Eaha to roto?

Tapura tumu parau

E nehenehe e noaa ia outou te faaroo mau

E nehenehe e noaa ia outou te faaroo mau

E nehenehe e noaa ia outou te faaroo mau

I te 19raa o to Sarah Jayne matahiti, ua ite oia e e mariri ai ovari to ˈna. I muri aˈe i to ˈna tâpûraahia, mea maitai oia, e e manaˈo tae to ˈna no nia i te oraraa no a muri aˈe. No to ˈna manaˈo tae rahi, ua momoˈahia oia i te 20raa o to ˈna matahiti, e ua rave oia i te mau faanahoraa no to ˈna faaipoiporaa. I taua noâ matahiti ra, ua tupu faahou te mariri ai taata, e ua faaarahia oia e e tau hebedoma noa to ˈna e toe ra. Ua pohe o Sarah Jayne i te avaˈe Tiunu 2000, hou rii a raeahia ˈi to ˈna e 21 matahiti.

UA MAERE te feia i haere e hiˈo ia Sarah Jayne i te fare maˈi i to ˈna tiaturi haapeapea ore i te oraraa no a muri aˈe, e to ˈna atoa faaroo hohonu i te Atua e i ta ˈna Parau, te Bibilia. Noa ˈtu to ˈna maˈi rahi, te tiaturi ra oia i te tia-faahou-raa—oia hoi e farerei faahou oia i to ˈna mau hoa atoa. (Ioane 5:28, 29) “E farerei tatou paatoa i roto i te ao apî a te Atua,” ta ˈna ïa i parau.

No te tahi pae, e aoaoa taua huru faaroo ra. “Eaha ˈtu â te oraraa no a muri aˈe maoti râ te hoê tiaturiraa papu ore,” ta Ludovic Kennedy ïa e ui ra, “oia hoi i te otoraa pu hopea, te vai ra te faraoa monamona e te pia, tae noa ˈtu te caviar e te pu no ratou atoa, e i roto i te tahi ǒ uru raau i Edene, e fanaˈo ratou tau hora oaoa e te feia i pohe na mua ˈˈe ia ratou e te feia atoa e pohe i muri aˈe ia ratou?” Ia au i teie parau, e tia ia tatou ia ui i te hoê uiraa taa ê roa. Eaha te mea tano aˈe—ia tiaturi e “teie anaˈe te oraraa e aita ˈtu, e no reira, mea maitai aˈe ia fanaˈo hope tatou i te oraraa,” mai ta Kennedy e manaˈo ra, aore ra ia tiaturi i te Atua e i ta ˈna parau tǎpǔ o te hoê tia-faahou-raa? Ua maiti Sarah Jayne i te tiaturi i te Atua. Nafea to ˈna faatupuraa i taua faaroo ra?

‘A imi ia Iehova, ia itea ˈtu’

No te faatupu i te faaroo e te tiaturi i te hoê taata, mea hinaarohia ia ite outou o vai o ˈna e ia haapii eaha to ˈna mau manaˈo e ta ˈna mau ohipa. E tuhaa atoa ta te aau e ta te feruriraa i roto i teie ohipa. Oia mau, hoê â huru ia faatupu outou i te faaroo mau i te Atua. Mea hinaarohia ia ite outou o vai o ˈna, ia haapii no nia i to ˈna mau huru maitatai e to ˈna ihotaata, ia itea mai ia outou e e nehenehe mau â e tiaturi i ta ˈna mau parau e mau ohipa atoa.—Salamo 9:10; 145:1-21.

Te manaˈo ra te tahi pae e eita e maraa. Te parau ra ratou e mai te peu e te vai mau ra te Atua, mea atea roa ïa oia, mea taa ore roa. “Mai te peu e e ihotaata mau te Atua no te mau Kerisetiano mai ia Sarah Jayne,” ta te taata tiaturi atâ ïa e ui, “no te aha ïa oia e ore ai e faaite mai ia tatou o vai o ˈna?” Tera râ, mea atea roa mau anei te Atua, eita e itea mai ia tatou? I mua i te mau philosopho e te feia maramarama i Ateno, ua parau te aposetolo Paulo e ua horoa atoa mai “te Atua i hamani i teie nei ao, e te mau mea atoa i roto ra” i te mau mea atoa e hinaarohia no te ‘imi ia ˈna, ia itea ˈtu.’ Inaha, ua parau Paulo e: ‘Aita oia i atea ê atu ia tatou atoa nei.’—Ohipa 17:24-27.

Nafea ïa outou e ‘imi ai ia ˈna, ia itea ˈtu’? Ua na reira te tahi pae na roto noa i te hiˈopoaraa i te ao taatoa e haaati ra ia ratou. No te taata e rave rahi, e navai noa te ao taatoa no te haapapu ia ratou e eita e ore e te vai ra te hoê Atua Poiete. * (Salamo 19:1; Isaia 40:26; Ohipa 14:16, 17) Hoê â to ratou manaˈo e to te aposetolo Paulo, oia hoi “te mau mea hoi no [te Atua] e ore e tia ia hiˈo ra, te itea papuhia nei ïa i te mau mea i hamanihia nei, mai te hamaniraa mai â o teie nei ao; oia hoi to ˈna ra mana hope ra e te Atuaraa ra.”—Roma 1:20; Salamo 104:24.

