Skip to content

Skip to table of contents

Anga hẽ Uviali Wovitukiko u Kapuako?

Anga hẽ Uviali Wovitukiko u Kapuako?

 Ovitukiko pokati kolombiali, ocitangi cimue ca siata oku pita voluali luosi kuenda ca siata oku koka ovitangi vialua. a Ndeci vokuenda kuefengi lio COVID-19 olombiali viokolofeka vialua via kapiwa vokayike omo lioku nyana olombongo via laikele oku kuatisa oku liyaka lefengi. Ocitangi caco ca koka okuti, olosipitali ka vi kuata ovihemba ndaño ovimalẽho vi sukiliwa kuenda ca nena ohali lolofa vialua.

 Ovitangi vi tunda kovitukiko via lisanduila kolonepa viosi. David Cameron wa kala epalanga liatete ko Reino Unido wa popia hati: “Ovitukiko ocitangi cimue cinene kuenda ca lisanduila kolofeka viosi violuali.”

 Omo liaco tu pondola oku kolela okuti kovaso yoloneke ka ku ka kala vali omanu va ka nyana olombiali. Momo lie? Limbuka eci Embimbiliya li popia okuti oco Suku a ka linga.

Tua kũlĩha okuti Suku o ka malako ovitukiko

 Vembimbiliya Suku wa popia hati: “Momo ame ndi Yehova, ndi sole esunga; ndi nyãle oku nyana kuenda ekambo liesunga.” b (Isaya 61:8) Eci omanu va tala ohali omo liovilinga viomanu vakuavo Suku o sumua. (Olosapo 14:31) Eye wa likuminya hati: “Omo okuti olosuke vi talisiwa ohali, . . . Ame ndi ka votoka.”—Olosamo 12:5.

 Nye Suku a ka linga? Eye ka ka pongolola olombiali vi kasiko koloneke vilo, pole, o ka vi piñanya luviali waye wokilu u tukuiwa okuti “Usoma wa Suku.” (Marko 1:14, 15; Mateo 6:10) Embimbiliya li popia hati: “Suku yo kilu o ka tumbika usoma umue . . . Owo u ka nyanyõla loku kundula ovosoma aco osi kuenje owo lika u ka kala otembo ka yi pui.” (Daniele 2:44) Suku o ka malako ovitukiko tua siata oku mola koloneke vilo.

Ombiali yimue okuti ka yecelela ovitukiko

 Tua kũlĩha ndati okuti uviali Wusoma wa Suku ka wecelela ovitukiko? Kũlĩhĩsa ovina vi kuãimo.

  1.  1. Unene. Unene Wusoma waco u tunda ku Suku Ukuonene Wosi.—Esituluilo 11:15.

     Esunga lieci ci kuetele esilivilo: Oco olombiali vi kuate olombongo via tamba komanu. Kuenje ovina viaco via siata oku koka okuti, va kemba loku nyana omanu. Pole, Usoma owu wa Suku Ukuonene Wosi kuenda eli olio esunga liokuti olonjanja viosi o kuete epondolo lioku tẽlisa ovina a likuminya komanu.—Olosamo 145:16.

  2.  2. Osoma. Suku wa nõla Yesu Kristu oco a kale ombili Yusoma waye.—Daniele 7:13, 14.

     Esunga lieci ci kuetele esilivilo: Olombiali viwa via siatavo oku yapuisiwa lomanu oco vi linge ovina ka via sungulukile. (Ukundi 7:20) Ca litepa ceci okuti, Yesu wa lekisa okuti, eye ka pondola oku yapuisiwa lomanu. (Mateo 4:8-11) Handi vali, olonjanja viosi o vetiyiwa locisola kuenda o kuete onjongole yalua yoku kuatisa omanu vosi.—Olosamo 72:12-14.

  3.  3. Ovihandeleko. Ovihandeleko via Suku via lipua kuenda viwa.—Olosamo 19:7, 8.

     Esunga lieci ci kuetele esilivilo: Ovihandeleko viomanu olonjanja vialua via tĩla calua kuenda vi kapiwako lonjila ka ya sungulukile, loku eca epuluvi lioku linga ovitukiko. Handi vali, ovihandeleko via Suku vi kuatisa calua. (Isaya 48:17, 18) Ovihandeleko viaco, ka vi lekisa lika catiamẽla kovilinga viomanu, pole, vi lombololavo eci ci kasi vutima wavo. (Mateo 22:37, 39) Suku o pondola oku mola ovina vi kasi vutima kuenda ovihandeleko viaye vi kapiwako lohenda.—Yeremiya 17:10.

 Tu ku laleka oco o lilongise eci catiamẽla kolohuminyo Viembimbiliya viatiamẽla kovaso yoloneke kuna ka ku ka kala olombiali vi ecelela ovitukiko.

a Ndomo ci likuata londaka “ovitukiko” ci lomboloka oku yuvula oku kolela kunene omanu va kuete loku talavaya lawo ndomo va yongola.

b Onduko ya Suku Yehova. (Olosamo 83:18) Tala ocipama losapi, “Yehova Helie?