Eaha to roto?

Tapura tumu parau

A PEE I TO RATOU FAAROO | DAVIDA

“Na Iehova hoi teie nei tamaˈi”

“Na Iehova hoi teie nei tamaˈi”

TE TIA ra Davida a horo tia mai ai te mau faehau na pihai iho ia ˈna. Te itehia ra te riaria i nia i to ratou hohoˈa. Eaha hoi tei tupu? Ua faaroo Davida ia ratou ia faahiti, te tahi i muri mai te tahi, i te iˈoa o te hoê taata. I te vahi papu o te peho, te tia ra tera taata teoteo, o ˈna paha te taata roa roa ˈˈe ta Davida i ite aˈenei.

O Golia! Te ite atura Davida no te aha te mau faehau i riaria ˈi, e tiapai hoi taata! To ˈna noa kilo, ua hau atu i to e piti taata. I tera râ taime, tei nia ia ˈna to ˈna haana tamaˈi, mea puai oia e ua mataro i te haere i te aroraa. Tutuô maira Golia, a feruri na i to ˈna reo puai o te faaroohia i na pae mouˈa e piti. Te faaooo ra oia i te nuu e te arii o Iseraela ia Saula. Ma te teoteo, te ani ra oia ia haere atu te tahi taata e aro ia ˈna. E ere atura e piti nuu te aro, e piti taata râ!—Samuela 1, 17:4-10.

Aita te mau Iseraela e te arii Saula e taa faahou eaha te rave. Ua faaitehia ˈtu ia Davida, e ere no teie nei tera tupuraa, ua haamata hoi a hau atu hoê avaˈe atura! Tei mua te nuu Philiseti i to Iseraela, i tera e tera mahana, ua faaooo noa ˈtu Golia e aita hoê o ratou i hauti noa ˈˈe. Ua peapea roa Davida, ua faahaamahia te arii o Iseraela e ta ˈna mau faehau. Tei rotopu atoa to ˈna na taeae paari e toru e ua horo ratou pauroa no te riaria! No Davida, aita noa Golia, te hoê Philiseti, i faahaama i te nuu Iseraela, ua aa atoa râ i to ratou Atua o Iehova! Eaha râ ta Davida e rave, e taurearea noa hoi o ˈna! E eaha ta tatou e haapii mai i to ˈna faaroo?—Samuela 1, 17:11-14.

“A FAATAVAI IA ˈNA, OIA HOI TENA”

E hoˈi anaˈe tau avaˈe na mua ˈtu. Ua ahiahi a paoti noa ˈi Davida i te mau mamoe a to ˈna metua tane i te tahi vahi na te pae mouˈa fatata ˈtu ia Betelehema. E taurearea haviti roa Davida e te rouru uteute, te au ia hiˈohia ˈtu e te mata nehenehe. I te mau taime o ˈna anaˈe, e hauti oia i te kinura. Mea faahiahia roa na ˈna te nehenehe o te mau mea ta te Atua i poiete e ua aravihi noa ˈtu â oia i te hauti i te upaupa maoti e rave rahi hora haapiipiiraa. I tera râ ahiahi, ua anihia mai Davida ia haere oioi e hiˈo i to ˈna papa.—Samuela 1, 16:12.

Tae atura oia, te paraparau ra to ˈna metua tane o Iese e te tahi ruhiruhia, te peropheta taiva ore o Samuela. Ua tono o Iehova ia ˈna no te faatavai i te hoê i rotopu i te mau tamaiti a Iese ei arii apî no Iseraela! Ua ite aˈena Samuela na hitu taeae paari o Davida, ua parau maitai atu râ o Iehova aita oia i maiti hoê noa ˈˈe i roto ia ratou. I te taeraa ˈtu râ o Davida, ua na ô o Iehova ia Samuela: “A faatavai ia ˈna, oia hoi tena.” I mua i te mau taeae paari atoa o Davida, ua rave ihora Samuela i te tahi farii o tei faaîhia i te monoˈi taa ê e ua ninii atura maa vahi iti i nia i te upoo o Davida. Ua taui roa te oraraa o Davida mai tera taime. Te parau ra te Bibilia: “Mai taua mahana maira te Varua o Iehova i te taeraa mai i nia ia Davida.”—Samuela 1, 16:1, 5-11, 13.

