Skip to content

Momo Lie Suku a Ecelela Okuti ku Pita Ovilunga? Momo Lie Suku ka Tatekela Ovilunga?

Momo Lie Suku a Ecelela Okuti ku Pita Ovilunga? Momo Lie Suku ka Tatekela Ovilunga?

 Omanu valua va siata oku linga apulilo aco, vana okuti va pesela ovina vialua kuenda ka va sandi lika atambululo, pole, va sandavo elembeleko. Vakuavo va tenda ovilunga viaco ndekandu liomanu. Omo liaco, ka ca lelukile kokuavo oku kolela Suku.

Ovisimĩlo ka via sungulukile viatiamẽla ku Suku kuenda Kovilunga

 Uhembi: Ka ca sungulukile oku pula esunga lieci Suku a ecelela ovilunga.

 Ocili: Omanu vakuekolelo va siata oku pula esunga lieci Suku a ecelela ohali. Uprofeto Havakuki wa pula Suku hati: “O ndekisila nye evĩho? O mbanjisila nye ahuku? Momo ndete okunyõla lokupunda. Ema lia wenguka. Okuyaka kua katuka.” (Havakuki 1:3) Suku ka pisile Havakuki, pole, wa ecelela okuti apulilo aye a sonehiwa Vembimbiliya oco tu a tange.

 Uhembi: Suku ka kapeleko ohali omanu va siata oku tala.

 Ocili: Suku o nyale evĩho kuenda ohali yi kokiwa lovilunga. (Olos. 6:16-19) Koloneke via Noha, Suku “co vala vutima” omo lievĩho lia luile kilu lieve (Efetikilo 6:5, 6) Ocili okuti Suku wa sumuile calua omo liovina viaco vĩvĩ.—Malakiya 3:6.

 Uhembi: Ovilunga via kala onjila yimue Suku a kuama oco a kangise va Yudea.

 Ocili: Suku wa ecelela okuti va Roma va kundula o Yerusalãi kocita catete. (Mateo 23:37–24:2) Pole, tunde kotembo yaco, Suku ka siatele oku nõla ofeka yimue oco a lekise ohenda ale oku kangisa. Kovaso a Suku, “u Yudea lu Helasi ka va litepele.”—Va Roma 10:12.

 Uhembi: Nda kua kale Suku yimue ukuacisola kuenda ukuonene wosi, nda ka ecelelele okuti ku pita Ovilunga.

 Ocili: Ndaño okuti Suku ka koki ohali, pole, olonjanja vimue ecelela okuti ku kala ohali otembo yimue.—Tiago 1:13; 5:11.

Momo lie Suku a ecelela okuti ku pita Ovilunga?

 Suku wa ecelela okuti ku pita ovilunga omo liesunga limuamue a siatela oku ecelela ohali komanu. Eye o ci lingila oco a ece atambululo kapulilo a votuiwa kosimbu. Embimbiliya li lekisa okuti Eliapu olio li kasi oku viala oluali okuti Suku hayeko. (Luka 4:1, 2, 6; Yoano 12:31) Ocipama cimue ci lekisa ciwa esunga lieci Suku a ecelela ohali. Pole, cilo limbuka atosi avali a tukuiwa Vembimbiliya a pondola oku ku kuatisa oku lombolola esunga lieci Suku a ecelela ovilunga.

  1.   Anga hẽ oku talavaya lãvi lelianjo lioku linõlela oco ca koka ovilunga? Suku wa sapuilile Adama la Heva ovina va sukilile oku linga, pole, ka va kisikile oku pokola kokuaye. Adama la Heva va nõla ovo muẽle eci ciwa leci cĩvi. Onjila ĩvi ovo va nõla kuenda olonjila vikuavo omanu va siata oku nõla,via nena ovitangi vialua komanu. (Efetikilo 2:17; 3:6; Va Roma 5:12) Elivulu limue li tukuiwa hati, Statement of Principles of Conservative Judaism, (Declaração de Princípios do Judaísmo Conservador), lia popia ndoco: “Ohali yalua ya siata voluali ya tunda koku talavaya lãvi lelianjo lioku linõlela.” Suku ka tatekele omanu oku kuata elianjo lioku linõlela, pole, wa ecelela okuti ovo muẽle va seteka oku tetulula ovitangi viavo.

  2.   Suku o kuete unene kuenda o ka malako ovitangi viosi via kokiwa Lovilunga. Suku wa likuminya oku pindula omanu vosi va fa, oku kongelamo vana va fa omo Liovilunga. Eye o ka malakovo evalo liosi omanu vana va puluka Kovilunga va siata oku kuata omo lioku sokolola kovina via pita lavo. (Isaya 65:17; Ovilinga 24:15) Ocisola Suku a kuetele omanu, oco ci lekisa okuti o ka tẽlisa olohuminyo viaco.—Yoano 3:16.

 Omanu valua okuti va puluka Kovilunga, va tẽla oku amamako lekolelo kuenda oku kuata ocimãho komuenyo poku kuata elomboloko liesunga lieci Suku a ecelela evĩho kuenda ndomo eye a ka malako ovina via siata oku kokiwa levĩho liaco.