Eaha to roto?

Tapura tumu parau

“Na te pohe e faataa ê ia tâua”

“Na te pohe e faataa ê ia tâua”

“Na te pohe e faataa ê ia tâua”

EHIA rahiraa hoa faaipoipo tei faahiti ma te oaoa i teie mau parau a faaipoipo ai ratou, ma te ore paha e feruri e e tupu iho â te reira i te hoê mahana? E pohe paha te hoa herehia no te matahiti rahi, te maˈi, aore ra te ati. E tupuraa matauhia hoi o te vaiiho mai i te apiti i roto i te moemoe e te oto.—Koheleta 9:11; Roma 5:12.

Ia au i te mau numera, fatata te afaraa o te mau vahine e 65 matahiti aore ra hau atu, e vahine ivi ïa. I te mea e ua tataitoru te mau vahine ivi i te mau tane ivi, te manaˈo ra te rahiraa o te taata e no te vahine noa tera parau. E ere râ te auraa e aita te mau tane e mauiui atoa ra. E mirioni hoi taata tei faaruru i teie tupuraa hepohepo. O oe atoa anei?

Tane aore ra vahine, mai te peu e tera to oe tupuraa, e nafea ïa oe? E tauturu anei te Bibilia ia faaruru i teie mauiui? Ua nafea vetahi mau tane e vahine ivi? Noa ˈtu e aita e ravea e tano no te mau tupuraa atoa, te vai nei te mau faaueraa tumu e manaˈo tauturu.

I mua i te ereraa

Te manaˈo ra vetahi e e tapao o te paruparu aore ra e mea ino atoa te taˈiraa. Te taai ra râ te taote manava ra o Joyce Brothers, e vahine ivi hoi, i te roimata i te utuuturaa matamua o te aau. E tuhaa iho â te taˈiraa o te hevaraa e e tamǎrû te reira i te mauiui. Eiaha e haama i te taˈi. E hiˈoraa maitai hoi to roto i te Bibilia. E faaroo faahiahia to Aberahama, e ua haamaitaihia oia ei taua no te Atua. I te poheraa râ ta ˈna vahine herehia, “ua haere maira . . . Aberahama i te otohaa ia Sara e oto ia ˈna.”—Genese 23:2.

I te tahi taime, e hinaaro iho â tatou e vai o tatou anaˈe, eiaha râ e faataa ê. Te faaara maira te Maseli 18:1: “O tei faataa ê ia ˈna ihora, te imi ra ïa i to ˈna ihora hinaaro.” Teie râ, a imi i te turu a te fetii e hoa aumauiui. E faanahoraa faahiahia ïa te amuiraa, e pûpû mai hoi te mau taeae feruriraa paari i te pae varua i te turu e te aˈoraa e hinaarohia.—Isaia 32:1, 2.

Ua tauturu te pahonoraa i te mau poroi tapao aroha ia vetahi. Ua riro te reira ei ravea no te papai i te mau mea maitatai ta oe e haamanaˈo ra no nia i to oe hoa e te mau taime ta orua i ora. E tauturu atoa te haaputuraa i te mau hohoˈa, rata, e tapaopaoraa i roto i te hoê buka ia maitai mai.

E painu e e moemoe iho â te hoê taata no pohe noa ˈtura te apiti, na te pee-maite-raa râ i ta oe porotarama e ohipa matauhia e tauturu ia oe. E hora taa maitai paha ta oe no te taoto, no te ara mai, no te tamaa, aore ra no te rave i te ohipa fare, eiaha e vaiiho i te reira. A faanaho atea i ta oe e rave i te mau hopea hebedoma e i te mau mahana taa ê mai to orua mahana faaipoiporaa, taime e teimaha roa ˈi te moeraa. E mea faufaa roa râ ia tapea noa oe i ta oe porotarama pae varua.—Korinetia 1, 15:58.

Ia hepohepo rahi roa te hoê taata, e ohie oia i te rave i te mau faaotiraa tano ore. E nehenehe te taata manaˈo ino e punu ia oe. Eiaha ïa e rave ru noa i te faaotiraa mai te hooraa i to oe fare, te tuuraa i te tino moni rahi, te tauiraa i te nohoraa, aore ra te faaipoipo-faahou-raa. Te na ô ra te hoê parau paari: “Te imiraa o te feia faaitoito ra, tei nia ïa i te taoˈa rahi; area te imiraa o te feia ru noa ra, tei te veve ïa.” (Maseli 21:5) Ia faataimehia teie mau tauiraa rahi e ia maitai roa mai oe.

