Eaha to roto?

Eaha te auraa o te parau “mea moˈa”?

Eaha te auraa o te parau “mea moˈa”?

Te pahonoraa a te Bibilia

 No roto mai te taˈo “moˈa” i te hoê parau Hebera “faataa-ê-hia” te auraa, e matara mai te manaˈo o te mâ e te viivii ore. No reira, i roto i te haamoriraa i te Atua e nehenehe te tahi mea aore ra te tahi taata e faataa-ê-hia.

 Te parau ra te Bibilia no te Atua: “Aita ˈtu mai ia Iehova te moˈa.” a (Samuela 1, 2:2) No reira, o te Atua anaˈe te tia ia faaoti eaha te mea moˈa e te mea viivii.

 Te faaohipahia ra te taˈo “moˈa” no te mau mea faataa-ê-hia i roto i te haamoriraa i te Atua. Te faahiti ra te Bibilia i te mau:

  •   Vahi moˈa: Te na ô ra te Atua ia Mose i ropu i te hoê raau taratara e ura ra: “E vahi moˈa . . . te vahi ta oe e tia nei.”—Exodo 3:2-5.

  •   Tupuraa moˈa: I te mau matahiti atoa, ua faatupu te mau Iseraela i te mau oroa parauhia “tairururaa moˈa” i roto i te haamoriraa ia Iehova.—Levitiko 23:37.

  •   Taihaa moˈa: Ua faaohipahia “te mau taihaa moˈa” no te haamori i te Atua i roto i te hiero i Ierusalema. (Te mau arii 1, 8:4) Aita râ e titauhia ia haamori i te reira. b

E nehenehe anei te hoê taata tia ore e riro ei taata moˈa?

 E. Te faaue ra te Atua i ta ˈna mau tavini: “Ia moˈa outou, no te mea mea moˈa vau.” (Petero 1, 1:16) Parau mau, aita te taata tia ore e nehenehe e riro mai ia Iehova ra te huru. Tera râ, te taata o te auraro ra i te mau ture aveia tia a te Atua, te hiˈo ra oia ia ratou ei taata “moˈa” e e auhia e ana. (Roma 12:1) Ia vai moˈa noa te hoê taata, e tia ia ˈna ia haapao maitai i ta ˈna mau parau e haerea. Ei hiˈoraa, te faaue ra te Bibilia “ia moˈa noa outou e ia haapae i te mau peu taotoraa tia ore” e “ia moˈa outou i roto i to outou haerea atoa.”—Tesalonia 1, 4:3; Petero 1, 1:15.

Ia atea ê te taata i te Atua, eaha te tupu?

 Mai te peu ia ore te hoê taata e auraro faahou i ta te Atua mau ture aveia tia, aita ïa te Atua e hiˈo faahou ia ˈna ei taata moˈa. Noa ˈtu te parau ra te Bibilia e “taeae moˈa” to Hebera, e faaarahia ratou: “Eiaha te hoê aau ino o te ere ra i te faaroo e tupu i roto i te hoê o outou no te atea-ê-raa i te Atua ora.”—Hebera 3:1, 12.

Manaˈo hape no nia i te parau “mea moˈa”

 Manaˈo hape: E tia ia haapae i te mau mea maitatai atoa no te riro ei taata moˈa.

 Tupuraa mau: Te hinaaro ra te Atua ia oaoa te taata. Te na ô ra te Bibilia: “Ia tamaa . . . ia inu e ia oaoa no ta ratou ohipa rohirohi taatoa. O te ô tera a te Atua.” (Koheleta 3:13) No reira, no te Atua aita ïa e faufaa no te taata ia “haamauiui . . . i to ratou tino” e ia haapae i te mau mea maitatai.—Kolosa 2:23.

 Manaˈo hape: Mea moˈa te taata ia ore o ˈna e faaea i te tane aore ra i te vahine.

 Tupuraa mau: Ia maiti te hoê tavini a te Atua ia faaea taa noa, e ere te auraa e mea moˈa o ˈna. Parau mau, e nehenehe ra o ˈna e tavini hau atu â i te Atua. (Korinetia 1, 7:32-34) Tera râ, te faaite ra te Bibilia, e mea moˈa atoa te mau tane aore ra vahine faaipoipo. Inaha hoi, e tane faaipoipo te aposetolo Petero.—Mataio 8:14; Korinetia 1, 9:5.

a O Iehova te iˈoa o te Atua. E rave rahi irava Bibilia e faahiti ra i te taˈo “moˈa” e “moˈaraa” e te iˈoa Iehova.

b Te opani ra te Bibilia ia haamori i te idolo e te hohoˈa idolo.—Korinetia 1, 10:14.