MANATU TAFITO | ʼE KE TALI ANAI KOA TE MEʼA ʼOFA LAHI TOKOTAHI ʼA TE ʼATUA?
Ko He Meʼa ʼOfa ʼe Mole ʼi Ai Hona Fakatatau
ʼE TOʼO e Jordan ʼi tona nima ia te meʼa fakamasila peni ʼe hage ko he kiʼi vaka. Pea ʼe matalelei ʼosi ia te meʼa fakamasila peni ʼaia. ʼE ko he meʼa ʼofa maʼuhiga ʼaupito kia ia. ʼE ui fenei e Jordan: “Ko Russell neʼe ko he kaumeʼa lelei ʼo toku famili pea neʼe kua fualoa tamatou kaumeʼa. Neʼe ko ia ʼae neʼe ina foaki mai te meʼa ʼofa ʼaia ʼi taku kei veliveli.” ʼI te ʼosi mate ʼa Russell, neʼe iloʼi e Jordan ko Russell ʼae neʼe tokoni ki ʼana matuʼā pea mo ʼana kui ʼi te ʼu temi faigataʼa. ʼE ui fenei e Jordan: “ ʼI te lahi ʼo te ʼu faʼahi ʼae neʼe au iloʼi ʼo ʼuhiga mo Russell, neʼe toe maʼuhiga ʼosi kia au te meʼa ʼofa ʼaia.”
Ohage ko te faʼifaʼitaki ʼa Jordan, ʼe feala ki he meʼa ʼofa ke veliveli peʼe mole maʼuhiga kia mata ʼo ʼihi hahaʼi. Kaʼe ko ia ʼae neʼe foaki ki ai te meʼa ʼofa, ʼe maʼuhiga ʼaupito kia ia. ʼE talanoa ʼi te Tohi-Tapu ki he meʼa ʼofa ʼe mole ʼi ai hona fakatatau ʼi te ʼu palalau iloa ʼaeni: “Neʼe ʼofa mamahi te ʼAtua ki te malamanei ʼo ina foaki ai tona ʼAlo ʼulu tokotahi, pea ko ʼae ʼe tui kia te ia ʼe mole mate anai kaʼe ʼe ina maʼu anai te maʼuli heʼe gata.”
ʼE feala kia ia ʼae neʼe foaki ki ai te meʼa ʼofa ke ina maʼu te maʼuli heʼe gata. ʼE maʼuhiga feafeaʼi ia he meʼa ʼofa? Logo la ʼe mole iloʼi e ʼihi te maʼuhiga ʼo te meʼa ʼofa ʼaia, kaʼe ʼe “maʼuhiga” ki te kau Kilisitiano moʼoni. (Pesalemo 49:9; 1 Petelo 1:
ʼE fakamahino e te apositolo ko Paulo ia tona tupuʼaga. Neʼe ina ui fenei: “ ʼAki te tagata pe ʼe tahi neʼe hu ai te agahala ki te malamanei, pea ʼaki te agahala ia te mate, ʼo mafola ai te mate ki te tagata fuli pe.” (Loma 5:12) ʼEi, neʼe agahala te ʼuluaki tagata, ia Atama he neʼe mole fakalogo ki te ʼAtua. Pea ko te tuʼā neʼe ina maʼu ko te mate. Koia, neʼe tuku holo ai e Atama te mate ki tona hologa fuli, ia te malamanei.
“Ko te totogi ʼo te agahala ʼe ko te mate, kaʼe ko te meʼa ʼofa ʼae ʼe foaki e te ʼAtua ʼe ko te maʼuli heʼe gata Loma 6:23) ʼEi, neʼe fekauʼi ifo e te ʼAtua tona ʼAlo, ia Sesu Kilisito, ki te kele ke ina sakilifisioʼi tona maʼuli haohaoa maʼa te malamanei. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi ke fakaʼateainaʼi te malamanei mai te mate. ʼO fakatafito ki te sakilifisio ʼaia peʼe ko te “totogi,” ko natou fuli ʼae ʼe tui kia Sesu, ʼe natou maʼu anai te maʼuli heʼe gata.
ʼE lahi te ʼu tapuakina ʼe foaki e te ʼAtua ki ʼana kaugana ʼaki ia Sesu Kilisito. Koia, ʼe ui fenei e Paulo: “Ke tou fakafetaʼi ki te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tona meʼa ʼofa taulekaleka.” (2 Kolonito 9:15) ʼEi, ko te totogi ʼe ko he meʼa ʼofa taulekaleka pea ʼe mole tou maʼu he ʼu kupu feʼauga moʼo fakaha tona taulekaleka. Kaʼe, he koʼe ʼe makehe te taulekaleka ʼo te totogi ʼi te ʼu meʼa ʼofa fuli ʼa te ʼAtua ʼae neʼe ina fai maʼa te malamanei? He koʼe ʼe mole tatau ia mo ʼihi meʼa ʼofa ʼa te ʼAtua? * Pea ʼe tonu ke tou fakaha feafeaʼi tatatou lotofakafetaʼi ki te meʼa ʼofa ʼaia? ʼE matou fakaafe koe ke ke lau ʼi te Tohi-Tapu te ʼu tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia ʼi te ʼu alatike ʼe lua ʼae ka hoa mai.
^ pal. 8 Neʼe lotolelei ia Sesu ke ina “foaki . . . tona maʼuli maʼa tatou.” (1 Soane 3:16) Kaʼe, kapau ko te sakilifisio ʼaia neʼe ko he koga ʼo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua, ʼe talanoa tafito anai te ʼu alatike ʼi te pasina 3-8 ki te tuʼulaga ʼo te ʼAtua ʼi tana Foaki mai te totogi.