Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

FESOASOANI MŌ LATOU KOLĀ E FANOA‵NOA

Mea e ‵Tau o Fakafesagai Atu ki ei

Mea e ‵Tau o Fakafesagai Atu ki ei

E tiga eiloa e fai‵pati a nisi tino ‵poto me i te fanoanoa e pelā me isi ne vaega e vaevae ki ei, kae e kese‵kese eiloa a auala e fanoa‵noa i ei a tino. E mata, a te kese‵kesega ki te fanoanoa e fakauiga i ei me i nisi tino e se fanoa‵noa malosi io me e “se fakaasi” a olotou lagonaga? E se penā eiloa. A te fakaasi atu o te fanoanoa e mafai o fakafeoloolo aka i ei a te logo‵mae, kae e seai eiloa se “auala mautinoa” ke fakaasi atu a te fanoanoa. E faka‵na eiloa a mea konā ki tuu mo aganuu a te tino fanoanoa, ana uiga, mea ‵tupu i tena olaga, penā foki mo te auala ne galo atu ei tena tino pele.

KA PEFEA TE MASEI O TE MEA TENĀ?

E mafai o se iloa ne tino fanoa‵noa a mea ka fakafesagai atu mai tua o te mate o sena tino pele. Kae tiga te feitu tenā, e masani eiloa o ‵sae aka a lagonaga mo mea faiga‵ta i te taimi tenā kae e mafai faeloa o fakatoka ki ei. Ke onoono ki mea konei mai lalo:

Pokotiaga i mea tau lagonaga. A te ‵tagi, solopū ki te tino telā ko galo atu, mo lagonaga kaitaua e mafai eiloa o ‵sae aka. E mafai o fakamalosi aka a vaegā lagonaga penā e auala i moemiti mo mea kolā e fakaataata faeloa ne koe i tou mafaufau e uiga ki tou tino pele. Kae e mafai eiloa o poi kae se talitonu koe i te taimi muamua. Ne masaua ne Tiina te mea ne tupu ki a ia i te taimi ne galo fakafuasei atu ei a tena avaga ko Timo. E fai mai tou fafine: “Muamua la, ne faka‵mate eiloa toku foitino. Ne seki mafai ne au o tagi i te taimi muamua. Ne manavase eiloa au telā i nisi taimi ko se mafai ne au o mānava faka‵lei. Ne seki talitonu au ki te mea ne tupu ki taku avaga.”

E masani foki o manavase, kaitaua kae ma‵sei a lagonaga. “I se vaitaimi mai tua o te mate o te mā tamaliki tagata ko Eric, telā ko 24 ana tausaga,” ko pati a Ivan, “ne kaitāua ‵ki eiloa māua mo taku avaga ko Yolanda! Ne fakapoi mai a te mea tenei ki a māua, e tiga eiloa ne seki fai māua muamua e pelā me ne tino kaitāua. Ne ma‵sei mā lagonaga, i te taimi ne mafau‵fau ei māua me ne mafai o uke atu a mea ne ‵tau o fai ne māua ke fesoasoani atu ki te mā tama.” A Alejandro, telā ne mate atu tena avaga i se masaki leva ne nofo mo tou fafine, ne ma‵sei foki ana lagonaga: “I te taimi muamua, ne mafaufau au me kafai ne talia ne te Atua ke logo‵mae malosi au, ko tena uiga au se tino masei. Kae ne ma‵sei oku lagonaga, e pelā eiloa me ko ‵losi atu ne au a te mea ne tupu ki te Atua.” Kae ne fai mai a Kostas, telā ne sae mai i te mataupu muamua, penei: “Ne kaitaua au i nāi taimi ki a Sophia ona ko te mea ko galo atu a ia. Kae oti aka, ko fanoanoa foki au ona ko te mafaufau penā. Kae e se i ō tou fafine te ‵se.”

Mafaufauga fakafi‵ta. E isi ne taimi e mafai o se toka a mafaufauga o se tino fanoanoa. E pelā me se fakaakoakoga, e mafai o mafaufau se tino fanoanoa me i tena tino pele telā ne mate e mafai o lagona, patele, io me lavea ne ia a mea. Io me e mafai o faigata ki te tino fanoanoa ke saga tonu io me masaua ne ia a mea. E fai mai a Tiina: “Kafai e sau‵tala au mo nisi tino i nisi taimi, kae ko toku mafaufau e se tuku tonu ki ei! E teletele valevale loa, kae e mafaufau faeloa ki te mate o Timo. A te sē tuku tonu o te mafaufau ki se mea e mafai loa o fakafi‵ta mai ki a au.”

Se manakoga ke sē fakatasitasi mo tino. E mafai eiloa o fai fakaa‵tea io me kaitaua se tino fanoanoa māfai e ‵nofo fakatasi mo nisi tino. E fai mai a Kostas: “Kafai e ‵nofo fakatasi au mo tino a‵vaga, e se kauga au ki a latou. Kae e penā foki māfai e ‵nofo fakatasi mo tino ‵nofo taka.” E masaua ne te avaga a Ivan ko Yolanda se mea e tasi: “Ne faigata eiloa ke ‵nofo fakatasi mo tino kolā e fāmeo e uiga ki fakalavelave kolā e se nā loa ko ma‵sei māfai e fakatusa ki te mā fakalavelave! Kae e penā foki mo latou kolā e fakamatala mai a mea ‵lei kolā e fai ne olotou tamaliki. Ne fiafia eiloa au ki a latou, kae ne faigata foki ki a au ke fakalogologo ki olotou tala. Ne malama‵lama māua mo taku avaga me i te olaga e fano ki mua, kae ne tai faigata eiloa ke loto kufaki io me ke mafai o fakafesagai atu ki ei.”

