Skip to content

Skip to table of contents

OSAPI YO KOÑOÑO

Ovina Viumbondo—Via Sunguluka Ale vi Panga Lãvi?

Ovina Viumbondo—Via Sunguluka Ale vi Panga Lãvi?

Koloneke vilo oku tala omanu va kasi epolõla haivo valinga ukahonga kua siata calua voluali. * Oviluvialuvia viaco vi sangiwa vasapulo a lekisa ovina vilandisiwa, vovisikilo, volorevista, votelevisau, volovideo game, votelefone, vo Internet, kuenda vovina vikuavo. Kovitumalo vimue ca siata calua oku tala ovina viumbondo. Koloneke vilo etendelo liomanu va sanjukila oku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga umbondo, lialivokiya calua okuti kosimbu cisule. Tala o kakasia losapi:  “Ovina viatiamẽla koku tala ovina viumbondo.”

Oku lekisiwa kuovina viumbondo ku kasi oku pongoloka. Ulongisi umue londuko Gail Dines wa soneha ndoco: “Koloneke vilo, oku tala oviluvialuvia viomanu va kasi epolõla haivo va linga umbondo, ci tendiwa ndocina cimue ca sunguluka.”

O tenda ndati oku livokiya kuocituwa caco? Ange hẽ oku tala ovina viumbondo ca sunguluka ale cĩvi? Yesu wa popia hati: ‘Oviti viosi viwa vima apako awa, puãi uti ũvi wima apako ãvi.’ (Mateo 7:17) Epako lipi li tunda koku tala ovina viumbondo? Oco tu sange etambululo tu kũlĩhĩsi apulilo amue a tiamẽla koku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga umbondo.

 

Oku tala ovina viumbondo ci yapuisa ndati omunu lomunu?

OMANU VAMUE VAKUAKU LINGA A KONOMŨISO VA POPIA NDOCO: Ovina viumbondo vi vĩhĩsa, ndeci epangue ale o kokayina vi vĩhĩsa vana va vi fenya.

Ulume umue o tukuiwa hati Brian, * wa solaile oku tala ovina viumbondo vo Internet, wa popia hati: “Lacimue ca tẽla oku nateka oku liwekapo oku tala ovina viaco. Nda kala ndu okuti ñasi oku lota onjoi. Ka ca lelukile okupa oviluvialuvia viaco vutue. Ndaño nda likolisilako oku siapo ocituwa caco, pole vokuenda kuanyamo oviluvialuvia viaco via kala handi vutue wange.

Vana va kuete ocituwa coku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga umbondo ka va sole oku sapuilako vakuavo. Omanu vaco vokuenda kuotembo va kala ndu okuti va kasi ulika, omo liosõi, ohele, esumũo kuenda onyeño. Olonjanja vimue va kuata ocisimĩlo coku liponda. Ulume umue o tukuiwa hati Serge, wa enda oku tala ovina viumbondo eteke leteke wa popia hati: “Sia kuatele elavoko liokuti eteke limue ndi ka siapo ocituwa caco. Nda kala ndu okuti sisilivila, ndi livetela evelo, ñasi ulika kuenda sikuete elianjo. Nda kuatele osõi kuenda ohele yoku pinga ekuatiso.”

Oku tala ovina viumbondo ndaño vokatembo katito, ci nena ovitangi. Ukãi umue ondotola o tukuiwa hati, Judith Reisman, watiamẽla kocisoko cimue ko Estados Unidos, poku vangula catiamẽla kuava va sanda oku tala ovina viumbondo wa popia ndoco: “Oviluvialuvia viomanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga, vi amamako vutima womunu, ndaño ka yongola, o vi sokolola, kuenda ka ca lelukile oku ivalako.” Umalẽhe umue ufeko o tukuiwa hati Susan, o kuete 19 kanyamo, waenda oku tala vo Internet ovina viumbondo wa popia ndoco: “Ka calelukile oku ivalako oviluvialuvia viaco. Ndaño ku yongola, o vi sokolola. Ndi sima siti lalimue eteke oviluvialuvia viaco vi ka tunda vutue wange.”

OKU TETA ONIMBU: Oku tala ovina viumbondo ku kapa vupika, kuenda ku nyõla ekalo liomunu o tala oviluvialuvia viaco.—2 Petulu 2:19.

Oku tala ovina viumbondo, ku nyõla ndati apata?

OMANU VAMUE VAKUAKU LINGA A KONOMŨISO VA POPIA NDOCO: Elivulu limue losapi, The Porn Trap, lia sonehiwa la Wendy kuenda Larry Maltz lia popia hati: “Olohueli kuenda apata va pondola oku yula ocitangi caco.”

Oku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga umbondo ci nyõla olohuela kuenda apata kovina ndevi:

  • Ekambo lioku likolela, ukamba kuenda ocisola.—Olosapo 2:12-17.

  • Ci vetiya omunu oku pitisa lika kovaso olonjongole viaye, ka sapela ciwa lavakuavo, kuenda ka sanjukila ohueli yaye.—Va Efeso 5:28, 29.

  • Ci vokiya onjongole yoku lipekela lonjila yimue ka ya sungulukile.—2 Petulu 2:14.

  • Ci vetiya omunu oku kisika ohueli yaye oku tẽlisa onjongole yoku lipekela lonjila yimue ka ya sungulukile.—Va Efeso 5:3, 4.

  • Ci vetiyavo omunu oku lipekela la una okuti hohueli yayeko.—Mateo 5:28.

