Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Teihea haerea ta outou e hinaaro ia pee ta outou mau tamarii?

NO NA METUA

8: Hiˈoraa

8: Hiˈoraa

EAHA TE AURAA?

Te metua o te horoa ra i te hiˈoraa maitai, te faaohipa ra ïa i ta ratou e haapii ra. Ei hiˈoraa, aita anaˈe oe e hinaaro ra e paraparau i te hoê taata e tia ra i te pae opani e ia parau oe i ta oe tamarii “A parau atu aita vau to te fare nei,” eiaha ïa e manaˈo e faaite noa ta oe tamarii i te parau mau.

“Te faaroo-pinepine-hia ra ‘A rave i ta ˈu e parau, eiaha i ta ˈu e rave.’ Eita râ e haere i te mau tamarii. E au ratou i te remu o te apo pauroa ta oe e parau e e rave, e e parau roa mai ratou aita anaˈe to tatou hiˈoraa e tano ra i ta tatou e haapii ra ia ratou.”—David.

ARATAIRAA BIBILIA: “Te poro ra oe e: ‘Eiaha roa oe e eiâ,’ e te eiâ nei oe.”​—Roma 2:21.

NO TE AHA MEA FAUFAA?

Mea pee aˈe te tamarii e te taurearea i te hiˈoraa o to ratou mau metua i to te tahi atu, oia atoa to to ratou mau hoa. Te auraa, na outou na mua e aratai i ta outou mau tamarii i nia i te eˈa maitai, mai te peu iho â ïa e faaohipa outou i ta outou e haapii ra.

“E nehenehe tatou e na nia iho i te parau a uiui noa ˈi e te faaroo mai ra anei ta tatou tamarii. Tera râ, i te oreraa iho â tatou e rave mai ta tatou e parau ra, e parau roa mai te tamarii. Te hiˈo mai ra te mau tamarii i te mau mea atoa ta tatou e rave, noa ˈtu te manaˈo ra tatou e aita.”—Nicole.

ARATAIRAA BIBILIA: “Area te paari no nia mai, e mea . . . haavarevare ore.”​—Iakobo 3:17.

EAHA TE NEHENEHE E RAVE?

A hiˈopoa i to oe iho haerea. Teihea huru hohoˈa ta ˈu e mataitai nei? Mai teihea to oe huru i nia i to oe hoa faaipoipo e ta oe mau tamarii? Mai teihea te huru o to oe mau hoa? Mea haapao anei oe ia vetahi ê? No te haapoto noa, te hinaaro ra anei oe ia riro ta oe mau tamarii mai ia oe?

“Eita mâua ta ˈu tane faaipoipo e faahepo i ta mâua tamarii ia pee i te hoê haerea aita mâua e pee ra.”—Christine.

A tatarahapa ia hape outou. Ua ite ê na ta outou mau tamarii e ere outou i te mea tia roa. Ia parau outou “Te tatarahapa nei au” ia titauhia, i to outou hoa faaipoipo e i ta outou mau tamarii, te horoa ra ïa outou i te hoê haapiiraa faufaa no nia i te faaiteraa i te parau mau e te haehaa.

“Mea faufaa ia faaroo te tamarii ia tatou ia faˈi e ua hape tatou e ia tatarahapa tatou ua hape anaˈe. Ia ore, e matau ratou i te huna i ta ratou hape.”—Robin.

“Ei metua, to tatou hiˈoraa ta te tamarii e pee, o te ravea faufaa roa ˈˈe ïa te reira, no te mea pauroa te mahana ratou e ite mai ai. Mai te huru ra te haapii tamau ra tatou i ta tatou mau tamarii na roto i to tatou hiˈoraa.”—Wendell.