Skip to content

Skip to table of contents

Wa ci Kũlĩha?

Wa ci Kũlĩha?

Ovina Viosimbu Via Lembuluiwa vi li Kuata hẽ Lulandu Wembimbiliya?

Soma Sargão II wo ko Asuria, wa Tukuiwa Kelivulu lia Isaya 20:1

Okalivulu kamue ka tukuiwa hati, Biblical Archaeology Review, (Análise da Arqueologia Bíblica), ka popia ndoco: “Ci soka 50” komanu va tukuiwa Vovisonehua vio Heveru va sangiwavo vakonomuiso a lingiwa la vakuakulembulula ovina via lembikiwa. Pokati komanu vaco pa sangiwa eci ci soka 14 kolosoma vio ko Yudea kuenda vio ko Isareli, oku kongelamo omanu va kũlĩhĩwile ndeci: Soma Daviti, Soma Esekiya, oku kongelamo omanu ka va kũlĩhĩwile ciwa ndeci: Menahema kuenda Peka. Volonduko viaco mua kongelavo va Fareo va 5 kuenda 19 kolosoma vio ko Asuria, yo ko Bavulono, yo ko Moavi, yo ko Persia kuenda yo ko Suria. Vakuepata liolosoma havoko lika va molẽha Vembimbiliya kuenda vekonomuiso lia vakuakukonomuisa ovina via lembikiwa. Cimuamue haco, ci popiwa kovitunda, kasonehi kuenda vakesongo vakuavo.

Okokanda kaco ka lekisa okuti, alume vaco va kuatele uloño walua kuenda ca lelukile oku limbuka ovopange avo. Omo liaco, Vovisonehua vio Heveru mu sangiwa ovolandu omanu valua kuenda kuli uvangi watiamẽla kupange woku lembulula ovina viosimbu vi lekisa ocili catiamẽla komanu va tukuiwa​—oku kongelamo Soma Herode, Pondiu Pilato, Tibério, Kayafa kuenda Sergio Paulu.

Otembo yipi olohosi via fetika oku tepuluka kosimbu?

Ocimano ca pindaliwa ko Bavulono yosimbu

Ndaño okuti koloneke vilo Kofeka yi Kola ka kuli olohosi, pole, Vembimbiliya mu sangiwa eci ci soka 150 kovovangi a lekisa okuti, omanu vana va li soneha va kũlĩhĩle ovinyama viaco. Ndaño okuti ovovangi alua a tukuiwa ndeti a tiamisiwila kupopi wocindekaise, pole, koloneke vilo ovinimbu vimue Viembimbiliya vi tukula olohosi. Momo, kuli uvangi u lekisa okuti, Samisone, la Daviti kuenda Benaya, va pondele olohosi. (Olonganji 14:5, 6; 1 Samuele 17:34, 35; 2 Samuele 23:20) Omanu vakuavo va pondiwa lolohosi.​—1 Olosoma 13:24; 2 Olosoma 17:25.

Kosimbu, ohosi yo ko Asia, (Panthera leo persica) ya kala ko Asia Menor kuenda ko Gresia toke ko Palestina, ko Asuria, ko Mesopotamia kuenda konano yo India. Ndaño okuti va vi kuetele usumba loku vi sumbila, ovinyama viaco olonjanja vialua via moleha voviluvialuvia vioko Oriente Médio kosimbu. Oviluvialuvia violohosi valitalatu a komohĩsa a pindaliwa vovikuata vio tuma via pangele onepa kovihilahila viosimbu vioko Bavulono.

Alume vamue va enda oku yeva olohosi ko Palestina, va ci linga toke kesulilo liocita 12 K.K. Omo liaco, etendelo liolohosi lia fetika oku tepuluka noke liunyamo wo 1300. Ndaño ndoco, olohosi via enda oku molẽha ko Mesopotamia lo ko Suria kocita 19, kuenda kefetikilo liocita 20 via molẽha ko Irão lo ko Iraque.