Eaha to roto?

Tapura tumu parau

“Aita vau i tiaturi oioi!”

“Aita vau i tiaturi oioi!”

TE FAATIA ra te hoê taata no New York i Marite: “Ua haere ta ˈu tamaiti o Jonathan e farerei i to ˈna mau hoa, mea atea to ratou faaearaa. Aita ta ˈu vahine o Valentina i hinaaro ia faahoro oia, mea atâta roa hoi te tereraa pereoo. Tera râ, mea au roa na ta ˈu tamaiti te mau matini roro uira e te vai ra te hoê fare i ǒ e nehenehe oia e faaaravihi ia ˈna i roto i tera tuhaa. Tei te pae tooa o te râ o Manhattan to matou nohoraa. Tei te fare au, area ta ˈu vahine, ua tere ïa i Porto Rico no te farerei i to ˈna fetii. Ua manaˈo vau e fatata roa o Jonathan i te hoˈi mai. Taˈi mai nei te ôe o te opani. Papu maitai ia ˈu e o Jonathan tera. E ere râ hoi. O te mau mutoi râ e te mau utuutu maˈi matamua. Ua ani mai te mau mutoi: ‘Ua ite anei oe na vai tera parau tiaraa faahoro pereoo?’ Pahono atura vau, ‘E, na ta ˈu tamaiti o Jonathan.’ Na ô faahou maira ratou: ‘E parau peapea ta matou, ua tupu te hoê ati purumu, ua pohe ta oe tamaiti.’ Aita vau i tiaturi oioi! Noa ˈtu ua mairi te mau matahiti, te oto noa nei â to mâua aau.”

‘E parau peapea ta matou, ua tupu te hoê ati purumu, ua pohe ta oe tamaiti.’

Teie ta te hoê metua tane i Barcelone i Paniora i papai: “I te mau matahiti 1960, e utuafare oaoa roa matou. Te vai ra o María ta ˈu vahine, e ta mâua na tamarii e toru, o David 13 matahiti, o Paquito 11 matahiti e o Isabel 9 matahiti.

I te hoê mahana i Mati 1963, ua hoˈi mai o Paquito na te haapiiraa, ua mauiui rahi to ˈna upoo. I muri aˈe roa to matou taaraa no te aha. Ua pohe o ˈna e toru hora i muri iho no te mea ua tahe puai roa te toto i roto i to ˈna roro.

Ua pohe o Paquito a 30 matahiti i teie nei, noa ˈtu râ, te oto noa nei â matou i teie mahana. Ia pohe te hoê tamarii, e au ra e ua ere te mau metua hoê tuhaa o ratou iho. Noa ˈtu ehia matahiti tei mairi aore ra ehia tamarii ta ratou, e mauiui noa â te metua.”

Te faahohoˈa maitai ra na hiˈoraa e piti i te oto rahi o te mau metua ia pohe ta ratou tamarii. Mea tano roa ta te hoê taote i papai: “Mea mauiui aˈe te pohe o te hoê tamarii i te pohe o te hoê taata paari, eita roa ˈtu hoi e manaˈohia o te tamarii te pohe na mua. . . . Ia pohe te hoê tamarii, eita tei opuahia no ˈna e tupu mai te hoê oraraa utuafare [aita ïa e hunoa e e mootua], eita e nehenehe faahou e ite ia ˈna.” Hoê â oto te itehia ia marua te aiû.

Te faataa ra te tahi vahine ua pohe to ˈna hoa faaipoipo: “E tuati maˈi ta ˈu tane o Russell i roto i te mau aroraa na Patitifa i te Piti o te tamaˈi rahi. Mea rahi te mau ohipa riaria mau ta ˈna i ite e ua hoˈi mai nei i Marite e ua ora i te hoê oraraa hau. I muri iho, ua riro mai o ˈna ei Ite no Iehova. E 60 tiahapa matahiti to Russell a roohia ˈi oia i te maˈi mafatu. Ua tamau noa oia i te ora mai ta ˈna i matau. I te hoê râ mahana i Tiurai 1988, ua hauti to ˈna mafatu e pohe ihora oia. Ua oto rahi au i to ˈna poheraa, aita vau i paraparau ia ˈna hou a pohe ai. E ere noa oia i te tane na ˈu, e hoa piri roa râ no ˈu. Ua ora mai mâua e 40 matahiti i te maoro. I teie nei, moˈemoˈe roa vau.”

Te tahi noa teie o te mau ati ta te mau utuafare na te ao i faaruru. Ia pohe te tamarii, tane, vahine, metua e hoa, e parau te rahiraa, e “enemi hopea” iho â te pohe mai tei papaihia e Paulo i roto i te Bibilia. Pinepine, i mua i te ati, teie te faaroohia: “Eaha ïa? Eita e manaˈohia!” Mai ta tatou e hiˈo mai, ua rau te huru ta te feia e oto ra e faaite i mua i te ati.—Korinetia 1, 15:25, 26.

Tera râ, hou a hiˈopoa ˈi i te reira, e pahono anaˈe i te tahi mau uiraa faufaa roa. Te pohe, o te hopea anei ïa? E nehenehe anei e tiaturi e farerei faahou i te feia herehia i pohe?

