Skip to content

Skip to table of contents

OSAPI YO KOÑOÑO

Uyaki Umue wa Pongolola Oluali

Uyaki Umue wa Pongolola Oluali

Ci soka ocita canyamo konyima, amalẽhe valua va siapo olonjo viavo kuenje va iñila vusualali. Ovo va vetiyiwa locisimĩlo cokuti va sukila oku yakela ofeka yavo. Kunyamo wo 1914, ulume umue ko Amerika okuti wa liecele eye muẽle kuyaki, wa soneha ndoco: “Nda sanjuka calua momo tu lavoka oloneke via velapo.”

Pole, ka pa pitile otembo yalua, esanju liavo lia pongoloka esumuo. Lomue wa simĩle okuti olohoka viaco via sualali vi ka amamako oku yaka vokuenda kuanyamo alua ko Belgika kuenda ko Fransa. Kotembo yaco, omanu va tukula uyaki waco hati: “Uyaki Unene.” Koloneke vilo, tua u kulĩha okuti uyaki watete wa pita voluali.

Uyaki watete wa pita voluali, wa ponda omanu valua. Kuyaki waco kua pondiwa eci ci pitahãla 10 kolohulukãi viomanu kuenda kua lemehĩwa 20 kolohulukãi viomanu. Vimue pokati kovitangi evi, via tunda kakulueya avo. Olombiali vio ko Europa ka via tẽlele oku malako uyaki wo vofeka yimue oco ka u ka li sanduile voluali luosi. Ocili okuti, “Uyaki waco Unene” wa nyola oluali. Owo wa pongolola oluali lonjila yimue okuti toke cilo tu kasi oku liyaka lovitangi viaco.

OVITANGI VIA NYÕLA EKOLELO LIOMANU

Uyaki watete wa pita voluali, wa lingiwa omo liovisimĩlo ka via sokiyiwile ciwa. Elivulu limue losapi hati, The Fall of the Dynasties: The Collapse of the Old Order lia sonehiwa vokuenda kunyamo wo 1905-1922, lia lombolola hati: Olombiali vio ko Europa ka via “simĩle okuti onjila va nõlapo yi ka nena ovitangi vialua voluali kunyamo wo 1914.”

Olofa via arquiduque wo ko Austria, via vetiya olohoka viosi vinene vio ko Europa oku katula uyaki umue ka va yonguile oku linga. Noke yoloneke vimue tunde eci uyaki wa fetika, ombiali yo ko Alemanya ya pulisiwa hati: “Ovitangi evi via fetika ndati?” Lesumuo wa tambulula okuti: “Umosi lika wa ci kũlĩhile.”

Olombiali vina via nõlapo oku songola uyaki waco, ka via sokoluile ovitangi via laikele oku yililako. Pole, asualali veya oku limbuka ovina via kala oku pita. Ovo va limbuka okuti olombiali viavo ka via va songuilile konjila yiwa, ovitunda viavo viatavo via va kemba, kuenda va pakuiwa la va kesongo kavo kuyaki. Ndamupi?

Olombiali viavo ka via va songuilile konjila yiwa, ovitunda viavo viatavo via va kemba, kuenda va pakuiwa la va kesongo kavo kuyaki

Olombiali via va likuminyile okuti uyaki owo u ka nena ekalo liwa voluali. Ombiali yo ko Alemanya ya popele hati: “Tu kasi oku yakela ombembua yofeka yetu, ocipiñalo covina vietu vio kosimbu, kuenda ekalo lietu lio kovaso.” Ombiali yimue yo ko Amerika o tukuiwa hati, Woodrow Wilson, wa kuatisile koku tõlisa ondaka yimue yofeka yi lekisa okuti uyaki owo u “nena elianjo voluali.” Ko Grã-Bretanya, omanu va simĩle okuti “uyaki owo u pondola oku malako uyaki.” Vosi yavo ka va kuatele ovisimĩlo via sunguluka.

Ovitunda viatavo via kuatisa kuyaki lesanju. Elivulu losapi hati: A História do Mundo, de Colúmbia lia popia hati: “Alongisi vondaka ya Suku, ovo va songuila asualali. Uyaki wa tunda koku lisuvuka. Asongui vatavo ka va kuatisile omanu oku siapo oku lisuvuka, pole va vetiya esuvu pokati komanu. Elivulu losapi, História do Cristianismo lia popia hati: “Asongui vetavo ka va tẽlele oku kuatisa omanu oco va teyuile ekolelo liavo ku Suku, pole, va va vetiya oku teyuila ofeka yavo. Valua va nõlapo oku siapo ekolelo liavo ku Suku oco va yakele ofeka yavo. Asualali vo kolonepa viosi viatavo akristão, va vetiyiwa oku liponda vonduko ya Suku.”

Va kesongo kasualali va likuminyile oku yula lonjanga uyaki waco, pole ohuminyo yaco ka ya tẽlisiwile. Vokatembo kamue katito, olohoka viovanyali vieya kuenje via va lundula. Asualali valua va mola oku tẽlisiwa kuolondaka viulume umue ukuasapulo wa popia hati: “Ku ka kala otembo yimue okuti ungangala u kalua kuenda omanu va ka yeva esumuo lialua.” Ndanõ lapese alua ovimuenyo va kala oku pita lavo, va kesongo kasualali va amamako oku vetiya asualali oco va enda kuyaki. Pole noke yokatembo kamue, omanu va fetika oku lekisa esino.

Ndamupi uyaki watete woluali wa nena ovitangi komanu vosi? Elivulu limue poku lombolola catiamẽla kulume umue lia popia ndoco: “Uyaki wa nyõla ovisimĩlo kuenda ovituwa viovitumbulukila viomanu.” Ovoviali anene oluali, a kunduka omo liuyaki. Uyaki waco, wa linga efetikilo liovoyaki alua a siata oku nena olofa viomanu vokuenda kuanyamo. Usuanji kuenda oku sinĩla olombiali, via lisanduila kolonepa vialua violuali.

Momo lie uyaki wa pongoluila oluali? Anga hẽ wa kala ño ocilunga cimue ceya ocipikipiki? Anga hẽ atambululo aco a situlula ovina vimue viatiamẽla kelavoko lietu?