Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E ‵FULI NE TE TUSI TAPU A OLAGA O TINO

Ne Ola au i se Olaga Fia Tu Tokotasi

Ne Ola au i se Olaga Fia Tu Tokotasi
  • TAUSAGA NE FANAU I EI: 1951

  • TENA FENUA: SIAMANI

  • TENA TALA FAKASOLOPITO: FAKAMATAMATA KAE UIGA FIA TU TOKOTASI

TOKU OLAGA MUA:

I te taimi koi foliki ei au, ne ‵nofo atu toku kaiga i Leipzig, i te feitu ki Saegala o Siamani, e se ‵mao mai te fa‵kai o Czech mo Polani. I te taimi ko ono ei oku tausaga, ne maua ne toku tamana se galuega telā ne olo ei matou ki—Brazil kae oti ki Ecuador.

Ne ave au ke nofo i loto i se akoga e tasi i Siamani i te taimi ko 14 ei oku tausaga. Tela la, ne ‵tau o tausi ifo au ki au eiloa ona ko te mea e ‵mao oku matua i Amelika ki Saute. Ne fakalagolago au ki a au eiloa. Ne seki mafaufau ‵mafa au ki aku faifaiga ki nisi tino.

Ne toe ‵foki oku matua ki Siamani i te taimi ko 17 ei oku tausaga. Ne nofo au i te la fale. Ona ko toku uiga fia tu tokotasi, ne faigata ei ki a au ke ‵nofo fakatasi mo toku kāiga. Ne tiakina ei ne au te fale i te taimi ko 18 oku tausaga.

Ne manako malosi au ke maua se olaga aoga. Mai tua o te faiga o aku iloiloga ki olaga mo gasuesuega i fakapotopotoga, ne fakaiku aka ei ne au me i te ‵toe mea ‵lei ko te fanatu o ‵mata i koga kesekese o te lalolagi gali tenei kae koi tuai o fakamasei ne tino.

Ne tiaki ne au Siamani, ‵togi taku pasikaiti kae fano ki Afelika. Fakamuli ifo, ne ‵tau au o foki ki Eulopa ke fakafou taku pasikaiti. E seki leva, kae ne ‵tu atu oku vae ki te tafatai o Portugal. Ne fakaiku aka ne au ke tuku taku pasikaiti i konā kae ‵sala atu ki se pōti.

Ne kau atu au ki se potukau o talavou kolā ne fakatoka ke fai‵malaga atu i te Atlantic Ocean. Ne fetaui au mo se tokotasi o latou e igoa ki a Laurie kae ne fai fakamuli mo fai taku avaga. Muamua la, ne ‵tau o faimalaga atu matou i loto i te Caribbean. Mai tua o te ‵nofoga malie o matou i Puerto Rico, ne toe ‵foki atu matou ki Eulopa. Ne ma‵nako māua ki se vaka fai la ke mafai o fai pelā me se mea fakafiafia ke oloolo sāle i ei māua. Mai tua o te tolu masina ne ma‵nako māua ki te mea tenā, ne tupu se mea telā ne seki fakamoemoegina. Ne manakogina ke kau atu au ki te kautau o Siamani.

Ne fakamaumau ne au se 15 masina i te kautau a Siamani. I te taimi tena, ne fai ei te ma avaga mo Laurie kae koi tumau eiloa māua i te faima‵laga. Mai mua malie o fano au ki te kautau, ne ‵togi ne māua se foitino pōti. I te taimi koi galue ei au i te kautau, ne ga‵lue malosi māua o ‵fuli te foitino pōti ki se tāmā vaka. Ne mafaufau māua ke ‵nofo i ei kae ke mafai foki o faima‵laga atu o ‵mata i nisi koga gali o te lalolagi. Ko te taimi tenei—mai tua o taku fokimaiga mai te kautau kae koi tuai foki o oti te ma vaka—ne fesokotaki mai ei a Molimau a Ieova kae ne kamata ei māua o sukesuke ki te Tusi Tapu.

TE AUALA NE ‵FULI EI TOKU OLAGA NE TE TUSI TAPU:

I te taimi muamua, ne seki lavea ne au te tāua ke ‵fuli toku olaga. Ne avaga au ki te fafine ne ‵nofo māua kae ko oti foki ne fakagata taku ‵pusi. (Efeso 5:5) E pelā mo ma palani ke olo atu o mata‵mata i te lalolagi, ne mafaufau au me koi aoga eiloa ke fakaaoga ma olaga ki te onoono atu ki mea fakaofoofogia ne faite ne te Atua .

