Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

“Ne Kamata au o Mafaufau ‵Mafa ki te Koga e Iku Atu ki ei Toku Olaga”

“Ne Kamata au o Mafaufau ‵Mafa ki te Koga e Iku Atu ki ei Toku Olaga”

E ‵FULI NE TE TUSI TAPU A OLAGA O TINO

“Ne kamata au o mafaufau ‵mafa ki te koga e iku atu ki ei toku olaga”

Ne Fakamatala ne Allan Hancock

TAUSAGA NE FANAU I EI: 1941

FENUA NE FANAU I EI: AUSETALIA

TALA FAKASOLOPITO: PUSI, INU KAVA MALOSI

TOKU OLAGA MUA: Ne tupu aka au i Warialda, se fa‵kai foliki i New South Wales. A Warialda se kogā koga telā e fagai ei a mamoe, pulumakau, kae ‵toki foki i ei a lakau kaina. E ‵ma a te fa‵kai kae sē lasi te solitulafono.

Ona ko au ko te tamaliki matua mai tamaliki e toko sefulu, ne kamata ei au o fesoasoani ki te kāiga kae ko 13 oku tausaga. Ona ko au ne seki akoga ‵lei, ne galue ei au i te tausiga o manu. I te taimi ko 15 ei oku tausaga, ne galue au i te faka‵lataga o solofanua.

Ne isi se feitu ‵lei o te galue i te tausiga o manu kae isi foki se feitu masei. Te feitu e tasi, ne fiafia au ki te galuega, e penā foki mo te enivalomene. E sagasaga au i tafa o te afi i te po kae kilokilo ki te masina mo fetu i te lagi kae tali ne au te manogi o te togāvao telā e aumai ne te ‵sau o te afiafi po. Ne manatu aka au me kāti ne faite eiloa ne se Tino a mea fakaofoofogia katoa konei. Kae ko te suā feitu, ne tuku faka‵sau atu au ki fakamalosiga fakama‵taku i te koga tenā. Ne lagona faeloa ne au a pati ma‵sei, kae faigofie o ‵pusi. Se mea vave eiloa o fai a te ‵pusi mo pati ma‵sei mo fai se vaega masani o toku olaga.

I te taimi ko 18 ei oku tausaga, ne fano au ki Sydney. Ne taumafai au o kau ki te kautau kae ne seki talia i a au ne seki akoga ‵lei. Ne maua taku galuega kae nofo i Sydney i se tausaga e tasi. Tenei te taimi ne fetaui muamua ei au mo Molimau a Ieova. Ne talia ne au te ‵kamiga ke kau ki se fakatasiga e tasi a latou, kae ne iloa aka ne au i ei me e ‵tonu eiloa a mea kolā e akoako ne latou.

Mai tua malie i konā, ne fakaiku aka ne au ke toe foki au ki te vao. Ne iku atu ei ki toku nofo i Goondiwindi, Queensland. Ne maua taku galuega, avaga, kae fakafanoanoa, i a au ko kamata o toe inu kava.

E tokolua a ma tamaliki mo taku avaga. I te otiga ne fa‵nau aku tamaliki ta‵gata, ne kamata au o mafaufau ‵mafa ki te koga e iku atu ki ei toku olaga. Ne masaua ne au a mea kolā ne lagona ne au i te fakatasiga a Molimau i Sydney, kae ne fakaiku aka ne au ke fai se faiga ki ei.

Ne maua ne au se lōmiga mua o Te Faleleoleo Maluga, telā ne maua i ei a te fakatuatusi o te ofisa lagolago o Molimau a Ieova i Ausetalia. Ne ave ne au se tusi o fakamolemole ke maua se fesoasoani. Ne tali mai taku tusi mai te āsi mai o se Molimau alofa kae atafai ki a au. E seki leva, kae fai ne tou tagata a taku akoga faka-te-Tusi Tapu.

TE AUALA NE ‵FULI EI TOKU OLAGA NE TE TUSI TAPU: A koi fai taku akoga faka-te-Tusi Tapu, ne lavea ne au me e manakogina ke fai ne au ne ‵fuliga ‵lasi ki toku olaga. A te fuaiupu e tasi i te Tusi Tapu telā ne poko mālō au i ei ko te 2 Kolinito 7:1. E fakamalosi mai te fuaiupu tenā ki a tatou ke “faka‵ma la tatou mai i so se mea e fakalailai ei te foitino.”

