Skip to content

Skip to table of contents

Yesu wa nyula ndatembo ya Petulu kuenda wo sakula.—Mateo 8:14, 15; Marko 1:29-31

Anga hẽ ovitunda Akristão vi Kisikiwa Oku Yuvula Oku Kuela

Anga hẽ ovitunda Akristão vi Kisikiwa Oku Yuvula Oku Kuela

ATAVO osi voluali ndeci etavo lio Katolika Romana kuenda atavo o Ortodoxa, Liobudismu kuenda akuavo, a siata oku kisika asongui vavo oku yuvula oku kuela. Handi vali, omanu valua va sima okuti, ocituwa caco ca siata oku vetiya ukahonga oku kongelamo asongui vatavo alua.

Omo liaco, ca sunguluka hẽ oku pula nda Ovisonehua vi longisa okuti, ovitunda Akristão vi kisikiwa oku yuvula oku kuela? Oco tu tambulule epulilo eli, tu konomuisi ono yaco kuenda ndomo ocituwa caco ca lisanduila voluali, loku konomuisa ndomo Suku a tenda ocituwa caco.

ULANDU WETAVO WATIAMẼLA KOKU YUVULA OKU KUELA

O Encyclopædia Britannica lia lombolola okuti, “ocihandeleko coku yuvula oku kuela, ca siata oku kisikiwa komanu vana okuti va yongola oku kala asongui vetavo.” Ohundo yimue ya lingiwa kunyamo wo 2006 ko Curia Romana, Papa Benedict XVI wa sokisa ekisika lioku yuvula oku kuela “ndocituwa cimue ca fetika tunde kotembo Yovapostolo.”

Oku yuvula oku kuela, ka ca kaile onumbi yimue ya kisiwa Kakristão vokocita Catete. Omo liaco, upostolo Paulu okuti wa kala komuenyo kocita catete, wa lungula vakuekolelo catiamẽla koku yevelela “asapulo esanda a molẽha ndu okuti a tunda ku Suku,” kuenda vana “va lemela oku kuela.”1 Timoteo 4:1-3.

Vokuenda kuocita cavali oco ocituwa coku yuvula oku kuela ca fetika oku panga onepa katavo oku tundilo ana a litukula okuti “Akristão.” Ndomo ca lomboluiwa velivulu limue losapi hati, oku Yuvula Oku Kuela kuenda Ovituwa Viatavo (Celibacy and Religious Traditions) ocituwa caco ca vetiyiwa locituwa cevĩho liukahonga ca fetikila Kuviali wa va Roma.

Kanyamo a kuamamo, Asongui valua Vatavo va vetiyiwa oku yuvula oku kuela. Ovo va simaile okuti oku lipekela ocina cimue ca vĩha kuenda ka ci likuata lupange woku kala ocitunda. Pole o Encyclopædia Britannica ya lombolola okuti noke “yocita cekũi ovitunda vialua viatavo kuenda olombisipu via kuatele akãi.”

Ocituwa coku yuvula oku kuela ca vetiyiwa vokuenda kuohongele yimue ya lingiwila ko Roma kunyamo wo 1123 toke 1139, kuenda camamako Vetavo Liokatolika toke koloneke vilo. Omo liaco, onembele ya enda oku tateka unene kuenda upange wa enda oku lingiwa lovitunda vina viatavo okuti via kuatele onjongole yoku kuata omãla.

OCISIMĨLO CA SUKU CATIAMẼLA KOKU YUVULA OKU KUELA

Ocisimĩlo ca Suku catiamẽla koku yuvula oku kuela, ca situluiwa vondaka yaye Embimbiliya. Omo, tu tangamo olondaka via Yesu viatiamẽla komanu vana va yuvula oku kuela ndeci eye a linga, “omo Liusoma wo kilu.” (Mateo 19:12) Handi vali, upostolo Paulu wa sapuilavo Akristão va yongola oku amamako oku yuvula oku kuela omo ‘liolondaka viwa.’1 Va Korindo 7:37, 38; 9:23.

Omo liaco, ci kale Yesu ale upostolo Paulu ka va handelekele Akristão oku yuvula oku kuela. Yesu wa popia okuti oku yuvula oku kuela, “ongavelo” yimue okuti olondonge viaye haviosiko va yi kuatele. Eci Paulu a soneha catiamẽla komanu vana ‘ka va kuela’ eye wa popia hati: “Si kuete onumbi yi tunda ku Ñala, pole, ngeca ocisimĩlo cange.”Mateo 19:11; 1 Va Korindo 7:25.

Embimbiliya li popia okuti Akristão valua vokocita catete, oku kongelamo upostolo Petulu, va kuelele. (Mateo 8:14; Marko 1:29-31; 1 Va Korindo 9:5) Omo liovituwa ka via sungulukile kuenda evĩho liukahonga wa siatele ko Roma kotembo yaco, Paulu wa soneha okuti nda Ukristão umue o kuela, eye a “linge ulume wukãi umosi,” kuenda a “pokuise omãla vaye.”1 Timoteo 3:2, 4.

Olohuela viaco ka via kaile olohuela viomanu va yuvula oku kuela, momo Embimbiliya li popia okuti, “Ulume a ece kukãi waye eci co sesamẽla” kuenda ka citava okuti olohueli, poku lipekela va li “tateka omunu lukuavo.” (1 Va Korindo 7:3-5) Omo liaco, Suku ka handeleka omunu oku yuvula oku kuela kuenda ka ci kisikiwa Kakristão.

MOMO LIOLONDAKA VIWA

Nda oku yuvula oku kuela ka ku kisikiwa, momo lie Yesu la Paulu va lomboluila ekalo liaco lonjila yimue yiwa? Momo omunu ka kuelele o kuete epuluvi lialua lioku kunda olondaka viwa komanu vakuavo. Omanu ka va kuelele va pondola oku li eca olumue, momo ka va liyaki lovitangi ndevi olohueli via siata oku liyaka lavio.1 Va Korindo 7:32-35.

Kũlĩhisa ulandu wa David wa nõlapo oku siapo upange waye kuna a enda oku fetiya ciwa Kolupale luo México oco a ende kimbo limue kofeka yo Kosta Rika oku ka longisa Embimbiliya komanu vakuavo. Anga hẽ, oku yuvula oku kuela ca kuatisa David oku ci linga? Eye wa popia hati: “Ca ñuatisa. Ka ca lelukile oku kuata ovituwa vio kofeka yaco kuenda ekalo liomuenyo, pole, omo okuti nda kala lika liange, ca lelukile oku linga apongoloko.”

Claudia Ukristão ukuavo okuti wa yuvula oku kuela kuenda wa yilukilavo kocitumãlo cimue okuti kuli esukila liakundi, wa popia hati: “Ndi sole calua upange ndi lingila Suku. Ekolelo liange kuenda ukamba wange la Suku u pamisiwa eci ndi limbuka ndomo eye a siata oku ndi tata.”

“Nda o kuele ale sio, o ka kuata lika esanju nda wa likolisilako kupange wa Yehova Suku.”Claudia

Oku yuvula oku kuela ka ku kisikiwa. Claudia wa amisako hati: “Nda o kuele ale sio, o ka kuata lika esanju nda wa likolisilako kupange wa Yehova Suku.”Osamo 119:1, 2.