Mman ko pi n'en ni bay riy

Mman ko table of contents

Ba Puluw ni Nge Par e Pi Tamachib ni Kristiano Ndab Ra Uned ko Mabgol Ara Ra Uned ko Par ko Pumoon nge Ppin, Fa?

Ba Puluw ni Nge Par e Pi Tamachib ni Kristiano Ndab Ra Uned ko Mabgol Ara Ra Uned ko Par ko Pumoon nge Ppin, Fa?

PI YURBA’ i teliw u ga’ngin yang e fayleng ni bod rogon e teliw ko Katolik, nge boch e teliw ko Kristiano ni bay ko ngek u Europe, nge Buddhism, nge ku yurba’ e teliw e bay e motochiyel rorad ni pi tayugang’ ko teliw rorad e thingar ra pared ndab ra uned ko mabgol ara ra uned ko par ko pumoon nge ppin. Machane, boor e girdi’ ni yad ma lemnag ni bochan e re n’ey, ma aram fan ni boor e ngongol ndarngal ni be rin’ e pi tayugang’ ko pi yurba’ i teliw ni ke garer murung’agen.

Ere, ba puluw ni ngad fithed ni nge lungudad, Gur, be yog e Bible ni pi tamachib ni Kristiano e thingar dab ra uned ko mabgol ara ra uned ko par ko pumoon nge ppin? Ra ngad nanged e fulweg ko re deer ney, ma som’on e ngad weliyed e gin ni sum e biney e ngongol riy, nge rogon ni ke garer, nge rogon u wan’ Got.

ROGON NI TABAB NI NGAUN RIN’ E RE NGONGOL NEY

Nap’an reb e welthin ni pi’ Pope Benedict XVI u p’eowchen fare ulung nth’abi ga’ lungun ko teliw ko Katolik ni ka nog e Roman Curia ngay ko duw ni 2006, ma aram me yog ni fare motochiyel u murung’agen e piin ni ngar pared ndab ra uned ko mabgol ara ra uned ko par ko pumoon nge ppin e sum u “reb e yalen ni un fol riy u ba ngiyal’ nib chugur ko ngiyal’ ni immoy e pi Apostal riy.”

Machane, re n’em ni ngan par ndab ni un ko mabgol ara ni un ko par ko pumoon nge ppin e ban’en nda i rin’ e pi Kristiano u nap’an e bin som’on e chibog. Bin riyul’ riy e, apostal Paul ni ir be’ ni immoy u nap’an e bin som’on e chibog e ginang e piin taareb e michan’ rorad u murung’agen boch e girdi’ nra ur ‘lifithed l’ugunrad’ ngaur ‘machibnaged nib kireb ni ngan mabgol.’​—1 Timothy 4:1-3.

Nap’an e bin l’agruw e chibog, ma aram e ngiyal’ nni tabab i rin’ e biney e ngongol ma aram me garer nge yan i mada’ ko pi yurba’ i teliw ko piin ni yad ma yog ni yad e “Kristiano” ni bay u Ken Ngabchey. Be yog ba ken e babyor nre ngongol ney e “ba puluw ko n’en nni rin’ ko pi binaw ni immoy u tan pa’ e Am nu Roma kakrom ni aram e ni ngongliy e motochiyel ndabi un e pi tayugang’ ko teliw nga boch e ngongol nib l’ag rogon ko par ko pumoon nge ppin.”​—Celibacy and Religious Traditions.

Nap’an e pi chibog nga tomuren, ma aram e pi ulung ko Katolik ni yad e yad ma dugliy e n’en ni ngan rin’ nge pi Tayugang’ ko Galesiya e ra tababgad i yog ni ngan fol ko fare motochiyel ndabi mabgol e pi tayugang’ ko galesiya ara ra uned ko par ko pumoon nge ppin. Ra lemnaged ni par ko pumoon nge ppin e aram reb e ngongol ni ma alitnagey maku de puluw ni nga i rin’ e piin ni yad ma rin’ boch e maruwel ni ma rin’ e pi tayugang’ ko galesiya. Machane, be yog fare Encyclopædia Britannica ni “boch ngaray riy u bang ko bin 10 e chibog, ma ka boor e padrey nge boch e bishof ni immoy e ppin rorad.”

Nap’an fa gal muulung ni tay boch e tayugang’ ko teliw ko Katolik u nap’an e duw ni 1123 nge 1139 u Roma ni ka nog e Lateran Council ngay, ma aram min dugliy ndab ki un e pi tayugang’ ko teliw ko Katolik ko mabgol ara ra uned ko par ko pumoon nge ppin, ma ke par e re motochiyel nem keb i mada’ ko ngiyal’ ney. U m’on riy ma pi padrey ni ur mabgolgad e immoy boch i yad ni i tay fithingan pi fakrad nga lan babyoren boch ban’en nib milfan ko galesiya, ya nap’an e ngar m’ad ma fapi bitir e ir e nge milfan fapi chugum ngorad. Ere, bochan e re motochiyel nem nni ngongliy ma aram me yag ni ngki ulul e galesiya ni nge par nib gel lungun ma daki m’ay e salpiy rorad.