Embimbiliya li vetiya olohueli oco ‘vi yuvule oku li lingila usuanji.’ (Malakiya 2:16) Oku li lingila usuanji volohuela ci koka oku litepa kuenda oku linyãla. Elinga liaco li kokelavo ohali omãla.

Umbondo waco u kokela ovitangi omãla. Brian wa tukuiwa kefetikilo liocipama eci wa lombolola ndoco: “Eci nda kuata ekũi kanyamo, osimbu tua kala oku papala vonjo nda mõla o revista ya isiange yi lekisa omanu va kasi epolõla haivo va linga umbondo. Nda fetika oku yi tala vuyombeki ndaño sia kuatele elomboloko lieci nda fetikila oku sola oviluvialuvia viaco. Nda amamako locituwa caco toke eci nda linga ukulu.” Akonomuiso a lingiwa a lekisa okuti, oku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga umbondo, ci vetiya omãla oku kuata onjongole yalua yoku lipekela osimbu handi ka va lingile akulu. Kuenje, va litumbika kovituwa vĩvi viukahonga, va kuata vakuavo oco va lipekele lavo, kuenda ka va tẽla oku likandangiya.

OKU TETA ONIMBU: Oku tala ovina viumbondo ci nyõla ukamba wocili kuenda cinena evalo liutima.—Olosapo 6:27.

Nye Embimbiliya li popia catiamẽla koku tala ovina viumbondo?

ONDAKA YA SUKU YI POPIA NDOCO: ‘Ipayi ovituwa vĩvi viukahonga, levĩho, lokanyaima, kuenda oñeyi yĩvi, locipululu ci lomboloka efendelo lioviteka.’—Va Kolosai 3:5.

Yehova * Suku o nyãle ovina viumbondo. Pole, ka cilomboloka okuti, o pisa oku lipekela lonjila yimue ya sunguluka. Eye wa tu lulika lonjongole yoku lipekela locimãho cokuti vana vakuele va tẽlisa onjongole yavo kuenda va cita omãla.—Tiago 1:17.

Momo lie tu tendela ovina viumbondo ndomo Yehova a vi tenda? Kũlĩhisa asunga a kuãimo.

  • Eye wa kũlĩha okuti ovina viumbondo vi nyõla omuenyo wetu.—Va Efeso 4:17-19.

  • Eye o tu sole kuenda o yongola oku tu teyuila kũvi.—Isaya 48:17, 18.

  • Yehova o yongola oku teyuila olohuela kuenda apata.—Mateo 19:4-6.

  • Eye o yongola okuti tu liyelisa kevĩho liosi kuenda oku sumbila vakuetu.—1 Va Tesalonike 4:3-6.

  • Eye o yongola okuti tu sumbila unene woku licita kuenda tu ci linga lonjila yimue ya sunguluka.—Va Heveru 13:4.

  • Yehova wa kũlĩha okuti ovina viumbondo vi situlula ovina vĩvi, kuenje omunu o pitisa lika kovaso olonjongole viaye, kuenda o tẽlisa ovisimĩlo via Satana vioku lipekela.—Efetikilo 6:2; Yuda 6, 7.

OKU TETA ONIMBU: Ovina viumbondo vi kapa kohele ukamba womunu la Suku.—Va Roma 1:24.

Yehova o kuetele ohenda vana va yongola oku siapo ocituwa coku tala omanu va kasi epolõla haivo va linga ukahonga. Embimbiliya li popia hati: ‘Yehova Ukuahenda, o kasi locali, o livala konyeño. Ocisola caye ka ci pui ca lua cimue. Momo wa kũlĩha etimba lietu, kuenda ivaluka okuti tuneketela.’ (Osamo 103:8, 14) Eye o laleka ambombe oku tiuka kokuaye oco va ‘mole ohenda loku sanga ocali ci va kuatisa eci va sukila oku kuatisiwa.’—Va Heveru 4:16; tala pokakasia losapi:  “Yuvula Ovina Viumbondo.”

Etendelo litito liomanu va tava ekuatiso lia Suku. Anga hẽ, ekuatiso lia Suku liwa? Catiamẽla ku vana va yula ovituwa ka via sungulukile, Embimbiliya li popia ndoco: “Wa sukuiwi, wa lingiwi olosandu . . . wa tendiwi nda vakuesunga vonduko ya Ñala Yesu Kristu lo ve espiritu lia Suku yetu.” (1 Va Korindo 6:11) Ndomo upostolo Paulu a ci popele, ovo va popiavo ndoco: “Nẽla ovina viosi vu Kristu u o ñolaisa.”—Va Filipoi 4:13.

Ukãi umue o tukuiwa hati Susan, okuti wa yula ocituwa coku tala ovina viumbondo wa popia hati: “Yehova eye lika o pondola oku ku kuatisa oku yula ocituwa coku tala ovina viumbondo. Nda wa pinga ekuatiso loku kuama olonumbi viaye, o kuata ukamba laye. Eye lalimue eteke a ka ku yanduluka.”

 

^ Ovinimbu 3 Ondaka “ovina viumbondo” yi tiamisiwila koku lekisa omanu va linga ukahonga locimãho coku vetiya onjongole ya vana va vi tala, oku vi tanga, ale oku vi yevelela. Vovina viaco mua kongela alitalatu kuenda olovideo.

^ Ovinimbu 9 Olonduko vocipama cilo via pongoluiwa.

^ Ovinimbu 27 Yehova, onduko ya Suku ndomo ca situluiwa Vembimbiliya.