E hinaaro outou i te Bibilia

No te patu râ i te faaroo mau i te Atua Poiete, e hinaaro outou i te tahi atu â mea ta ˈna i horoa mai. Eaha ïa? Te Bibilia—te Parau faauruahia a te Atua, i roto oia e faaite ai i to ˈna hinaaro e ta ˈna opuaraa. (Timoteo 2, 3:16, 17) “Eiaha na râ e ru,” ta te tahi pae paha ïa e parau, “nafea e nehenehe ai e tiaturi i ta te Bibilia e parau ra ia hiˈo tatou i te mau ohipa riaria i ravehia e te feia e parau ra e te pee ra ratou i te Bibilia?” Parau mau, e roo huru ê to te Amuiraa faaroo Kerisetiano no nia i te peu haavare, te haavîraa uˈana, e te morare ore. E nehenehe râ te taata manaˈo au noa e ite e te haavarevare pee noa ra te Amuiraa faaroo Kerisetiano i te mau faaueraa tumu bibilia.—Mataio 15:8.

Ua faaara te Bibilia iho e mea rahi te taata o te parau e e haamori ratou i te Atua, tera râ, e ‘faarue ratou i te Fatu tei hoo ia ratou ra.’ “E no ratou e faainohia ˈi te eˈa parau mau ra,” ta te aposetolo Petero ïa i faataa. (Petero 2, 2:1, 2) Ua parau Iesu Mesia e e “feia rave parau ino” teie mau taata e na ta ratou mau ohipa iino e faaite maitai o vai ratou. (Mataio 7:15-23) Te patoiraa i te Parau a te Atua no te roo ino o te Amuiraa faaroo Kerisetiano, e au ïa i te faarueraa i te rata a te hoê hoa e nehenehe e tiaturihia no te mea noa e e roo ino to te taata e horoa mai i te rata.

Aita anaˈe te Parau a te Atua, eita ïa e nehenehe e patu i te faaroo mau. Mea na roto noa i te mau api o te Bibilia e faaite mai ai Iehova i to ˈna tiaraa, ei auraa parau. Te faaite ra oia i te mau pahonoraa i te mau uiraa vai tamau mai teie no te aha oia e faatia ˈi i te mauiui e te oto e eaha ta ˈna e rave i mua i te tupuraa. (Salamo 119:105; Roma 15:4) Ua tiaturi o Sarah Jayne e e Parau faauruahia te Bibilia na te Atua. (Tesalonia 1, 2:13; Petero 2, 1:19-21) Nafea? E ere no te mea e na to ˈna mau metua i parau ia ˈna e tiaturi atu, no te mea râ ua rave oia i te taime no te feruri maitai i te mau mea atoa e haapapu ra e e faaiteraa otahi te Bibilia no ǒ mai i te Atua ra. (Roma 12:2) Ei hiˈoraa, ua ite maitai oia i te mana puai o te Bibilia i nia i te oraraa o te feia e pee ra i te mau faaueraa tumu i roto. Maoti te mau papai mai te buka Te Bibilia—Parau na te Atua aore ra na te taata?, * ua faahohonu maitai atoa oia ehia rahiraa haapapuraa no roto mai o te faaite ra i te faauruaraa a te Atua.

“Na te ite maori e noaa ˈi te faaroo”

Eita râ e navai noa mai te peu e e Bibilia ta outou aore ra e tiaturi e mea faauruahia te reira. “Na te ite maori e noaa ˈi te faaroo,” ta te aposetolo Paulo ïa i papai. (Roma 10:17) Na te ite i te Bibilia, eiaha noa i te mea e Bibilia ta outou, e patu i te faaroo. E “ite” outou eaha ta te Atua e parau mai na roto i te taioraa e te haapiiraa i ta ˈna Parau. E nehenehe te feia apî atoa e na reira. Ua parau o Paulo e ‘mai te tamarii-rii-raa mai â’ to Timoteo haapiiraahia i “te parau moˈa i papaihia ra” na to ˈna mama e to ˈna mama ruau. Te auraa anei ïa e ua tauihia to ˈna feruriraa? Aita! Aita roa ˈtu o Timoteo i ramahia aore ra i haavarehia. Ua “faaitoitohia oia ia tiaturi” i ta ˈna i faaroo e i taio.—Timoteo 2, 1:5; 3:14, 15; MN.