Hoê tiaturiraa papu

Ua faahiti te taata papai Bibilia o Paulo i te hoê tiaturiraa e ora mai ai tatou i taua “enemi hopea” ra. Teie ta ˈna i papai: “O te pohe te enemi hopea ta [te Atua] e haamou.” (Korinetia 1, 15:26) No te aha o Paulo i tiaturi papu ai i te reira? No te mea ua haapiihia o ˈna e te hoê taata o tei faatiahia mai te pohe mai, o Iesu Mesia. (Ohipa 9:3-19) No reira Paulo i papai ai: “No te taata hoê ra [o Adamu] i ô mai ai te pohe, oia atoa no te taata hoê [o Iesu Mesia] e faatia-faahou-hia ˈi tei pohe. No Adamu hoi te taata atoa e pohe ai, no te Mesia atoa e noaa ˈi i te taata atoa te ora.”—Korinetia 1, 15:21, 22.

Ua oto roa o Iesu i to ˈna iteraa i te hoê vahine ivi no Naina e ta ˈna tamaiti o tei pohe. Teie ta te Bibilia e faatia mai ra: “A piri atu ai [Iesu] i te uputa o te oire [o Naina], inaha te amohia mai ra te hoê taata pohe, o ˈna anaˈe te tamaiti a te hoê vahine ivi. E rave rahi to te oire i pihai iho i taua vahine ra. Ite atura te Fatu ia ˈna, aroha ihora ia ˈna e na ô atura: ‘Eiaha e taˈi faahou.’ Tapiri atura Iesu, tapea ˈtura i te roˈi e tia noa ihora te feia amo. Na ô atura oia: ‘Taurearea, te parau atu nei au ia oe: A tia mai!’ Tia maira taua taata pohe ra, paraparau ihora e tuu atura Iesu ia ˈna i to ˈna metua vahine. Mǎtaˈu ihora ratou pauroa e faahanahana ˈtura i te Atua a na ô ai: ‘Ua tia mai te hoê peropheta rahi i rotopu ia tatou,’ e ‘Ua haamanaˈo mai te Atua i to ˈna nunaa.’” Ua aroha roa Iesu i te vahine ivi i faatia mai ai oia i ta ˈna tamaiti mai te pohe mai! A feruri na ïa i ta ˈna e nehenehe e faatupu a muri aˈe!—Luka 7:12-16.

Ua faatupu Iesu i tera tia-faahou-raa i mua i te taata e eita roa te reira e moˈe ia ratou. E haapapuraa tera e faatia mai oia i te feia pohe a muri aˈe no te ora i nia i te fenua i raro aˈe i “te hoê raˈi apî.” I tera taime, ua na ô hoi Iesu: “Eiaha ïa e maere, no te mea ua fatata te hora e faaroo ai te feia atoa i roto i te menema i to ˈna reo, a haere mai ai i rapae.”—Apokalupo 21:1, 3, 4; Ioane 5:28, 29; Petero 2, 3:13.

O Petero hoê o na 12 pǐpǐ tei apee ia Iesu i roto i to ˈna mau tere e ua ite mata atoa ratou ia ˈna ia faatia mai i tei pohe. I teie nei te faaroo ra ratou ia Iesu o tei tia faahou mai ia paraparau i te miti o Galilea. Te faatiahia ra: “Na ô atura Iesu: ‘Haere mai e tamaa.’ Taiâ aˈera te mau pǐpǐ i te ui ia ˈna o vai o ˈna, no te mea ua ite ratou e o te Fatu tera. Rave ihora Iesu i te faraoa e horoa ˈtura ia ratou ra, e te iˈa atoa. Teie ïa te toru o te taime i fa ˈtu ai Iesu i te mau pǐpǐ i muri aˈe i to ˈna faatiaraahia mai te pohe mai.”—Ioane 21:12-14.

No reira Petero i nehenehe ai e haapapu: “Ia aruehia te Atua e te Metua o to tatou Fatu ra o Iesu Mesia, ia au hoi i to ˈna aroha hamani maitai ua faafanau faahou oia ia tatou no te hoê tiaturiraa mure ore na roto i te tia-faahou-raa o Iesu Mesia mai te pohe mai.”—Petero 1, 1:3.

Te faaite ra te aposetolo Paulo i to ˈna tiaturiraa papu a parau ai oia: “Te tiaturi ra vau i te mau mea atoa e vai ra i roto i te ture a Mose e te mau papai a te mau peropheta. Ta ˈu tiaturiraa i te Atua, tiaturiraa ta teie mau taata e tiai ru atoa nei, oia hoi e tia-faahou-raa to te feia parau-tia e to te feia parau-tia ore.”—Ohipa 24:14, 15.

No reira e nehenehe e mirioni taata e tiaturi papu e faatiahia mai tei pohe no te ora faahou i nia i te fenua nei. Mea taa ê roa râ te oraraa i tera taime! E hiˈopoa-faahou-hia te tiaturiraa ta te Bibilia e horoa ra no te feia herehia o tei pohe. E itehia te reira i te tuhaa hopea o teie buka rairai, i raro aˈe i te upoo parau “Hoê tiaturiraa papu no te feia pohe.”

Na mua roa, e hiˈopoa anaˈe i te mau uiraa o ta oe paha e ui ia pohe tei herehia: Mea tano anei ia oto mai tera? E nafea ia faaoromai ia pohe tei herehia? Eaha ta vetahi ê e nehenehe e rave no te tauturu mai? E nafea vau ia tauturu i te feia e oto ra? Te mea faufaa roa ˈtu â, eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te tiaturiraa papu no te feia pohe? E farerei faahou anei au i tei herehia e ihea ratou e faatiahia mai ai?