Neʼe Fetogi Koa Te Tohi-Tapu Peʼe Neʼe Kakaʼi?
Kailoa. Ne’e fakaha e te ’u fekumi ne’e fai ki te ’u tohi ʼafeā, ’o mahino mai ai heʼeki fetogi te Tohi-Tapu logo la ne’e tuʼa lahi ʼaupito tona hiki ki he ’u pepa ʼe mole tologa.
Ko tona faka’uhiga koa ne’e he’eki maʼu he hala ’i te ʼu fakaliliu?
ʼE lau’i afe te ʼu tohi ʼafeā ne’e toe maʼu. Ko ʼihi tohi ne’e natou kehekehe ʼo ha mai ne’e mau te ʼu hala ʼi tona toe hiki. Koia ’i te ’u hala ʼaia ’o tona toe hiki ne’e mole ina fetogi te manatu totonu ’o te Tohi-Tapu. Kae, ne’e ʼi ai te ’u hala maʼuhiga ne’e ma’u ʼuhi ko natou ae ne’e natou fakaliliu ne’e natou fia fetogi te mo’oni ’o te Tohi-Tapu. Tou vakaʼi faʼifaʼitaki ’e lua:
Ia 1 Soane 5:7, ’i te ’u fakaliliu ʼafeā ’o te Tohi-Tapu ’e mau ai te ’u kupu aeni: “’i te lagi, ʼe ʼi ai te Tamai, te Folafola pea mo te Laumalie, ’o fakatahi’i age natou ko te toko tahi.” Ko ʼihi takaiga tohi ne’e natou fakamo’oni ko te ’u kupu ʼaia ne’e mole tu’u ia ’i te ʼuluaki tohi. Ne’e hoki hilifaki ki muli mai. a Ko ʼihi fakaliliu fo’ou pea mo totonu ’o te Tohi Tapu ne’e natou pulihi te ’u kupu aia.
Ko te huafa totonu ’o te ʼAtua ’e ha lau’i afe ʼi te ’u tohi ʼafeā ’o te Tohi-Tapu. Kae ’e lahi te ’u fakaliliu ’o te Tohi Tapu ne’e natou fetogi ʼaki te ’u higoa fakatu’ulaga ohage la “ʼAliki” pe’e “ʼAtua.”
He koʼe ’e tou tui pau ’e mole tou toe maʼu anai he tahi ’u hala?
ʼI te temi nei, kua tou maʼu te ’u tohi kua faigafua tana maʼu te ’u hala. b Koia, kotea ’e fakaha e te sivi ’o te ’u tohi ʼaia ’o uhiga mo te mo’oni ’o te Tohi-Tapu?
ʼO ʼuhiga mo te ʼu tohi Fakahepeleo (ʼe toe fakahigoa’i “Tauhi ʼAfeā”), ne’e ui e te tagata sivi Tohi-Tapu ko William Green: “ʼO ʼuhiga mo te Tohi-Tapu ʼe mole he tahi age tohi ʼafeā ne’e lelei te puipui ʼo tona ’u mo’oni.”
ʼO ʼuhiga mo te ʼu tohi Fakakeleka, pe’e “Tauhi Foʼou,” ne’e ui e te tagata sivi Tohi-Tapu ko Frederick Bruce: “Ko te ʼu mo’oni ʼo te ʼu tohi ʼafeā ʼe maʼuhiga ʼaupito ki te ʼu tohi ʼo te Tauhi Foʼou kote’uhi ke ʼaua na’a lotolotolua he tahi ʼo ʼuhiga mo te ʼu mo’oni ʼae ʼe maʼu ʼi te Tauhi ʼAfeā.”
Ko Sir Frederic Kenyon, te tahi tagata sivi Tohi-Tapu ne’e ina fakamo’oni mo fakaloto’i tatou takitokotahi “kua feala ke tou lau te Tohi-Tapu mo tou tui pau ʼe ko te Folafola mo’oni ’a te ʼAtua ʼaia ne’e tuku holo mai te taʼiake ki te taʼiake kae ne’e mole fetogi tona mo’oni.”
Kotea ʼihi atu tupu’aga ’e tou tui papau ai ki te totonu ’o te hiki ’o te Tohi-Tapu?
Ko te kau hiki Tohi-Tapu Sutea ne’e natou taupau ia te ’u tohi ’e fakaha ai te ’u agahala mamafa ’o te hahaʼi ’a te ʼAtua. c (Numelo 20:12; 2 Samuele 11:2-4; Kalate 2:11-14) Koia, ne’e natou taupau te ’u tohi ʼae ’e fakaha ai te tautea’i ’o te kau Sutea talagata’a pea mo fakaha te ’u akonaki hala ʼae ’e fakatafito ki te ’u talatisio fakatagata. (Oseo 4:2; Malakia 2:8, 9; Mateo 23:8, 9; 1 Soane 5:21) ’I tanatou toe hiki te totonu ’o te Tohi-Tapu, ko te kau hiki Tohi-Tapu ne’e natou tuha mo te falala pea ne’e natou fakamaʼuhigaʼi te taputapu ’o te Folafola ’a te ʼAtua.
ʼE mole koa la mo’oni te ui ʼae ko te ʼAtua, ʼae ne’e ina tohi te Tohi-Tapu, pea mo ina puipui lelei tona mo’oni? d (Esaia 40:8; 1 Petelo 1:24, 25) Kote’uhi ne’e mole loto pe ke ʼaoga ki te hahaʼi ’o te temi muʼa, kae mo tatou foki. (1 Kolonito 10:11) Koia, “ko te ʼu meʼa fuli ʼae neʼe tohi ʼi te temi muʼa neʼe tohi ia moʼo akoʼi ʼo tatou. ʼE tou maʼu ai he ʼamanaki koteʼuhi ʼe tokoni mai te ʼu Tohi Taputapu ke tou faʼa kataki pea mo foaki mai he fakafimalie.”—Loma 15:4.
Ko Sesu mo ʼana tisipulo ne’e natou faka’aogaʼi te ’u tohi Fakahepeleo ’o mole natou lotolotolua ki te totonu mo te mo’oni ’o te ’u tohi ʼaia.—Luka 4:16-21; Gaue 17:1-3.
a ʼE mole maʼu te ʼu kupu ʼaia ʼi te Codex Sinaiticus, te Codex Alexandrinus, te Vaticanus 1209, te Vulgate, version latine, te version syriaque (Philoxénienne-Héracléenne) pea mo te Peshitta
b Ohage la, neʼe maʼu te ʼu tohi Fakakeleka ʼe 5 000 tupu ’ae ʼe toe higoa ko te Tauhi Foʼou peʼe ko te ʼu Koga Tohi-Tapu Fakakeleka Fakakilisitiano.
c ʼE mole ui ʼi te Tohi-Tapu ko natou ʼae ʼe fakafofoga ia te ʼAtua ʼi te kele ʼe mole natou faihala anai. ʼE ina ui fenei: “E mole pe mau he tagata e tahi ae e mole agahala.”—1 Hau 8:46.
d ʼE mole ui ʼi te Tohi-Tapu neʼe sipela e te ʼAtua te ʼu kupu ʼae ʼi tona Folafola, kae neʼe ina takitaki te ʼu manatu ʼae neʼe tohi e te tagata.—2 Timoteo 3:16, 17; 2 Petelo 1:21.