Skip to content

Nye ci Lomboloka Ocikasia Covisila?

Nye ci Lomboloka Ocikasia Covisila?

Etambululo Liembimbiliya

 Ocikasia covisila ca kala ocikasia cimue ci kola ca pangiwa la va Isareli kosimbu ndomo ci likuata lolonumbi kuenda ocikele ca eciwile la Suku. Ca enda oku seleka kuenda oku teyuila “Ocisila” Covihandeleko Ekũi ca sonehiwa vavaya avali ovawe.—Etundilo 25:8-10, 16; 31:18.

  •   Oku tungiwa. Ocikasia vusõvi ca kuatele 2.5 kovikeya, vupati ca kuatele 1.5 kovikeya, voku lepa ca kuatele 1.5 kovikeya. Ocikasia caco, ca pangiwa loviti viositimi kuenda ca kapiwa ulu vokati kuenda koñoño. Otamba yaco ya pangiwa lulu wapama, kilu liaco kua kala va keruvi vavali va kapiwa kolonele. Kavali kavo va limba ovaso loku nyoñamẽla kotamba kuenda avava a yikuka loku sitika otamba. Ocikasia ca kuatele olonẽla vikuãla viulu kilu liolomahi viavo. Olombueti viuti wositimi via kapiwa volonẽla, omo va enda oku kuatela poku ambata Ocikasia.—Etundilo 25:10-21; 37:6-9.

  •   Ocitumãlo. Kefetikilo Ocikasia ca enda oku kala vocitumãlo ci kola cotavernakulu, okuti ombalaka yefendelo ya enda oku ambatiwa ya pangiwa votembo yimuamue Locikasia. Ocitumãlo ci Kola Koku Kola, ca enda oku vindikiya ovitunda kuenda omanu. (Etundilo 40:3, 21) Ocitunda cinene oco lika ca enda oku iñila vocitumãlo caco onjanja yimosi vunyamo, Keteke Lioku Tuvika Akandu kuenda oku tala Ocikasia. (Ovisila 16:2; Va Heveru 9:7) Noke, Ocikasia ca tualuiwa Vocitumãlo ci Kola Koku Kola vonembele ya Salomone.—1 Olosoma 6:14, 19.

  •   Ocimãho. Ocikasia ca kala ocitumãlo coku kapa ovina vi kola via enda oku ivaluisa va Isareli ocisila Suku a lingile lavo Komunda Sinai. Kuenda ca kuatele esilivilo kocipito Ceteke Lioku Tuvika Akandu.—Ovisila 16:3, 13-17.

  •   Ovina Via Kalamo. Ovawe kua sonehiwile Ovihandeleko Ekũi ovio via kala ovina viatete via kala Vocikasia. (Etundilo 40:20) Noke mua kapiwavo ongalafa yimue yulu muli o mana kuenda “ombueti ya Arone yina ya yova.” (Va Heveru 9:4; Etundilo 16:33, 34; Atendelo 17:10) Citava okuti ongalafa yaco kuenda ombueti viopiwamo velivala limuamue momo eci ocikasia ca tualiwa vonembele, ka via kalemo.—1 Olosoma 8:9.

  •   Oku Ambatiwa. Ocikasia ca enda oku ambatiwa kapepe a va Lewi lekuatiso liolombueti via pangiwa loviti viositimi. (Atendelo 7:9; 1 Asapulo 15:15) Oviti viaco via tokekiwile Kocikasia kuenda va Lewi va sukilile oku yuvula oku lamba Kocikasia. (Etundilo 25:12-16) “Ongumbo yoku vindikiya,” ya enda oku tepisa Ocitumãlo ci Kola kuenda Ocitumãlo ci Kola Koku Kola.—Atendelo 4:5, 6. a

  •   Ondimbukiso. Ocikasia ca kala ondimbukiso yokuti Suku o kasi pokati kavo. Elende lia molehele kilu Liocikasia Vocitumãlo ci Kola Koku Kola loku songuila va Isareli, lia kala ondimbukiso yokuti Yehova o kasi pokati kavo kuenda esumũluho. (Ovisila 16:2; Atendelo 10:33-36) Embimbiliya li lekisa okuti Yehova ‘watumãla ko va Keruvi’ poku tiamisila ondaka yaco ku va keruvi vavali va kala kilu Liocikasia. (1 Samuele 4:4; Osamo 80:1) Va keruvi, va kala ‘ondimbukiso yekalu’ lia Yehova. (1 Asapulo 28:18) Omo okuti Ocikasia ca kala ondimbukiso, ca vetiya Soma Daviti oku soneha okuti Yehova “wa tunga vo Siono” noke Liocikasia oku tualiwa kocitumãlo caco.—Osamo 9:11.