Ma te haehaa, ua parau Davida maoti o Iehova i pohe ai ia ˈna na animara taehae

Ua titau oioi anei Davida i te tiaraa arii i muri iho? Aita, ua vaiiho râ oia na te varua o Iehova e faaite atu eaha te taime tano no te amo i te hopoia rahi aˈe. A tiai noa ˈtu ai, ua tamau oia i te rave i ta ˈna ohipa haihai ei tiai mamoe. Aita o ˈna i faaherehere ia ˈna i roto i tera ohipa e ua faaite atoa i te itoito. I te tahi mahana, ua hinaaro te tahi liona e haru i te mau mamoe a to ˈna papa, e te tahi atu mahana, te hoê ïa daba tei na reira. Ua paruru oioi oia i te nǎnǎ mamoe. I tera e piti taime, ua haapohe rima noa o ˈna i tera na animara taehae riaria mau!—Samuela 1, 17:34-36; Isaia 31:4.

I muri aˈe, ua ani-faahou-hia Davida. Ua tae roa to ˈna roo maitai i te aro o te arii. E faehau puai noâ Saula, ua ere râ i te farii maitai a Iehova i to ˈna faaroo-ore-raa i ta te Atua mau faaueraa. Ua iriti o Iehova i to ˈna varua mai nia mai ia Saula, mea pinepine ïa te arii i te faaite i te huru feruriraa au ore mai te riri, te taiâ e te ino. I tera mau taime, na te upaupa ïa e tamǎrû ia ˈna. Ua faaroo vetahi o to ˈna mau taata i te roo maitai o Davida, ei taata faataˈi upaupa e ei faehau. Ua anihia mai ïa Davida e aita i maoro, riro atura oia ei faataˈi upaupa i te aorai o Saula e ei amo mauhaa tamaˈi.—Samuela 1, 15:26-29; 16:14-23.

Mea rahi te haapiiraa ta te feia apî e nehenehe e huti mai i te faaroo o Davida. A tapao na, ua haafaufaa Davida i te taime aita ta ˈna e ohipa no te haafatata ˈtu ia Iehova. Ua haapii mǎrû noa atoa o ˈna i te rave i tahi mea e faufaahia ˈi o ˈna i muri aˈe e ia noaa ta ˈna ohipa. Te mea faufaa roa ˈtu â râ, ua vaiiho o ˈna i te varua o Iehova ia aratai ia ˈna. Auê haapiiraa faahiahia mau, e ere anei?—Koheleta 12:1.

“EIAHA ROA TE AAU O TE HOÊ TAATA E TAIÂ NOA ˈTU I TERA RA TAATA”

A tavini noa ˈi i ǒ Saula, e pinepine Davida i te hoˈi i te fare no te tiai i te nǎnǎ mamoe. I te tahi taime, e faaea maoro oia i reira. Mea na ô hoi i te hoê mahana, ani aˈera Iese ia Davida ia haere e hiˈo i to ˈna na taeae paari e toru o tei riro ei faehau i roto i te nuu a Saula. Ua na reira Davida e ua hopoi i te maa na to ˈna na tuaana i te peho o Ela. I te taeraa ˈtu, ua peapea roa Davida i te faaiteraahia ˈtu aita te nuu Philiseti e to Iseraela i hauti noa ˈˈe mai tei faahitihia i te omuaraa. Tei te tahi pae mouˈa o te peho te mau Philiseti e te tahi atu pae mouˈa to Iseraela.—Samuela 1, 17:1-3, 15-19.

No Davida, eita e nehenehe e faaea noa mai tera. E nafea te nuu o te Atua ora o Iehova e nehenehe ai e riaria i tera taata no te nunaa ê? O Iehova iho ta Golia i faaooo. Haapeepee ihora Davida i te paraparau i te mau faehau no nia i te ravea no te haapohe ia Golia. Aita i maoro, faaroo atura Eliaba, te matahiapo o Davida ma, i ta ˈna mau parau. Tamaˈi aˈera Eliaba ia Davida ma te parau e, ua haere noa mai o ˈna e hiˈo ia taparahihia ratou. Ua pahono atu râ Davida: “Eaha noa na vau? aita anei e tumu [ia ui au]?” I muri iho, ua tamau â oia i te paraparau no nia i te ravea ia pau Golia e tae roa ˈtura i roto i te tariˈa o Saula. Ua faaue ihora te arii ia arataihia mai Davida ia ˈna ra.—Samuela 1, 17:23-31.