Mea na reira atoa i papu ai te manaˈo o Sarah Jayne. Mai te feia no Berea no te senekele matamua, ua ‘farii oia i te parau [no ǒ mai i to ˈna mau metua e te tahi atu mau orometua haapii] ma te aau mahora.’ Ei tamarii, ua tiaturi iho â oia ma te feaa ore i ta to ˈna mau metua i parau ia ˈna. I muri aˈe, a paari mai ai oia, aita oia i farii matapo aore ra ma te faatia ture noa i te mau mea atoa tei haapiihia ia ˈna. Ua ‘imi maite oia i te mau Papai i te mau mahana atoa no te ite mea tano anei tera mau mea.’—Ohipa 17:11.

E nehenehe outou e patu i te faaroo mau

E nehenehe atoa outou e patu i te faaroo mau—te huru faaroo ta te aposetolo Paulo e faataa ra i roto i te rata ta ˈna i papai i te mau Kerisetiano Hebera. Taua faaroo ra, ta ˈna ïa i parau, “o te tiai-papu-raa ïa i te mau mea e tiaturihia nei, te ite-papu-raa i te mau mea aore hoi e itehia ra.” (Hebera 11:1, MN) Ma taua huru faaroo ra, e papu roa ia outou e e tupu ta outou mau tiaturiraa e mau tiairaa atoa, tae noa ˈtu te parau tǎpǔ a te Atua o te hoê tia-faahou-raa. E papu ia outou e ua niuhia taua mau tiaturiraa ra i nia i te mau haapapuraa aueue ore, eiaha i nia i te tahi hinaaro. E ite outou e e tapea iho â Iehova i ta ˈna mau parau tǎpǔ. (Iosua 21:45; 23:14; Isaia 55:10, 11; Hebera 6:18) E riro e e tupuraa mau te ao apî tǎpǔhia e te Atua no outou, mai te mea ra e to ǒ aˈena outou. (Petero 2, 3:13) E e ite maitai outou ma te mata o te faaroo e mea mau iho â te Atua ra o Iehova, o Iesu Mesia, e te Basileia o te Atua, e ere i te moemoeâ.

Te vai ra te ravea e patu ai outou i te faaroo mau. Taa ê atu i te horoa mai i ta ˈna Parau, ua faataa atoa o Iehova i te hoê amuiraa Kerisetiano o te ao atoa nei o te tauturu i te feia aau tia ia patu i te faaroo i te Atua. (Ioane 17:20; Roma 10:14, 15) A farii i te tauturu atoa ta Iehova e horoa ra na roto i taua faanahonahoraa ra. (Ohipa 8:30, 31) E i te mea e e hotu te faaroo no te varua moˈa o te Atua, a pure ma te tuutuu ore ia tauturu mai taua varua ra ia outou ia faatupu i te faaroo mau.—Galatia 5:22.

Eiaha e taiâ i te feia tiaturi atâ o te faaooo i te taata atoa e faaite haere ra i te faaroo i te Atua e i ta ˈna Parau. (Korinetia 1, 1:18-21; Petero 2, 3:3, 4) Inaha, mea faufaa roa te faaroo mau i roto i ta outou faaotiraa papu e faaû i taua mau aroraa ra. (Ephesia 6:16) Tera tei itea mai ia Sarah Jayne, e ua faaitoito noa oia i te feia tei haere e hiˈo ia ˈna i te fare maˈi ia patu ratou i to ratou iho faaroo. “A pee maite i te parau mau,” ta ˈna ïa e parau. “A haapii i te Parau a te Atua. A pee maite i te faanahonahoraa a te Atua. A pure ma te tuutuu ore. A haa noa i roto i te taviniraa a Iehova.”—Iakobo 2:17, 26.

A ite ai oia i to Sarah Jayne faaroo i te Atua e i te tia-faahou-raa, ua na ô hoê o to ˈna mau tuati vahine e: “E tiaturi iho â oe i te reira, e ere anei?” I to ˈna uiraahia nafea te noaaraa mai ia ˈna taua manaˈo tae ra noa ˈtu to ˈna maˈi, ua pahono oia e: “Auaa te faaroo ia Iehova. E hoa mau oia no ˈu, e mea here roa na ˈu ia ˈna.”

[Nota i raro i te api]

^ A hiˈo i te buka Y a-t-il un Créateur qui se soucie de vous?, neneihia e te mau Ite no Iehova.

^ Neneihia e te mau Ite no Iehova.

[Hohoˈa i te api 6]

‘Mai te tamarii-rii-raa mai â’ to Timoteo haapiiraahia i “te parau moˈa i papaihia ra” na to ˈna mama e to ˈna mama ruau

[Hohoˈa i te api 6]

Ua haapopouhia to Berea no to ratou imi-maite-raa i te mau Papai i te mau mahana atoa

[Faaiteraa i te tumu]

No roto mai i te “Photo-Drame de la Création,” matahiti 1914

[Hohoˈa i te api 7]

Na te ite e te peeraa i te Bibilia, eiaha noa i te mea e Bibilia ta outou, e patu i te faaroo

[Hohoˈa i te api 7]

“E farerei tatou paatoa i roto i te ao apî a te Atua”