Skip to content

Skip to table of contents

“Ko e Fakapotopoto ʻa ha Tangata ʻa Ia ʻOku Ne Fakatotoka Ai ki he ʻIta”

“Ko e Fakapotopoto ʻa ha Tangata ʻa Ia ʻOku Ne Fakatotoka Ai ki he ʻIta”

Naʻe tuli ha faiako pasiketipolo ʻi ha ʻunivēsiti koeʻuhí ko ʻene ʻita taʻemapuleʻí.

ʻOku ʻita teketekelili ha kiʻi leka ko e ʻikai ke fai ʻa e meʻa ʻoku loto ki aí.

ʻOku felauʻaki ha faʻē mo hano foha koeʻuhí ko e taʻemaau hono lokí.

KUO tau sio kotoa ʻi he ʻita ʻa e kakaí, pea ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻoku tau hoko mo kitautolu ʻo ʻita ʻi he taimi ki he taimi. Neongo te tau vakai nai ki he ʻitá ko ha ongo ʻoku ʻikai lelei ʻa ia ʻoku totonu ke taʻofi, ʻoku tau faʻa ongoʻi ʻoku ʻi ai pē ʻa e ʻuhinga lelei ke ʻita ai tautefito ʻi he taimi ʻoku hā ngali fakalaka ai ha taha ʻi heʻetau totonú. ʻOku aʻu ʻo fokotuʻu mai ʻi he fakamatala mei he Kautaha Fakaeʻatamai ʻAmeliká ʻo pehē “ko e ʻitá ko ha ongoʻi fakaetangata anga-maheni pē ia pea faʻa fakatupu moʻui lelei.”

Ko e fakakaukau peheé ʻoku hā ngali lelei ia ʻi he taimi ʻoku tau vakai ai ki he meʻa naʻe tohi ʻe he ʻapositolo Kalisitiane ko Paulá ʻi he fakamānavaʻi fakaʻotuá. ʻI hono ʻiloʻi ʻe ʻi ai ha taimi ʻe ʻita ai ʻa e kakaí, naʻá ne pehē: “ʻIta pē, kae ʻoua ʻe angahala ai; ʻoua ʻe tuku ke tō ʻa e laʻaá ʻoku mou kei ʻita pē.” (ʻEfesō 4:26) ʻI he vakai ki aí, ʻoku totonu ke tau fakahā atu ʻetau ʻitá pe ʻoku totonu ke tau fai hotau lelei tahá ke mapuleʻi ia?

ʻOKU TOTONU KE KE ʻITA?

ʻI he taimi naʻe ʻoatu ai ʻe Paula ʻa e akonaki fekauʻaki mo e ʻitá, ngalingali naʻe ʻi heʻene fakakaukaú ʻa e ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne tohi: “Mou tetetete [pe ʻita], ʻo ʻouae faihala.” (Saame 4:4) Ko ia, ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e ekinaki fakamānavaʻi ʻa Paulá? Naʻe hoko atu ʻene fakamatalá: “Huʻi atu meiate kimoutolu ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e loto-kona fakatupu koví, ʻitá, lilí, fekailangakí, mo e laukoví, pea pehē foki ki he meʻa fakatupu maumau kotoa pē.” (ʻEfesō 4:31) Ko hono moʻoní naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Paula ʻa e kau Kalisitiané ke fakaʻehiʻehi mei hono fakahaaʻi atu ʻenau ʻitá. ʻOku fakatupu tokangá he ʻoku hoko atu ʻa e fakamatala ʻa e Kautaha Fakaeʻatamai ʻAmeliká ʻo pehē: “Kuo ʻiloʻi ʻi he fakatotoló ko e ‘fakahaaʻi atu’ ʻo e ʻitá ʻokú ne toe fakalahi ange ai ʻa e ʻitá mo e anga-fītaʻá pea ʻoku ʻikai ʻaupito haʻane tokoni kiate koe . . . ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻungá.”

