Skip to content

AMÃLEHE VA PULA

Anga hẽ Ndi Lekisa Okuti Ndukualondunge?

Anga hẽ Ndi Lekisa Okuti Ndukualondunge?

 Likũlĩhisa ove muẽle

  • Olonjanja viosi, olonjanja vimue, pamue ale lalimue eteke nda kaile . . .

    • ukuacili

    • omunu wa koleliwa

    • ukuaku pitĩla selo

    • ondingupange

    • ukuakusokiya ciwa ovina

    • ukuaku kuatisa

    • ukuesunga

    • ukuesumbilo

    • Omunu wa kapako vakuavo

  • Pokati kovituwa via tukuiwa cipi wa siata oku lekisa?

    Amamako oku lekisa ocituwa caco!—Va Filipoi 3:16.

  • Ocituwa cipi o sukila oku mioñolola?

Olonumbi vi kuãimo vi ka ku kuatisa.

 Nye ci lomboloka oku kala ukualondunge?

Omanu vakualondunge va tẽlisa ovikele viavo viokonjo, kosikola kuenda kocitumãlo va kasi. Ovo va limbuka okuti va sukila oku oku tambulula omo liovina va popia. Omo liaco, eci va linga ocina cimue ka ca sungulukile, va tava, va pinga ongecelo kuenda va likolisilako oku yuvula ocina caco.

Embimbiliya li popia hati: “Momo omunu lomunu ambata ocitele caye.”—Va Galatia 6:5.

 Momo lie ci kuetele esilivilo oku kala ukualondunge?

● Omunu umue ukualondunge o tẽla oku talavaya ciwa lovoloño a kuete. Omo liaco, citava okuti eye o kala omunu umue wa sumbiwa, o tendiwa okuti ukulu kuenda o tambula elianjo lovikele vikuavo.

Embimbiliya li popia hati: “O lete ulume o kuete ombili kupange waye? Eye o ka talama kovaso olosoma.”—Olosapo 22:29.

● Omunu umue ukualondunge olonjanja viosi ukuacali kuenda citava okuti o kuete akamba vawa.

Embimbiliya li popia hati: “Ecaeci kuenje omanu vo wĩhivo.”—Luka 6:38.

● Omunu umue ukualondunge o kuete esanju omo liovina a siata oku linga kuenda ci vokiya ekolelo a likuetele eye muẽle.

Embimbiliya li popia hati: “Omunu lomunu a kũlĩhise ovilinga viaye muẽle kuenje o kuata esunga lioku sanjuka.”—Va Galatia 6:4.

 Ndi lekisa ndati okuti nda piãla kolondunge?

Oco o kuatisiwe oku tambulula epulilo eli, kũlĩhisa atosi akuãimo. Lipi pokati katosi aco a situlula ciwa ocituwa cove coku sokolola?

“Si sanjukila oku tatiwa ndoñaña okuti ka yi pondola oku ñualañuala okuti ka yi telefonalela kolonjali viaye!”—Kerri

Olonjali viange via siata oku ngecelela oku tunda lakamba okuti ka kuli ocitangi lacimue.”—Richard

“Eci ndi mola ovina omanu va kuete utunga wange va linga, ndi sokolola ndoco: ‘ Haka! Momo lie olonjali viange ka vi ngecelela oku linga ovina viaco.’”—Anne

“Olonjali viange olonjanja viosi via siata oku ngecelela oku linga eci njongola. Ndi sukila lika oku eca olopandu kokuavo omo lielianjo va siata oku nyĩha.”—Marina

Oku malusula: Amãlehe vamue va siata oku tambula elianjo lialua okuti vakuavo ci sule. Etepiso lipi li kasipo?

Ocili: Elianjo wa siata oku tambula, li eciwa momo liekolelo va ku kuetele.

Kũlĩhisa eci amãlehe vavali va tukuiwa ale va popia:

Richard: “Kosimbu, olonjali viange via simile okuti si kuete utunga woku tambula elianjo lialua. Pole cilo, ovo va ndi kolela momo ndi lekisa olondunge poku talavaya lelianjo ñuete. Nda siata oku va sapuila kovitumãlo ngenda kuenda lomanu ngenda lavo. Ocili okuti nda siata oku va sapuila ovimãho ndi kuete osimbu ka va ndi pulile.”

Marina: “Nda kemba lika kolonjali viange olonjanja vivali vokuenda komuenyo wange, kuenje olonjanja viaco vivali, va ci limbuka okuti nda kemba. Cilo ame nda siata oku kala ukuacili lavo. Nda siata oku va sapuila ovina ndi linga kuenda ndi va telefonalela osimbu ñasi oku ñuala ñuala. Cilo, ovo va ndi kolela calua.”

Nye ca velapo kokuove, ekisika ale olomapalo?

Anga hẽ, o yongola oku kuata elianjo lialua ndeci Richard kuenda Marina? Omo liaco, kũlĩhĩsa ndomo o kasi oku litunda katosi akuãimo:

VEPATA

  • Olonjanja viosi wa siata oku tẽlisa ovopange ove o konjo?

  • Olonjanja viosi wa siata oku tiuka konjo vowola wa sokiyi?

  • O lekisa esumbilo kolonjali viove kuenda ku vamanjove?

O sukila hẽ oku mioñoloha kolonepa vimue via tukuiwa ndeti?

Embimbiliya li popia hati: ‘Pokola kolonjali viove.’—Va Efeso 6:1.

KOSIKOLA

  • Wa siata hẽ oku eca ovopange va ku ĩha oco o a linge konjo vepuluvi lia sokiyiwa?

  • O kasi hẽ oku likolisilako oco o miñolole olonota viove kosikola?

  • O kuete hẽ ovituwa viwa vioku lilongisa?

O sukila hẽ oku mioñolola kolonepa vimue via tukuiwa ndeti?

Embimbiliya li popia hati: ‘Olondunge vi teyuila.’ (Ukundi 7:12) Elilongiso liwa li ku kuatisa oku kuata olondunge.

OVITUWA

  • Anga hẽ wa siata oku kala ukuacili lolonjali viove kuenda lomanu vakuavo?

  • O tẽla oku talavaya ciwa lolombongo viove?

  • O lekisa okuti umunu umue wa koleliwa?

O sukila hẽ oku mioñoloha kovina via tukuiwa ndeti?

Embimbiliya li popia hati: “wali omunu wokaliye.” (Va Efeso 4:24) Nda o yongola oku mioñolola kovituwa vimue o ka ci tẽla!

Ocisimĩlo: Nõla ocituwa cimue o yongola oku mioñolola. Sapela lomanu va tẽla oku mioñoloha kolonepa vimue kuenje pinga elungulo. Soneha ovina o yongola oku mioñolola kuenda vokuenda kuosãi lavulula nda wa mioñoloha konepa yimue. Soneha eci wa linga ciwa kuenda eci kua lingile ciwa. Kesulilo liosãi limbuka kolonepa wa mioñoloha. Oku kuata elianjo lialua ca tamba lika konjila ndomo wa siata oku talavaya lelianjo o kuete.