E mea fifi roa atoa ia faanaho i te mau ohipa a to oe apiti, mai te peu iho â râ e e rave rahi matahiti orua i te faaearaa. E tuhaa râ hoi te reira o te hevaraa. E haamaoro faufaa ore atu â te faataimeraa i te hepohepo. (Salamo 6:6) Mea au aˈe na vetahi ia rave i te reira o ratou anaˈe; no vetahi atu e mea au na ratou te tauturu a te hoê hoa piri no te haamanaˈo i te tahi mau ohipa o ta te reira e faatupu mai. E hinaaro atoa paha oe i te tauturu a te hoê hoa aore ra fetii no te haapao i te mau papie, mai te tiiraa i te parau poheraa; te faaararaa i te mau pu a te Hau, te mau fare moni; te tauiraa i te mau parau faturaa; te fanaˈoraa i te tuhaa moni parururaa; e te aufauraa i te taote.

A haamanaˈo e te ora nei tatou i roto i te hoê ao morare ore. O oe anaˈe i teie nei, e tamatahia ïa ta oe mau tutavaraa e vai viivii ore noa. E tano maitai roa teie mau parau a te aposetolo Paulo no teie tau: “Ia ite to outou atoa e ati noa ˈˈe i te vaiiho i to ˈna iho tino ma te maitai e te tura; eiaha ia tuua-noa-hia i te hinaaro tia ore, mai to te Etene tei ore i ite i te Atua.” (Tesalonia 1, 4:4, 5) E haerea paari ïa ia ape i te mau hohoˈa teata, buka, e himene herehere aore ra taaihia i te taatiraa.

Hau atu â, a taa e e titauhia te taime no te maitai mai. Te faaite ra te hoê vea (USA Today) e ia au i te mau titorotororaa a te pu maimiraa totiare a te fare haapiiraa tuatoru no Michigan, e titauhia 18 aˈe avaˈe i te hoê taata ua pohe to ˈna apiti ia maitai mai i te pae tino e feruriraa. A ani i te Atua na roto i te pure i te faaoromai tamau, haapuaihia e te hotu a to ˈna varua. (Galatia 5:22, 23) Eita paha oe e manaˈo mai te reira i teie nei, e maitai mai râ oe a mairi ai te tau.

Ua nafea vetahi?

Ua paruparu roa Anna, tei oaoa i roto i ta ˈna faaipoiporaa e 40 matahiti, i te poheraa ta ˈna tane. “Ua pohe to ˈu mama i te 13raa o to ˈu matahiti, i muri iho to ˈu papa, to ˈu na tuaane, e to ˈu teina. E nehenehe râ vau e parau ma te haavare ore e aita hoê aˈe o taua mau ereraa ra i haamauiui roa ia ˈu mai te poheraa o ta ˈu tane. Mai te huru ra e ua tâpûhia vau na ropu. Aita e faaauraa to ˈu oto.” Na te aha i tauturu ia ˈna? “Ua faaî au i te hoê buka rahi i te mau poroi roro uira e te mau tareta e faaite ra i te mau tapao o te here e te mauruuru no to Darryl mau huru maitatai, o te faahiti taitahi ra hoi i te tahi mea taa ê no nia ia ˈna. Ua papu ia ˈu e e haamanaˈo atoa e e faatia faahou mai Iehova ia ˈna.”

Te faataa ra Esther, 88 matahiti, i te mea i turu ia ˈna: “I muri aˈe e 46 matahiti faaipoiporaa, te fifi rahi roa ˈˈe o te moemoe ïa. Ua tauturu rahi mai râ te haa-rahi-raa i te pae varua. Aita vau i faaea i te apiti i te mau putuputuraa, i te poro i te poroi o te Bibilia e o vetahi ê, e i te taio i te Parau a te Atua. Aita atoa vau i faaatea ê ia ˈu, ua imi râ vau i te auhoaraa o te mau hoa e faaroo mai ia ˈu. Aita paha ta ratou e parau tamahanahana i te tahi taime, te mauruuru roa nei râ vau no to ratou horoaraa mai i to ratou taime e te faarooraa mai ia ˈu.”