Teie te mau parau faaitoito a Davida i te arii: “Eiaha roa te aau o te hoê taata e taiâ noa ˈtu i tera ra taata.” Tera hoi tei tupu i nia ia Saula e ta ˈna mau faehau. Peneiaˈe, ua faaau ratou ia ratou i tera taata rahi. Ua manaˈo paha, ‘Aita nei hoi te afaraa o to ˈna tino aore ra tauupu e naea ia matou! Oioi roa matou i te tairi-pohe-hia e ana!’ O Davida râ, aita ïa i feruri mai tera. Mai ta tatou e ite mai, mea ê roa to ˈna manaˈo, parau atura oia o ˈna te haere e aro ia Golia.—Samuela 1, 17:32.

Pahono ihora Saula: “E ore e tia ia oe ia haere e ia papai i tera ra Philiseti, e tamaiti apî hoi oe; area oia ra, e taata tamaˈi ïa mai to ˈna apîraa mai â.” E tamaiti noa anei Davida? E ere, aita râ i tia ˈtura to ˈna matahiti no te faaô i roto i te nuu e mea apî roa o ˈna ia hiˈohia ˈtu. Ua matau-ê-na-hia râ Davida mai te hoê taata itoito o te ore e riaria e e taurearea o ˈna i tera taime.—Samuela 1, 16:18; 17:33.

Haapapu aˈera Davida ia Saula ua taparahi pohe oia i te liona e te daba. Ua faaoru anei Davida? Aita, ua ite oia na vai i tauturu ia ˈna. Teie ta ˈna i parau: “Na Iehova na tei faaora ia ˈu i te liona e te daba, e faaora ia ˈu i te rima o tera ra Philiseti.” I te pae hopea, na ô ihora Saula: “A haere, e ei pihai-atoa-iho Iehova ia oe.”—Samuela 1, 17:37.

Aita anei oe e hinaaro ia puai to faaroo mai to Davida? E niu papu to to ˈna faaroo. Ua haapii hoi oia mai te aha te huru o te Atua e ua ite atoa ia ˈna ia ohipa i roto i to ˈna oraraa. Ua papu ia ˈna e Atua paruru î i te here o Iehova e e faatupu noa iho â o ˈna i ta ˈna parau. Ia noaa ia oe tera huru faaroo, e titauhia ia tamau i te haapii no nia i te Atua mau maoti te Bibilia. Ma te haapao noa i te reira i te mau mahana atoa, e ite oe i te mau haamaitairaa e e puai mai to faaroo.—Hebera 11:1.

“NA IEHOVA OE E TUU MAI I TAU RIMA”

Na mua, ua tamata Saula i te faaahu i to ˈna haana tamaˈi ia Davida. Aita i taa ê roa i to Golia, mea hamanihia e te veo e te vai atoa ra te hoê ahu oomo auri. A hahaere ai râ Davida, mea teiaha e fifi no ˈna ia hautiuti, eita roa e tano ia ˈna. E ere oia i te faehau faaineinehia, aita oia i matau i te amo i te ahu tamaˈi, to Saula iho â râ, o ˈna hoi te taata rahi roa ˈˈe o te nunaa Iseraela. (Samuela 1, 9:2) Tatara ihora Davida i te reira e ua rave noa i te ahu ta ˈna i matau, ta te tiai mamoe e oomo no te paruru i ta ˈna nǎnǎ.—Samuela 1, 17:38-40.

Ua hopoi atoa Davida ta te tiai mamoe e rave noa na, te pute ta ˈna e tuu na nia i to ˈna tapono e te hoê maa. Ia hiˈohia, mea haihai, e mauhaa faahiahia roa râ i te aroraa. E taoˈa tera e vairaa ofai iti to te hopearaa o te tapeahia e e piti taura iri animara, tano maitai no te mau tiai mamoe. E tuu ratou i te ofai i roto i to ˈna vairaa, e faaohuohu vitiviti i nia i to ratou upoo a tuu taue atu ai i te hoê o na taura. E nehenehe tera mauhaa e haapohe roa i te taata. No reira i te tahi taime, e faataa ê te mau nuu i te feia taora ofai i te tahi e te tahi.

Ua ineine Davida i teie nei e te ru ra oia i te farerei i to ˈna enemi. A feruri na ia Davida ia pure uˈana a ohi ai e pae ofai iti e te manina i roto i te anavai o te peho o tei mǎrô. I muri iho, ua horo tia ˈtu i te tahua aroraa!

