Fakatatau kia Luke 21:1-38

  • Ongo foʻi koini ʻa e uitou masivá (1-4)

  • FAKAʻILONGA ʻO E MEʻA KA HOKO MAÍ (5-36)

    • Ngaahi tau, mofuike, mahaki fakaʻauha, nounou fakameʻatokoni (10, 11)

    • ʻĀtakaiʻi ʻa Selusalema ʻe he kau taú (20)

    • Taimi kotofa ʻo e ngaahi puleʻangá (24)

    • Haʻu ʻa e Foha ʻo e tangatá (27)

    • Talanoa fakatātā ki he fuʻu fikí (29-33)

    • Hanganaki ʻā (34-36)

  • Faiako ʻa Sīsū ʻi he temipalé (37, 38)

21  Pea ʻi heʻene hanga haké, naʻá ne sio ki he kau koloaʻiá ʻoku nau lī ʻenau ngaahi meʻaʻofá ki he ngaahi puha* paʻangá.+  Hili iá naʻá ne sio ki ha uitou masiva ʻokú ne lī ai ha ongo kiʻi foʻi koini ʻoku siʻisiʻi ʻaupito hona mahuʻingá,*+  peá ne pehē: “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu ko e uitou masivá ni naʻe lahi ange ʻene lií ʻiate kinautolu kotoa.+  He ko kinautolú ni kotoa naʻa nau lī meʻaʻofa mei heʻenau meʻa naʻe hulú, ka ko e fefiné ni, neongo ʻene fusimoʻomó,* naʻá ne lī kotoa ʻa e meʻa naʻá ne maʻu ke ne moʻuiʻakí.”+  Ki mui ai, ʻi he lāulea ʻa e niʻihi ʻo fekauʻaki mo e temipalé, ʻa e anga hono teuteuʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi maka lelei mo e ngaahi meʻa kuo fakatapuí,+  naʻá ne pehē: “Ko e ngaahi meʻa ko eni ʻoku mou sio ki aí, ʻe hoko mai ʻa e ngaahi ʻaho ʻa ia ʻe ʻikai tuku ha foʻi maka ke kei hili ʻi ha foʻi maka ʻo taʻelaku ki lalo.”+  Ko ia naʻa nau fehuʻi kiate ia, ʻo pehē: “Faiako, ʻe hoko fakakū mai koā ʻa e ngaahi meʻá ni, pea ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻo e taimi ʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻá ni?”+  Naʻá ne pehē: “Vakai ke ʻoua naʻa takihalaʻi kimoutolu,+ he ko e tokolahi te nau haʻu ʻi hoku hingoá, ʻo pehē, ‘Ko au ia,’ pea, ‘ʻOku ofi ʻa e taimi kotofá.’ ʻOua ʻe muimui ʻiate kinautolu.+  ʻIkai ko ia pē, ʻi hoʻomou fanongo ki he ngaahi tau mo e ngaahi māveuveú, ʻoua ʻe ilifia. He kuo pau ke tomuʻa hoko ʻa e ngaahi meʻá ni, ka heʻikai hoko leva ʻa e ngataʻangá.”+ 10  Naʻá ne pehē leva kiate kinautolu: “ʻE tuʻu ʻa e fonua ki he fonua,+ mo e puleʻanga ki he puleʻanga.+ 11  ʻE ʻi ai ʻa e ngaahi mofuike lalahi, pea ʻi he feituʻu ki he feituʻu ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi nounou fakameʻatokoni mo e ngaahi mahaki fakaʻauha;+ pea ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fakamanavahē ʻe ʻasi pea mo ha ngaahi fakaʻilonga lalahi mei he langí. 12  “Ka ki muʻa ke hoko ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, ʻe ala atu ʻa e nima ʻo e kakaí kiate kimoutolu mo fakatangaʻi kimoutolu,+ ʻo tuku atu kimoutolu ki he ngaahi sinakoké mo e ngaahi pilīsoné. ʻE ʻoatu kimoutolu ki he ʻao ʻo e ngaahi tuʻi mo e kau kōvana koeʻuhi ko hoku hingoá.+ 13  ʻE iku atu ia ki haʻamou faifakamoʻoni. 14  Ko ia ai, fakapapauʻi ʻi homou lotó ke ʻoua te mou tomuʻa fakaangaanga pe ʻe anga-fēfē haʻamou taukapoʻi kimoutolu,+ 15  he te u ʻoatu kiate kimoutolu ha ngaahi lea mo ha poto ʻa ia ko hono kotoa homou kau fakafepakí heʻikai te nau lava ke matatali pe fakakikihiʻi.+ 16  ʻIkai ngata aí, naʻa mo hoʻomou ngaahi mātuʻá mo homou fanga tokouá mo e ngaahi kāingá mo e ngaahi kaungāmeʻá te nau fakaʻilo* kimoutolu, pea te nau tāmateʻi ʻa e niʻihi ʻo kimoutolu,+ 17  pea ʻe fehiʻanekinaʻi kimoutolu ʻe he kakai kotoa pē koeʻuhi ko hoku hingoá.+ 18  Ka naʻa mo ha tuʻoni louʻulu ʻo homou ʻulú ʻe ʻikai ke mole atu ia.