Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Engeso enungi zisisana na kampasi ey’erukukora kurungi, nizisobora kukonyera omwana wawe kukora encwamu enungi

HALI ABAZAIRE

7: Engeso

7: Engeso

NIKIMANYISA KI?

Engeso nizo endengo ezebembera obwomeezi bwawe. Ekyokurarraho, olengaho kuba mwesigwa omu bintu byona? Hataroho kugurukyagurukya wakugondeze kwegesa n’abaana baawe kuba besigwa.

Ekindi, engeso nikitwarramu kuba n’omutima ogw’okugonza kukora ebihikire. Ekyokurorraho, omuntu ow’aine omutima nk’ogu, aba mwekambi, w’obwinganiza, kandi ow’arukufaaho n’abandi—kandi engeso zinu omuntu asemeriire kuzikurakuraniza akyali muto.

OMUSINGI GWA BAIBULI: “Yorora omwana omu muhanda ogumuhikiriire, kandi nobwalikura, taligurugamu.”—Enfumo 22:6.

HABWAKI KIKURU?

Omu kasumi kanu ak’ebyakalimagezi, kikuru muno kwegesa abaana baawe engeso. Maama omu arukwetwa Karyn nagamba ati, “Abaana nibasobora kwega engeso embi kuraba ha byoma byakalimagezi ha bwire bwona. Abaana nibasobora kurora ebintu ebitasemiire n’obubakuba batwikaliire haihi!”

OMUSINGI GWA BAIBULI: “Abakuzire, nibo batungire amagezi obwokwemanyiza okubaganizamu ebirungi nebibi.”—Abaheburaniya 5:14.

Kikuru kuba n’engeso enungi. Eki nikitwarramu kukozesa ebigambo ebirukwoleka engeso (nka “caali” na “webale”) n’okwoleka ngu n’ofaaho abandi—engeso ezitarukukira kukanya kasumi kanu nambere abantu bataire muno omutima ha byoma ebyakalimagezi kukira abantu.

OMUSINGI GWA BAIBULI: “Nkoku mugonza abantu okugira inywe, nainywe nukwo mubagire muti.”—Luka 6:31.

EKY’OSOBORA KUKORA

Bagambire endengo zaawe ezirukukwata ha ngeso. Ekyokurorraho, okuseruliiriza nikwoleka ngu ensinganto nibasobora kwetantara ebikorwa eby’okuteerana batakataahire obuswere kakuba basoboorwa kurungi akabi akarumu.

AMAGEZI AGASOBORA KUKONYERA: Kozesa ebirukubaho omu nsi kasumi kanu kubazaaho engeso. Ekyokurorraho, amakuru obugaraaba nigabazaaho ekikorwa eky’okwoleka enobi, n’osobora kugamba oti: “Kakibi muno bantu abamu kutwaza bagenzi baabo omu mulingo gw’ekiniga. N’oteekereza kiki ekireetera abantu kwetwaza omu mulingo ogu?”

“Kigumire muno abaana kukomamu hagati y’ekihikire n’ekigwire kakuba baba batamanyire ekihikire n’ekigwire.”—Brandon.

Beegese engeso enungi. Abaana abato nabo nibasobora kwega kugamba “caali” na “webale” kandi nibasobora kwoleka ngu nibafaaho abandi. Ekitabu ekirukwetwa Parenting Without Borders nikigamba kiti: “Abaana obubakirora ngu ebibarukukora nibikwataho ab’omu maka gaabo, aba ha isomero, n’abantu ab’omu kiikaro nambere barukwikara, kibaletera kukora ebikorwa by’embabazi ebirukukwataho abantu boona hatali ubo bonka.”

AMAGEZI AGASOBORA KUKONYERA: Heereza abaana bawe emirimo y’okukora omuka nukwo kibakonyere kwega kuheereza abantu abandi.

“Abaana baitu obubamanyirra kukora emirimo hati, tikirukwija kubagumira obubaratandika kwikara bonka. Tikirukwija kubagumira n’okuhikiriza obujunanizibwa bwabo.”—Tara.