Eaha te huru o Golia i te iteraa ˈtu i te taurearea ra? Te taio ra tatou: “Ua vahavaha maira oia ia ˈna; e taata apî hoi oia, e te mata uteute e te maitai.” Ua tuhi ihora Golia ma te na ô: “E urî anei hoi au nei, i haere mai ai oe ia ˈu nei ma te raau?” Ua ite ïa oia i tei roto i te rima o Davida, eiaha râ ta ˈna maa. Ua faaino atura Golia i to ˈna enemi haihai roa i te iˈoa o to ratou mau atua e ua parau e amu te mau manu e te animara taehae i to ˈna tino pohe.—Samuela 1, 17:41-44.

Ua riro te mau parau a Davida i tera mahana ei haapapuraa rahi o to ˈna faaroo. A feruri na a parau ai te taurearea ia Golia: “Te haere maira oe ia ˈu nei, ma te ˈoˈe, e te mahae, e te paruru; te haere atu nei râ vau ia oe, ma te iˈoa o te Atua sabaota ra o Iehova, te Atua no te nuu a Iseraela ra, tei vahavahahia e oe ra.” Ua taa ia Davida e ere te puai taata e te mauhaa tamaˈi i te mea faufaa roa. Aita Golia i faatura i te Atua ra o Iehova e na ˈNa ïa e aro atu. Mai ta Davida i parau, “na Iehova hoi teie nei tamaˈi.”—Samuela 1, 17:45-47.

E ere Davida i te matapo no te ore e ite i te roa aore ra te mauhaa tamaˈi a Golia! Ua faaoti papu râ oia i te ore e riaria ia ˈna, eiaha mai ia Saula e ta ˈna mau faehau. Aita Davida i faaau ia Golia ia ˈna, ia Iehova râ. Eaha nei te roa o Golia? E 2,90 metera. Mai te aha râ ia faaauhia i te Arii o te ao nui? E taata noa oia, mea rahi rii aˈe i te hoê manumanu, ua ineine râ o Iehova i te tairi pohe roa ia ˈna!

Ua horo tia ˈtura Davida i mua i to ˈna enemi ma te rave i te hoê ofai i roto i ta ˈna pute. Faaineine ihora i ta ˈna maa, faaohuohu atura i nia i to ˈna upoo a faaroo-roa-hia ˈi ia hio. Haafatata maira Golia ia Davida, peneiaˈe, ua faaea i muri noa mai i te faehau e amo ra i to ˈna paruru. Mea atâta no Golia, mea poto aˈe tera faehau, aita to ˈna upoo e paruruhia ra. E tera mau te vahi ta Davida e hiˈo ra.—Samuela 1, 17:41.

Ua ite Davida mea haihai roa Golia ia faaauhia i te Atua ra o Iehova

Pee taue ihora ta Davida ofai. A feruri na, aita e maniania faahou i tera taime. Eita e ore, ua ara o Iehova eiaha Davida ia faaohipa i te tahi atu ofai. Ua tano maitai te ofai i te vahi hinaarohia e ua mau roa i nia i te rae o Golia. Topa tipapa ˈtura te aito roa ra i raro i te repo. Ua horo riaria noa te faehau i amo i te paruru. Tapiri atura Davida, ua rave i te ˈoˈe a Golia e ua tâpû i to ˈna upoo.—Samuela 1, 17:48-51.

Itoitohia ˈtura Saula e ta ˈna mau faehau, ua auau i te mau Philiseti ma te tuô tamaˈi. Ua tupu te aroraa mai ta Davida i parau ia Golia. Ua na ô hoi o ˈna: “Na Iehova . . . na ˈna outou e tuu mai i to matou nei rima.”—Samuela 1, 17:47, 52, 53.

I teie mahana, eita te mau tavini a te Atua e haere faahou i te aroraa. Ua hope hoi tera tau. (Mataio 26:52) E titauhia râ ia pee tatou i te faaroo o Davida. Mai ia ˈna, e tiaturi anaˈe e Atua ora o Iehova, o ˈna anaˈe te tia ia tavini e ia mǎtaˈu. I te tahi taime, e au to tatou mau fifi i te mouˈa, mea haihai râ te reira ia faaauhia i te puai hope roa o Iehova. Ia maiti tatou ia Iehova ei Atua e ia tiaturi tatou ia ˈna mai ia Davida, eita te tahi noa ˈˈe tupuraa aore ra fifi e haaparuparu ia tatou. O Iehova te mea puai roa ˈˈe!