ROGON E RE NGONGOL NEY U WAN’ GOT

Ba tamilang e n’en ni be yog e Thin rok Got u murung’agen e n’en ni ma rin’ boch e girdi’ ni aram e ngar pared ndab ra uned ko mabgol ara ra uned ko par ko pumoon nge ppin. Bay e thin rok Jesus u Bible ni be weliy murung’agen e piin nra folwokgad rok ngar pared ndar uned ko mabgol ni “fan ko gagiyeg nu tharmiy.” (Matthew 19:12) Ki weliy apostal Paul murung’agen boch e Kristiano kakrom nra dugliyed ndab ra uned ko mabgol ni ‘fan ko fare Thin Nib Fel’.’​—1 Korinth 7:37, 38; 9:23.

Machane, de tay Jesus ara Paul chilen ngak e pi tamachib ndab ra uned ko mabgol ara ra uned ko par ko pumoon nge ppin. I yog Jesus ni gathi gubin i gachalpen nrayog ni ngar pared ndab ra uned ko mabgol, ya kemus ni yigoo piin ni ‘be ayuwegrad Got be yog rorad.’ Ere, nap’an ni yoloy Paul murung’agen e “piin ndawor ra uned ko mabgol,” me tamilangnag ni gaar: “Dariy bbugithin ni ke yib rok Somol ngog ni nggu weliy ni murung’agen e pi cha’ney, machane nggog e tin ni gu be finey.”​—Matthew 19:11; 1 Korinth 7:25.

Maku reb e, be yog e Bible ni boor e tamachib ni Kristiano ni ur moyed u nap’an e bin som’on e chibog ni kub muun apostal Peter ngay ni yad ba mabgol. (Matthew 8:14; Mark 1:29-31; 1 Korinth 9:5) Bin riyul’ riy e, bochan ni ke garer e ngongol ndarngal ni un rin’ ko pi binaw ni immoy u tan pa’ yu Roma e ngiyal’ nem, ma aram fan ni yog Paul ni faanra ba mabgol be’ ni ma un i yog e thin u lan e ulung ni Kristiano, ma thingari par ni “taareb e ppin rok” ma nge guy rogon pi fak ni ngaur ‘folgad rok mi yad ta’ fan.’​—1 Timothy 3:2, 4.

Re n’ey e gathi be yip’ fan ni pi Kristiano nem e rayog ni ngar mabgolgad, machane dab ra uned ko par ko pumoon nge ppin, ya be tamilangnag e Bible ni “pumoon e nge pi’ ir ngak e ppin rok nrogon figirngiy,” ma piin mabgol e susun e dab ra ‘teled yad rorad’ u boch ban’en ni bay rogon ko par ko pumoon nge ppin. (1 Korinth 7:3-5) Ere, ba tamilang ni biney e ngongol ni aram e nge par boch e tayugang’ ko teliw ndab ra uned ko mabgol ara ra uned ko par ko pumoon nge ppin e gathi bang ko motochiyel rok Got, maku gathi ban’en nthingari fol e pi tamachib ni Kristiano riy.

FAN KO FARE THIN NIB FEL’

Ere, faanra biney e motochiyel ni be yog ni ngan par ndab ni un ko mabgol ara dab ni un ko par ko pumoon nge ppin e gathi ban’en nthingari fol e piin Kristiano riy, me ere mang fan ni yog Jesus nge Paul nib fel’ e piin ndar uned ko mabgol? Ya faanra par be’ ndabi un ko mabgol, ma rayog ni nge mab boor e kanawo’ ngak ni nge wereg fare thin nib fel’ riy ngak boch e girdi’. Piin ndawor ra uned ko mabgol e rayog ni ngar rin’ed boor ban’en ni fan ko tirok Got, maku dab ra mada’naged e magafan’ ni ma yib ngak e piin mabgol.​—1 Korinth 7:32-35.

Am lemnag e n’en ni buch rok David. I dugliy ni nge digey e maruwel ni ma un ngay u Mexico City ni ma fek e salpiy riy, ya nge yag ni yan nga reb e binaw nib palog ni bay u Costa Rica ni nge fil e Bible ko girdi’. Ere gur, ke lemnag David ni fan ni ke yag ni nge rin’ e re n’ey e bochan ni ke par nde un ko mabgol? I gaar, “Arrogon. Ba mo’maw’ ngog ni nggu mecham nga reb e yalen nge par nib beech, machane bochan ni yigoo gag, ma aram e n’en ni ke momnag ngog ni nggu rin’ e re n’ey.”

Claudia nreb e Kristiano nib muchugbil e kki yag rok ni nge yan i par nga boch e binaw nib t’uf boch e tamachib riy. I yog ni gaar: “Gu ma felfelan’ ko pigpig ni gu ma tay ngak Got. Nap’an ni gu ra guy rogon ni be ayuwegeg Got, ma aram e n’en ni ma gelnag e michan’ nge tha’ u thilmow.”

“Demtrug ko gab mabgol fa gab muchugbil, ma ga ra felfelan’ ni faan ga ra pi’ e tin th’abi fel’ rom ni fan ngak Jehovah Got.”​—Claudia

Susun e dabi mo’maw’ ngak be’ ni nge dugliy ni nge dabi un ko mabgol. I ulul Claudia ngay ni gaar: “Demtrug ko gab mabgol fa gab muchugbil, ma ga ra felfelan’ ni faan ga ra pi’ e tin th’abi fel’ rom ni fan ngak Jehovah Got.”​—Psalm 119:1, 2.