  •   Ovikele. Embimbiliya li lombolola olondaka via litepa poku tukula ocikasia ci kola, oku kongelamo ‘ocikasia cuvangi,’ “ocikasa covisila,” “ocikasa ca Yehova,” “ove locikasia cunene wove a [Yehova].”—Atendelo 7:89; Yehosua 3:6, 13; 2 Asapulo 6:41.

     Ocituviko Cocikasia ca enda oku tukuiwa okuti ‘ocituviko ci sesamẽla’ ale ‘ocalo cohenda.’ (1 Asapulo 28:11) Ondaka eyi yi tiamisiwila kocikele ci likasi cocituviko Keteke Lioku Tuvika, eci ocitunda ca va Isareli ca enda oku nyila osonde yovinyama vialumbiwa osimbu a iñila kuenda eci a kala ocipepi locikasia. Elinga liaco liocitunda cinene lia kala ocina ca sunguluka ale ocituviko, cakandu aye “muẽle lonjo yaye kuenda va Isareli vosi.”—Ovisila 16:14-17.

Anga hẽ ocikasia covisila ci kasi toke koloneke vilo?

 Ka kuli uvangi waco. Embimbiliya li lekisa okuti Ocikasia ka ci sukiliwa vali momo ocikele caco ca piñanyiwa “locisila cokaliye” okuti, ocilumba ca Yesu. (Yeremiya 31:31-33; Va Heveru 8:13; 12:24) Embimbiliya litukula o tembo yimue okuti ocikasia co visila ka ci kalako vali.—Yeremiya 3:16.

 Vocinjonde cimue ca eciwa ku apostolo Yoano noke liokutumbika ocisila cokaliye, ocikasia co visila ca mõlehela kilu. (Esituluilo 11:15, 19) Ocikasia caco ca kala ondimbukiso yokuti, Suku o kasi pokati kavo kuenda esumũluho liatiamẽla kocisila cokaliye.

Anga hẽ ocikasia covisila ca enda oku va teyuila kovilunga?

 Sio. Ocikasia covisila ka ca endaile oku va teyuila kovilunga. Va Isareli va kala locikasia covisila eci va liyaka lolupale luo Hai pole va yuliwa omo okuti ka va pokuile ku Yehova. (Yehosua 7:1-6) Noke va yuliwa la Filisiti ndaño va kala locikasia covisila kuyaki. Kuyaki waco va yuliwa omo liesino liovitunda via va Isareli, Hafeni la Finehase. (1 Samuele 2:12; 4:1-11) Va Filisiti vakuata Ocikasia, pole Suku wa va kangisa lafengi kuenje va ci tiuwiya ku va Isareli.—1 Samuele 5:11–6:5.

Ulandu wocikasia covisila

kunyamo (O.Y.)

Ovina via pita

Kunyamo wo 1513

Ca tungiwa la Becalele kumue loloñuatisi viaye poku talavaya lovilumba via eciwa la va Isareli.—Etundilo 25:1, 2; 37:1.

Kunyamo wo 1512

Mose wa tumbika ocikasia covisila kumue lotavernakulu kuenda wa nõla ovitunda.—Etundilo 40:1-3, 9, 20, 21.

Kunyamo wo 1512—Noke liunyamo 1070

Va enda laco kovitumãlo vialua.—Yehosua 18:1; Olonganji 20:26, 27; 1 Samuele 1:24; 3:3; 6:11-14; 7:1, 2.

Noke liunyamo 1070

Soma Daviti wa ci tuala ko Yerusalãi.—2 Samuele 6:12.

Kunyamo wo 1026

Salomone wa ci tuala vonembele ko Yerusalãi.—1 Olosoma 8:1, 6.

Kunyamo 642

Soma Yosiya wa ci tiuwiya vonembele.—2 Asapulo 35:3. b

Osimbu unyamo wo 607 ka weyile

Citava okuti otembo yaco oco co piwa vonembele. Ocikasia ka ca tukuiwile vulala wovikuata via tualiwa ko Bavulono eci onembele ya nyõliwa kunyamo wo 607 O.Y. ale vulala wovikuata via tiuka noke ko Yerusalãi.—2 Olosoma 25:13-17; Esera 1:7-11.

Kunyamo wo 63

Ulandu u lekisa okuti cambatiwa lakesongo ka va Roma Pompeu eci a lundula o Yerusalãi kuenda oku kũlĩhisa Ocitumãlo ci Kola Koku Kola conembele. c

a Va Isareli va kuata ovintangi eci va lueya ocihandeleko ca Suku catiamẽla koku ambata Ocikasia covisila.—1 Samuele 6:19; 2 Samuele 6:2-7.

b Embimbiliya ka li tukula otembo, esunga ale omunu wa cupilemo.

c Tala ulandu wa Tácito, Velivulu V, Ocinimbu 9.