Ne manakogina ne au a ‵fuliga ki toku olaga—maise eiloa ki oku uiga. Ona ko toku uiga fakamatamata mo te fakalagolago ki a au eiloa, ne talitonu faeloa au ki aku mea katoa e fai. Ne ola eiloa au e ‵tusa mo oku manakoga.

I se aso e tasi, ne faitau au ki te Lauga Takutakua a Iesu i luga i te Mauga. (Mataio, mataupu 5-7) Muamua la, ne seki maina au i te fiafia telā ne faipati ki ei a Iesu. Ne fakasino atu a ia ki te fiafia telā e maua fua ne tino kolā e fia‵kai kae fia inu. (Mataio 5:6) Au ne mafaufau me mafai pefea o maua a te fiafia ne se tino telā e fiakai kae fiainu. I te taimi koi fai ei taku akoga, ne iloa aka ei ne au me isi katoa ne ‵tou manakoga faka-te-agaga kae e ‵tau o talia ne tatou mo te loto maulalo kae koi tuai o fakataunu te manakoga tenā. E pelā eiloa mo pati konei a Iesu: “E fia‵fia a latou kolā e iloa ‵lei ne latou olotou manakoga faka-te-agaga.”—Mataio 5:3.

Mai tua o te kamataga o te ma akoga faka-te-Tusi Tapu mo Laurie i Siamani, ne faima‵laga atu māua ki Falani kae oti aka loa ki Italia. I so se koga ne olo māua ki ei ne fetaui faeloa matou mo Molimau a Ieova. Ne otia malosi toku loto i te fakatau a‵lofa o latou mo te fia‵fia o ‵kau fakatasi. Ne lavea foki ne au me i Molimau se fakapotopotoga i te lalolagi kātoa. (Ioane 13:34, 35) Mai tua ifo, ne papatiso ei māua mo Laurie e pelā me ne Molimau a Ieova.

Ne iloa aka ne au me tāua ke fakamuamua te Malo o te Atua i toku olaga.

Mai tua o taku papatisoga ne manakogina faeloa ke fai ne au a ‵fuliga ki oku uiga. Ne fakaiku aka ne māua mo Laurie ke faima‵laga atu ki Afelika, ko olo atu ei ki te Iunaite Sitete i loto i te Atlantic Ocean. I te kogaloto o te moana—ko māua aka eiloa tokolua i luga i se tamā vaka i loto i se moana lasi—ne iloa aka ei ne au te foliki o taku mea e iloa māfai e fakatusa ki te Mafuaga sili. Ona ko te uke oku taimi avanoa i luga i te moana, ne fiafia ei au o faitau ki te Tusi Tapu. Ne otia toku loto i te tala o te olaga o Iesu i te lalolagi. A ia se tagata ‵lei katoatoa telā e maua ne ia a uiga kolā e ‵kese ‵mao mai i mea kolā e mafau‵fau tatou ki ei, kae ne seki fakatāua eiloa ne ia ana manakoga. Ne ola eiloa a ia e ‵tusa mo manakoga o tena Tamana faka-te-lagi.

I te mafaufau ‵loto e uiga ki mea ne fai ne Iesu, ne lavea ei ne au te lasi o te manakoga ke fakamuamua a te Malo o te Atua i toku olaga i lō te fai tasi ne au mo nisi mea kolā e manako au o fai. (Mataio 6:33) I te taimi ne taunu ei māua ki te Iunaite Sitete, ne fakaiku aka ke ‵saga tonu atu māua ki te ma tapuakiga i konā.

TE AUALA NE MAUA EI NE AU A MEA AOGA:

Ona ko toku olaga fia tu tokotasi i aso mua, ne iku atu eiloa ki te uke o mea sē mautinoa ne maua mai ei. Kae i te taimi nei, ko oti ne maua ne au te pogai tonu poto telā e mafai o takitaki ei au. (Isaia 48:17, 18) Ne maua ne au se olaga aoga—ko te tapuaki atu ki te Atua mo te fesoasoani atu ki nisi tino ke tauloto ki mea e uiga ki a ia.

Mai te fakagalue aka o akoakoga fakavae i te Tusi Tapu, ne fakamalosi aka ei te ma olaga fakatauavaga. Ne fakamanuiagina foki māua ki se tamaliki fafine tinogali telā ne tupu aka ke iloa kae alofa ki a Ieova.

E se fakauiga i ei me ne faigofie faeloa te olaga faimalaga. Tela la, ona ko te fesoasoani o Ieova, ne fai ei ke tumau māua i tena taviniga kae ke tali‵tonu katoatoa foki ki a ia.​—Faataoto 3:5, 6.