+ 19  ʻI hoʻomou kātakí te mou fakahaofi ai hoʻomou moʻuí.*+ 20  “Kae kehe, ʻi hoʻomou sio kuo ʻātakaiʻi ʻa Selusalema ʻe he kau taú,+ mou ʻilo leva kuo ofi hono fakaʻauhá.+ 21  Tuku leva ki he faʻahinga ʻi Siuteá ke nau kamata hola ki he ngaahi moʻungá,+ tuku ki he faʻahinga ʻi loto Selusalemá ke nau mavahe mei ai, pea tuku ki he faʻahinga ʻi he ngaahi feituʻu ʻutá ke ʻoua te nau hū ki ai, 22  koeʻuhi ko e ngaahi ʻaho eni ke fai ai ʻa e fakamaau totonú* ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa kuo tohí. 23  ʻOiauē ʻa e kau fefine feitamá mo e faʻahinga ʻoku nau toutama ʻi he ngaahi ʻaho ko iá!+ He ʻe ʻi ai ʻa e mamahi lahi ʻi he fonuá mo e houhau ki he kakaí ni. 24  Pea te nau tō ʻi he mata ʻo e heletaá pea taki pōpula ki he ngaahi puleʻanga kotoa;+ pea ʻe tāmalaki ʻa Selusalema ʻe he ngaahi puleʻangá* kae ʻoua kuo kakato ʻa e taimi kotofa ʻo e ngaahi puleʻangá.*+ 25  “Pehē foki, ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻi he laʻaá mo e māhiná mo e ngaahi fetuʻú,+ pea ʻi he māmaní ʻe faingataʻaʻia ʻa e ngaahi puleʻangá, ʻo ʻikai ʻilo ha haoʻanga koeʻuhi ko e longoaʻa ʻa e tahí mo ʻene houtuʻú. 26  ʻE pongia ʻa e kakaí koeʻuhi ko e manavaheé mo e ʻamanekina ʻo e ngaahi meʻa ʻe hoko mai ki he māmani kuo nofoʻí, he ko e ngaahi mālohi ʻo e langí ʻe ngalulululu. 27  Pea te nau mamata leva ki he Foha ʻo e tangatá+ ʻokú ne haʻu ʻi ha konga ʻao fakataha mo e mālohi mo e lāngilangi lahi.+ 28  Ka ʻi he kamata ke hoko ʻa e ngaahi meʻá ni, mou tuʻu hangatonu hake pea hiki hake homou ʻulú, koeʻuhí kuo ofi homou fakahaofí.” 29  ʻI he meʻa ko iá naʻá ne fai ha talanoa fakatātā kiate kinautolu: “Fakatokangaʻi ʻa e fuʻu fikí pea mo e ʻuluʻakau kehe kotoa pē.+ 30  ʻI heʻenau talamuka maí, te mou sio leva ai ʻo ʻilo ʻoku ofí ni ʻa e faʻahitaʻu māfaná. 31  Pehē foki mo kimoutolu, ʻi hoʻomou sio ʻoku hoko ʻa e ngaahi meʻá ni, mou ʻiloʻi leva ʻoku ofi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. 32  ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ʻaupito mole atu ʻa e toʻutangatá ni kae ʻoua kuo hoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.+ 33  ʻE mole atu ʻa langi mo māmani, ka ko ʻeku ngaahi leá ʻe ʻikai ʻaupito mole.+ 34  “Kae tokanga kiate kimoutolu ke ʻoua ʻaupito naʻa hoko homou lotó ʻo mafatukituki ʻi he kai ʻo fuʻu hulú mo e inu ʻo fuʻu lahí+ pea mo e ngaahi loto-moʻua ʻo e moʻuí,+ pea fakafokifā kuo hoko fakatuʻupakē mai ʻa e ʻaho ko iá kiate kimoutolu 35  ʻo hangē ha tauhelé.+ He ʻe hoko mai ia ki he faʻahinga kotoa ʻoku nofo ʻi he funga ʻo māmaní kotoa. 36  Hanganaki ʻā+ leva, ʻo fai ʻa e hū tōtōaki ʻi he taimi kotoa pē+ ke mou lava ʻo hao ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ko eni kuo pau ke hokó pea ke mou lava ʻo tuʻu ʻi he ʻao ʻo e Foha ʻo e tangatá.”+ 37  Ko ia naʻá ne faʻa faiako ʻi he ʻahó ʻi he temipalé, ka ʻi he poʻulí naʻá ne faʻa ʻalu atu ʻo nofo ʻi he moʻunga naʻe ui ko e Moʻunga ʻŌlivé. 38  Pea naʻe faʻa haʻu pongipongia ʻa e kakaí kotoa kiate ia ke nau fanongo kiate ia ʻi he temipalé.

Fakamatala ‘i Lalo

Pe “tānakiʻanga.”
Fakafoʻilea, “ha lepitā ʻe ua.” Sio ki he Fakamatala Fakalahi E14.
Pe “masivá.”
Pe “lavakiʻi.”
Pe “moʻui ʻi he kahaʻú.” Faka-Kalisi, psy·kheʹ. Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga.
Pe “ngaahi ʻaho eni ʻo e faisāuní.”
Pe “Senitailé.”
Pe “Senitailé.”