Eaha to roto?

Tapura tumu parau

‘Ua faaite atu hoi au i to oe iˈoa’

‘Ua faaite atu hoi au i to oe iˈoa’

‘Ua faaite atu hoi au i to oe iˈoa’

“Ua faaite atu vau i to iˈoa i te mau taata o teie nei ao ta oe i ho mai no ˈu ra. . . . E ua faaite atu hoi au ia ratou, e e faaite atu â vau, i to oe iˈoa.”—IOANE 17:6, 26.

Eaha te auraa? Ua faaite atu Iesu i te iˈoa o te Atua ma te faaohipa i te reira i roto i ta ˈna taviniraa. A taio ai i te mau Papai, mai ta ˈna i rave pinepine, ua faahiti oia i te iˈoa iho o te Atua. (Luka 4:16-21) Ua haapii o ˈna i ta ˈna mau pǐpǐ ia pure: “E to matou Metua i te ao ra, ia raa to oe iˈoa.”—Luka 11:2.

Ua pee maite anei te mau Kerisetiano matamua i te reira? Ua parau te aposetolo Paulo i te mau matahiapo i Ierusalema e ua rave mai te Atua mai roto mai i te mau nunaa ‘i te hoê pae taata no to ˈna ra iˈoa.’ (Ohipa 15:14) Ua poro te mau aposetolo e vetahi atu e “o te tiaoro atoa hoi i te iˈoa o Iehova ra, e hope roa ïa i te ora.” (Ohipa 2:21; Roma 10:13) Ua faaohipa atoa ratou i te iˈoa o te Atua i roto i ta ratou mau papai. Teie ta te Tossefta, te hoê haapueraa ture ati Iuda tei faaotihia i te area matahiti 300, e faahiti ra no nia i te tutuiraahia te mau papai Kerisetiano e te feia patoi: “Eiaha e rave i te mau papai a te mau hairesi [e Kerisetiano ati Iuda paha] mai roto mai i te auahi. Ia ura râ te reira . . . e te mau faahitiraa atoa o te iˈoa o te Atua e vai ra i roto.”

O vai te na reira atoa nei i teie mahana? Te taiohia ra i roto i te omuaraa parau o te tahi huriraa Bibilia (Revised Standard Version), faatiahia e te Apooraa o te fenua a te mau Ekalesia a te Mesia, i Marite, e ‘ua faaea te haapaoraa ati Iuda hou te tau Kerisetiano i te faaohipa i te hoê iˈoa no te faataa i te Atua hoê e te otahi, mai te huru ra e e atua ê atu o tei titauhia ia faataa ê i te Atua hoê. Aita roa ˈtu te faaohiparaa i te hoê iˈoa no te Atua e tu ra i te faaroo o te ao atoa nei o te Ekalesia.’ Ua monohia ˈtura te iˈoa o te Atua e te tiaraa iˈoa ra “Fatu.” Aita i maoro aˈenei, ua faaue te Vaticana i te mau epikopo “eiaha e faaohipa aore ra e faahiti i na reta e maha o te iˈoa o te Atua YHWH * i roto i ta ratou mau himene e pureraa.”

O vai ma te faaohipa nei e te faaite nei i te iˈoa iho o te Atua? I to ˈna taurearearaa, ua ite Sergey, no Kirghizistan, i te hoê hohoˈa teata o tei faaite e o Iehova te iˈoa o te Atua. Aita o ˈna i faaroo faahou i te iˈoa o te Atua fatata ahuru matahiti i te maoro. I muri aˈe i to ˈna haereraa i Marite, ua haere mai e piti Ite no Iehova i to ˈna fare e ua faaite atu i te iˈoa o te Atua i roto i te Bibilia. Ua oaoa roa Sergey i te farereiraa i te hoê pǔpǔ e faaohipa ra i te iˈoa Iehova. Te faataa ra te hoê titionare Beretane (Webster’s Third New International Dictionary, 1981) i te Atua ra o Iehova mai “te Atua hau roa ˈˈe i te teitei, te Atua hoê roa o ta te mau Ite no Iehova e haamori ra.”

[Nota i raro i te api]

^ par. 5 Na roto i te reo Tahiti, e huri-noa-hia te iˈoa o te Atua ei “Iehova.”