ʻE lava fēfē leva ke tau “huʻi atu” ʻa e ʻitá mo hono ngaahi nunuʻa koví? Naʻe tohi ʻe he tuʻi poto ko Solomone ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá: “Ko e fakapotopoto ʻa ha tangata ʻa ia ʻoku ne fakatotoka ai ki he ʻita: Pea ko ʻene lakai ha angahala ko hono langilangi ia.” (Palōveepi 19:11) ʻOku anga-fēfē tokoni ʻa e “fakapotopoto ʻa ha tangata” ʻi he taimi ʻoku ʻalu hake ai ʻa e ʻitá ʻi hono lotó?

FOUNGA HONO FAKATOTOKA ʻE HE FAKAPOTOPOTÓ ʻA E ʻITÁ

Ko e fakapotopotó ko e malava ke ʻiloʻi lelei ʻa e tuʻungá. Ke hoko ʻo fakapotopotó ʻoku ʻuhingá ke sio fakalaka atu ʻi he tuʻunga ʻoku hokó. ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni eni ʻi he taimi ʻoku tau loto-mamahi pe ʻita aí?

ʻI he taimi ʻoku tau sio ai ki ha fakamaau taʻetotonu, ʻoku tau hoko ʻo ʻita nai. Kae kehe, kapau ʻoku tau muimui ʻi heʻetau ngaahi ongoʻí pea tōʻonga fakamālohi, te tau iku nai ʻo loto-mamahi pe ko e niʻihi kehé. Hangē pē ko e ʻikai lava ke mapuleʻi ha afi ʻi haʻane fakaʻauha ha fale, ko e taʻemapuleʻi ʻo e ʻitá ʻe lava ke ne maumauʻi nai hotau ongoongó pea mo hotau vahaʻangatae mo e niʻihi kehé, naʻa mo e ʻOtuá. Ko ia, ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ʻita aí, ko e taimi ia ke fai ha vakai loloto ange ki he tuʻungá. Ko e ʻiloʻi kakato ange ʻa e tuʻunga ʻo e meʻa ʻoku lolotonga hokó, ʻe tokoni moʻoni ia kiate kitautolu ke mapuleʻi ʻetau ngaahi ongoʻí.

Ko e tamai ʻa Solomoné, ʻa Tuʻi Tēvita, naʻá ne meimei halaia ʻi he totó ʻi he fekauʻaki mo e tangata naʻe hingoa ko Nāpale, tau fakamālō ʻi hono tokoniʻi ʻa Tēvita ke ne ʻiloʻi ʻa e tuʻungá. Naʻe maluʻi ʻe Tēvita mo ʻene kau tangatá ʻa e fanga sipi ʻa Nāpalé ʻi he toafa ʻi Siuteá. ʻI he taimi ke kosi ai ʻa e fanga sipí, naʻe kole ange ʻe Tēvita ha meʻakai kia Nāpale. ʻI he taimi ko ení naʻe tali ange ʻe Nāpale: “Ko e pehe ke u toʻo ʻeku meʻakai mo ʻeku meʻa inu, mo e kiki kuo u tamateʻi maʻa ʻeku kau kosi, ʻo ʻange ki ha kau siana ʻoku ʻikai te u ʻilo pe ʻoku mei fe kinautolu?” He anga-kovi ē! ʻI he taimi naʻe fanongo ai ʻa Tēvita ki he ngaahi lea ko iá, naʻá ne ʻalu atu mo ha kau tangata ʻe toko 400 ke fakaʻauha ʻa Nāpale mo hono falé.—1 Sāmiuela 25:4-13.