Fakalavelave ki te ola ‵lei. Se mea masani foki ke mafuli te auala ki te tulaga o tau kai, tou ‵mafa mo tau moe. Ne masaua ne Aaron te tausaga telā ne mate i ei tena tamana: “Ne seki mafai ne au o moe faka‵lei. Ne ala faeloa au i po katoa kae mafaufau faeloa ki te mate o toku tamana.”

Ne masaua faeloa ne Alejandro a te taimi ne maua ei ne ia a fakalavelave ki tena ola ‵lei: “Ne iloilo au fakafia taimi ne te tokita kae ne fai mai faeloa i a au e malosi. Ne mafaufau au me ne fakamāfua aka fua ne te fanoanoa a toku masaki.” Fakamuli loa, ne ‵galo atu a fakailoga konā. E se gata i ei, ne poto eiloa a Alejandro ke fanatu a ia ki se tokita. A te fanoanoa e mafai o fai ne ia ke sē galue ‵lei a manu puipui o te foitino, fakalasi ne ia se masaki masani io me toe fakamāfua aka i ei se masaki fou.

Faigata ke fai faka‵lei a galuega tāua. E fai mai a Ivan: “Mai tua o te mate o Eric, ne ‵tau o fakailoa atu ne māua ki kāiga, taugasoa, mo nisi tino aka foki, e pelā mo tena pule i te galuega mo te tino i ō ia te fale ne nofo i ei a Eric. Ne uke foki a nisi pepa ne manakogina ke fakatoka ne māua. Kae ne ‵tau o onoono fakatasi māua ki kope totino eiloa o Eric. Ne manakogina ke ‵saga tonu atu māua ki mea katoa konei i te taimi foki loa ne fakafesagai atu māua ki te fi‵ta o te mafaufau, te foitino mo mea tau lagonaga.”

Kae ki nisi tino, a te ‵toe mea faigata ke fakafesagai atu ki ei fakamuli, ko te taimi e manakogina i ei ke fai ne latou a mea kolā ne masani o fai sāle ne olotou tino pele. Tenā te mea ne tupu ki a Tiina. E fakamatala mai tou fafine: “Ne tausi faeloa ne Timo a mā tupe mo nisi mea tau pisinisi. Nei la, ko amo ne au te tiute tenei, kae ko fai foki ne te mea tenei ke manavase malosi au. E mata, e mafai o fai ne au a mea katoa konei e aunoa mo se fakalavelave?”

A fakalavelave faiga‵ta kolā ne faka‵sae atu mai luga nei—i te feitu i mea tau lagonaga, te mafaufau mo te feitu faka-te-foitino—e tuku mai i ei se ata e uiga ki te faigata ke kufaki i te fanoanoa. A te ‵tonuga loa, a te logo‵mae i te galo atu o se tino pele i te mate e mafai o faigata ‵ki eiloa, kae kafai ko iloa ne tatou a te auala ke fakafesagai atu ki ei, ka fesoasoani atu te mea tenā ki tino kolā ne fatoā ‵mate atu olotou tino pele ke kufaki. Ke masaua foki, e se ko tino katoa e fakafesagai atu ki pokotia katoa konei o te fanoanoa. E se gata i ei, e mafai o fakamafanafana atu ki nisi tino fanoa‵noa ke iloa ne latou me i lagonaga fanoanoa ne lagonaga masani kolā e mafai o ‵sae aka.

E MATA, KA TOE MAUA EILOA NE AU TE FIAFIA?

Mea e ‵tau o fakafesagai atu ki ei: A te lasi o te fanoanoa e se tumau ki te se-gata-mai; ka feoloolo eiloa fakamuli. E se fakauiga a te mea tenei me ka “‵lei” io me ka fakapuli katoatoa atu ne se tino fanoanoa a tena tino pele. Kae ko lagonaga fanoanoa ka ‵galo malielie atu eiloa. E mafai o toe ‵sae aka māfai ko oko atu ki vaegā taimi e pelā mo fakamanatuga o aso o avaga, mate mo nisi mea aka. Kae fakamuli loa, ka maua ne te tokoukega o tino a te paleni ‵lei i mea tau lagonaga kae ko mafai o toe ‵saga tonu atu ki mea masani o te olaga. E fai eiloa penei māfai e maua ne te tino fanoanoa a te fesoasoani mai kāiga io me ko taugasoa kae ‵sala atu ki auala aoga ke kufaki.

Ka pefea te leva? Ki nisi tino, e mafai o logo‵mae latou i se fia o masina. Mō te tokoukega, e mafai o tasi io me lua tausaga kae fatoā ‵lei olotou lagonaga fanoa‵noa. Kae ko nisi tino e manakogina ne latou a taimi e tai uke atu. * “Kae ko au,” ne toe fai mai a Alejandro, “ne tumau eiloa toku fanoanoa mō se tolu tausaga.”

Ke loto kufaki koe. Ke sē manavase ki mea e uke, kae fai a mea kolā e mafai ne koe o fai, kae ke masaua me i te fanoanoa ka se tumau ki te se-gata-mai. Tela la, e mata, e isi ne mea e mafai o fai ne koe ke fakafeoloolo aka i ei tou fanoanoa i te taimi nei kae puipui ei koe mai te fanoanoa mō se taimi leva?

A lagonaga kolā e olo tasi mo te fanoanoa ne mea masani e mafai o ‵sae aka

^ pala. 17 Ne nāi tino fua e maua ne latou te fanoanoa lasi kae leva telā e iku atu ki te fanoanoa telā “faigata” kae “seai se gataga.” Kāti e manakogina kae e aoga foki ki vaegā tino penā a togafiti fakatokita.