Te faatia ra Robert, ua pohe ta ˈna vahine i te mariri ai taata i muri aˈe e 48 matahiti faaipoiporaa: “Ua matau oe i te paraparau e to oe apiti, i te rave amui i te mau faaotiraa, i te revareva e i te faafaaea, e i te rave i te mau ohipa o te mau mahana atoa. I teie nei, ua moe oia, e mea fifi roa ïa ia faaruru i to ˈna pohe. E tautooraa te reira, ua faaoti râ vau eiaha e tuu e e haere i mua. Ua tauturu te ohipa-noa-raa i te pae tino e i te pae feruriraa ia ˈu. Ua tamahanahana rahi atoa mai te pure.”

Te hoê oraraa anaanatae i muri aˈe i te ereraa

Noa ˈtu e o te ereraa i te hoa faaipoipo herehia te hoê o te mau tupuraa mauiui roa ˈˈe ta te hoê taata e faaruru, e ere te reira i te hopea. Ma te feruriraa tano, e nehenehe oe i teie nei e apiti i te mau ohipa aita to oe e taime rahi i mutaa ihora, mai te mau faaanaanataeraa e te tere-haere-raa. E iti mai ïa te moemoe. E nehenehe vetahi i teie nei e apiti rahi atu â i te taviniraa. Mea na roto i te tautururaa ia vetahi ê mai te reira e itehia ˈi te oaoa e te mauruuru, ua parau hoi Iesu: “E mea maitai i te horoa ˈtu i te rave mai.”—Ohipa 20:35.

Eiaha e manaˈo e eita roa ˈtu oe e oaoa faahou. Ia papu ia oe e ia turui oe i nia i te Atua ra o Iehova e aupuru mai oia ia oe. Ua na ô te papai salamo ra o Davida: ‘Te tauturu nei Iehova i te vahine ivi.’ (Salamo 146:9) E mea mahanahana ia ite e aita noa te Bibilia e faataa ra ia Iehova mai ‘te tumu o te aroha e te Atua no ˈna anaˈe te mahanahana,’ te parau-atoa-hia ra râ: “Te heheu nei oe i to rima, e te haamâha nei i te hiaai o te mau mea ora atoa nei.” (Korinetia 2, 1:3; Salamo 145:16) Oia mau, e nehenehe, e hinaaro, e ua ineine te Atua î i te here ra o Iehova i te tauturu i te feia e imi mau ra ia ˈna. Ia hoê â to oe huru aau e to te mau Iseraela i tahito, o tei himene: “E hiˈo anei tau mata i te mau aivi? e noaa anei te tauturu ia ˈu i reira? No ǒ ia Iehova ra te tauturu ia ˈu, o tei hamani i te mau raˈi e te fenua.”—Salamo 121:1, 2.

[Parau iti faaôhia i te api 30]

E mirioni taata tei faaruru i te mauiui e te moemoe i te poheraa to ratou apiti. O oe atoa anei?

[Tumu parau tarenihia i te api 32]

E te faaipoipo-faahou-raa?

Te faaite ra te Bibilia e na te pohe e faahope i te faaipoiporaa, a nehenehe atu ai te apiti e ora noa ra e faaipoipo faahou. (Korinetia 1, 7:39) Na ˈna iho e rave i tera faaotiraa. E mea faufaa râ ia ite te mau tamarii i te faaotiraa a to ratou metua e ia turu ia ˈna ia nehenehe. (Philipi 2:4) Ei hiˈoraa, i te omuaraa, ua patoi Andrés ia faaipoipo faahou to ˈna papa. E here rahi hoi to Andrés no to ˈna mama e no ˈna aita hoê aˈe vahine e nehenehe e mono ia ˈna. “Ua ite oioi râ vau e ua rave to ˈu papa i te hoê faaotiraa maitai,” ta ˈna e parau ra. “Ua faaitoito faahou te faaipoiporaa ia ˈna. Ua rave aˈera oia i te mau mea ta ˈna i faaea i te rave tau taime, mai te revarevaraa. E ua mauruuru iho â vau i ta ˈna vahine apî no te aupuru-maitai-raa ia ˈna i te pae tino e aau.”

[Hohoˈa i te mau api 31, 32]

Na te haa-rahi-raa e te aniraa i te Atua na roto i te pure i te faaoromai tamau e tauturu ia maitai mai