ʻI he ʻiloʻi ʻe ʻApikale ko e uaifi ʻo Nāpalé ʻa e meʻa naʻe hokó, naʻá ne ʻalu leva ke sio kia Tēvita. ʻI heʻene fetaulaki mo Tēvita mo ʻene kau tangatá, naʻá ne tō atu ki hono vaʻé mo pehē: “Tuku ke fakatau folofola ʻe hoʻo kaunanga ko au, pea ongona ʻa e lea ʻa hoʻo kaunanga.” Naʻá ne fakamatala leva kia Tēvita ʻa e anga-kovi ʻa Nāpalé peá ne fakahaaʻi ʻe lava ke fakaʻiseʻisa ʻa Tēvita ʻi haʻane fai sāuni mo halaia ʻi he totó.—1 Sāmiuela 25:24-31.

Ko e hā ʻa e fakapotopoto naʻe maʻu ʻe Tēvita mei he ngaahi lea ʻa ʻApikalé naʻe tokoni ia ke fakanonga ʻa e tuʻunga faingataʻa naʻe hokó? ʻUluakí, naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ko ha tangata ʻulungaanga kovi ʻa Nāpale, pea uá, naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ke ne halaia ʻi he totó kapau te ne faisāuni. ʻI he hangē ko Tēvitá, ʻe lava nai ke ke ʻita ʻaupito ʻi ha meʻa. Ko e hā ʻoku totonu ke ke faí? “Vaheʻi ha mōmeniti siʻi ke ke mihiʻi ai hoʻo mānavá pea lau ki he 10,” ko e fokotuʻu ia mei ha fakamatala ʻa e Mayo Clinic fekauʻaki mo e tokangaekina ʻo e ʻitá. ʻIo, tuʻu pea fakakaukau ko e hā ʻa e tupuʻanga ʻo e palopalemá mo e ngaahi nunuʻa ʻe hoko ki he tōʻonga ʻoku ʻamanaki ke ke fakahokó. ʻOfa ke hoko ʻa e fakapotopotó ʻo fakatotoka hoʻo ʻitá—naʻa mo hono tuku ia.—1 Sāmiuela 25:32-35.

ʻI he founga meimei tatau, kuo tokoniʻi ʻa e kakai tokolahi ʻi he ʻahó ni ke mapuleʻi ʻenau ʻitá. ʻOku fakamatala ʻa Sebastian ki he taimi naʻá ne taʻu 23 ai lolotonga ʻene nofo pōpula ʻi ha pilīsone ʻi Pōlani, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e founga ke mapuleʻi ʻene ʻitá mo e mālohi ʻo e ongó ʻo fakafou ʻi hono ako ʻa e Tohi Tapú. “ʻUluakí, ʻoku ou fakakaukau ki he palopalemá,” naʻá ne toe pehē. “ʻOku ou feinga leva ke ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú. ʻOku ou ʻiloʻi ko e Tohi Tapú ʻa e tohi tataki lelei tahá.”

Ko hono ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú ʻoku lava ke tokoniʻi koe ke mapuleʻi ʻa e mālohi ʻo e ngaahi ongó

Naʻe muimui ʻa Setsuo ʻi he founga tatau. Naʻá ne pehē: “Naʻá ku angaʻaki hono kaikailaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi naʻa nau fakaʻitaʻi ai au ʻi he ngāueʻangá. Ko eni kuó u ako ʻa e Tohi Tapú, pea ʻi he ʻikai ke u toe kaikailá ʻoku ou ʻeke hifo kiate au: ‘Ko hai ʻoku halá? Ko au naʻá ku fakatupunga ʻa e palopalemá?’” Ko e fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi peheé naʻe hoko ke holoki hifo ai ʻene ʻitá, pea malava ai ke ne mapuleʻi ha ngaahi ongo mālohi ʻe ʻalu hake ʻi hono lotó.

ʻOku lava ke hoko nai ʻa e ʻitá ʻo mālohi, ka ʻoku toe mālohi ange ʻa e akonaki ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e akonaki fakapotopoto ʻa e Tohi Tapú fakataha mo e lotu ki he tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻe lava foki ke hoko hoʻo fakapotopotó ʻo fakatotoka pe mapuleʻi hoʻo ʻitá.