Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Ne Iloa ne Koe?

Ne Iloa ne Koe?

Kaia ne ‵tau ei o ‵fati a vae o tino soli tulafono māfai ko tamate latou?

E uiga ki te tamatega o Iesu fakatasi mo tāgata soli tulafono e tokolua i luga i lakau fakasaua, e fai mai a tala Evagelia penei: “Ne fakamolemole atu a tino Iutaia ki a Pilato ke fatifati a vae o latou konā kae ave keatea olotou foitino.”—Ioane 19:31.

E fai mai te tulafono a tino Iutaia me i te foitino o te tino soli tulafono telā ne fakatautau i luga i te lakau fakasaua mai tua o te tamatega, ‘e se ‵tau o tuku ke tautau i luga i te lakau fakasaua i te po kātoa.’ (Teutelonome 21:22, 23) Kāti ne fakaaoga foki ne tino Iutaia a te tulafono eiloa tenā ki a latou kolā e tamate i luga i se lakau fakasaua ne tino Loma. I te tulaga tenei, kafai e fatifati a vae o tāgata konā, ka fai ei ke ‵mate vave latou, kae ka mafai o tanu latou a koi tuai o kamata te Sapati i te taimi e tō ei te mata o te la.

I te ukega o taimi ne tamate ei a tino penei, a te tino soli tulafono e ‵tuki ana lima mo vae ki fao ki luga i se lakau fakasaua. Kafai ko fakatu aka te lakau fakasaua ki luga, ko tuku atu ei ke tautau a ia mo te tigaina, a ko tena ‵mafa kātoa ko nofo i luga i fao konā. Ko te mea ke mafai ne ia o mānava, e ‵tau o fakamāmā ne ia tena foitino i luga i te fao, io me ko fao, i ana vae. Kae kafai ko ‵fati a ivi i ana vae, ko se mafai ei ne ia o fai te mea tenei. Ka mate vave eiloa a ia. Kafai e se mate ona ko te lasi o te tigaina, kae ka mate eiloa i te saitia o tena mānava.

Ne fakaaoga pefea a siligi fatu i taua i aso mua?

A te siligi fatu ko te meatau telā ne fakaaoga ne Tavita ke tamate ki ei a te mafi ko Koliata. Ne tauloto a Tavita ki te fakaaogaga o te meatau tenei i te taimi koi foliki ei a ia e pelā me se tausi mamoe.—1 Samuelu 17:40-50.

SE ATA O TINO ASULIA E FAKAAOGA A SILIGI FATU KE TAUA ATU KI SE FA‵KAI MALOSI O TINO IUTAIA

E lavea sāle atu a te siligi fatu i ata o tino Aikupito mo tino Asulia i taimi o te Tusi Tapu. A te meatau tenei e isi se tamā taga i ei telā e faite ki pakili o manu io me se laugatu kae e isi ne ana kau io me ne uka e lua i ei. E tuku ne te tino e fakaaoga ne ia te siligi fatu ki loto i te tamā taga tenā se fatu maniania io me pukupuku telā e nofo ki se lua ki te tolu inisi (5 ki te 7.5 senitimita) tena lasi kae nofo ki se iva aunese (250 kalame) te ‵mafa. Ko ‵mio ei ne ia te siligi fatu mai luga i tena ulu, tiaki te uka e tasi, ko lele ei te fatu. E makini ‵ki kae ‵tonu eiloa.

E uke a fatu mai siligi fatu kolā ne fakaaoga i taua i aso mua ne maua ne tino keli mea mua i te Middle East. A tāgata apo i te taua e mafai o faka‵lele ne latou a fatu mai olotou siligi fatu i se makini e 100 ki te 150 maila i te itula (160 ki te 240 kilomita i te itula). E fai mai a nisi tino ‵poto me e se ‵pau a te makini o te siligi fatu mo te sana, kae e ‵pau eiloa te fakama‵taku o te avā mea konā.—Famasino 20:16.