Ne fakaiku aka ne au ke fakagata te ‵pusi mo te fakaaoga ‵se o meainu ma‵losi. Ne seki faigofie ke fai a ‵fuliga konā, me konei eiloa a amioga masani kolā ko leva ne fai mo vaega o toku olaga. Kae ne fakaiku aka ne au ke ola au i se olaga telā e fakafiafia atu ki te Atua. A te ‵toe fesoasoani lasi ne maua ne au ko te fakagaluegaga o te fakatakitakiga fakavae i te Loma:12:2: “Ke se toe fakaakoako ki te olaga masani tenei, kae ke ‵fuli otou mafaufau.” Ne malamalama au me e mafai fua o ‵fuli aku amioga masani māfai e ‵fuli ne au oku mafaufauga kae kilo atu ki aku amioga masani pelā me e ma‵sei e pelā mo te kilokiloga a te Atua ki ei. Ona ko tena fesoasoani, ne manumalo ei au i te tiakinaga o te ‵pusi mo te fakaaoga ‵se o meainu ma‵losi.

Kae sili atu i te faigata o taku taumafaiga ke fakagata te pati masei. Ne iloa ne au a pati fakatonutonu a te Tusi Tapu i te Efeso 4:29: “Ke seai ne pati ma‵sei e ‵to mai i otou gutu.” E ui i ei, ne seki manuia vave au i te taumafaiga ke sē pati masei. Ne matea ne au me e fesoasoani ‵ki a te mafaufau ‵loto ki pati i te Isaia 40:26. E uiga ki te lagi telā e ‵fonu i fetu, e faitau penei a te fuaiupu tenā: “Kilo ake ki te lagi! Ko oi ne faite ne ia a fetu konā e lavea ne koe? A ia telā e takitaki ne ia latou pelā me se kautau, e iloa ne ia te aofaki o latou, kae e isi katoa ne igoa o fetu takitasi ne fakaigoa ne ia! A tena ‵mana e se faka‵tau eiloa i te malosi, e se mafai eiloa o galo se fetu i fetu konā!” Ne mafaufau au me kafai e isi se malosi o te Atua o faite te iunivesi lasi ‵ki—telā e fiafia malosi au o kilokilo ki ei—e mautinoa me e mafai ne ia o tuku mai te malosi ke fai ne au a ‵fuliga ko te mea ke fakafiafia atu au ki a ia. Mai te ‵talo mo taumafaiga e uke ne fai, ne mafai ei o pule katoatoa atu au ki te faipati ki pati ma‵sei.

TE AUALA NE MAUA EI NE AU A MEA AOGA: E pelā me se tino e galue i te faka‵lataga o solofanua, ne seki lasi toku avanoaga o sau‵tala mo tino, me e se tokouke a tino i kogā koga konā ne galue ei au. E ui i ei, ne tauloto au ki te auala e faipati atu ei au ki tino mai fakaakoakoga kolā ne tuku mai i fakatasiga a Molimau a Ieova. I tafa o nisi mea aka, ne fai ne te fakaakoakoga tenā ke mafai ne au o faipati atu ki nisi tino e uiga ki te tala ‵lei o te Malo o te Atua.—Mataio 6:9, 10; 24:14.

I te fia tausaga ko ‵teka, ne fiafia eiloa au o galue pelā me se toeaina i te fakapotopotoga. Ne fai ne au pelā me se tauliaga ke fai so se mea e mafai ne au o fesoasoani ki taina mo tuagane.

E fakafetai au ki a Ieova me ne talia ne ia au, se tino telā ne seki akoga faka‵lei, ke akoako ne ia. (Isaia 54:13) Ne lotomalie katoatoa au ki pati i te Faataoto 10:22, telā e faitau, penei: “Ko te fakamanuiaga a te Aliki [Ieova] e fai ne ia koe ke maumea.”

[Ata i te itulau e 8]

[Ata i te itulau e 8]

[Ata i te itulau e 9]

“Ne malamalama au me e mafai fua o ‵fuli aku amioga masani māfai e ‵fuli oku mafaufauga”

[Ata i te itulau e 9]