Biiyaʼ guiraʼ ni nuu lu sitiu riʼ

guyé lu índice

Tu laa gudixhe gapa Biblia capítulo ne versículo

Tu laa gudixhe gapa Biblia capítulo ne versículo

BIXUIʼLÚ nácaluʼ tobi de ca xpinni Cristu de primé siglu que ne casi yendá ti carta stiʼ apóstol Pablu para neza binni ridagulisaa ra rieluʼ. Laga cucaadiágaluʼ ni, bidiiluʼ cuenta stale biaje guniʼbe cani «cá lu Xquiʼchi Dios» o ni zeeda lu Viejo Testamento (2 Timoteo 3:15). Para guníʼ íqueluʼ: «Ñuuladxeʼ ñuundaʼ textu ca naapiaʼ». Peru dxiqué nabé nagana guidxela binni xiixa textu. Xiñee yaʼ.

NIN CAPÍTULO NIN VERSÍCULO

Ximodo nga ca manuscritu «ni cá lu xquiʼchi Dios» tiempu bibani Pablu yaʼ. Lu yaza diʼ zeeda tobi de laacani: ti ndaa de libru bicaa Isaías ni biree lu ca Rollo stiʼ mar Muerto. Casi rihuinni raríʼ, puru letra si ni qué gápani puntu nin espaciu lade ca diidxaʼ ca. Ne qué gapa cani capítulo nin versículo ni riquiiñenu yanna.

Cadi maca diʼ pur capítulo ne versículo nga bicaa ca hombre que ni gudxi Dios laacaʼ gucaacaʼ lu Biblia. Cadi bicaacabe ni pur ndaa, sínuque bicaacabe ni modo ganda guʼndaʼ binni ni nagueenda ne guiene xii nga racalaʼdxiʼ Dios. Ñee cadi zacaca nga racaláʼdxinu guidúʼndanu ti carta stiʼ tuuxa ni nadxiinu la? Racaláʼdxinu guidúʼndanu guidubi ni ne cadi ti ndaagá.

Cumu qué ñapa Biblia capítulo nin versículo la? nagana guca para guiene binni ni. Ora guzeeteʼ Pablu ca diidxaʼ ni nuu lu Viejo Testamento que riníʼ: «Ndi nga ni cá lu Xquiʼchi Dios» o «ne laaca na Isaías chiqué» (Romanos 3:10; 9:29). Ne nabé nagana para guidxela binni ca textu riʼ pa huaxiéʼ nanna iquiiñeʼ cani «cá lu Xquiʼchi Dios» o Viejo Testamento.

Ne cadi cani «cá lu Xquiʼchi Dios» o Viejo Testamento que si nga cani racalaʼdxiʼ Dios ganna binni. Ra ziluxe primé siglu, maʼ naca ni 66 libru. Nga runi, cani ruundaʼ Biblia yanna, riuuláʼdxicaʼ maʼ napa Biblia capítulo ne versículo ni racané laacaʼ guidxélacaʼ ni cuyúbicaʼ nagueenda casi cani guníʼ Pablu lu ca carta ni bicaa.

Zándaca guinabadiidxaluʼ: «Tu laa gudixhe gapa Biblia capítulo ne versículo».

TU GUDIXHE GAPA NI CAPÍTULO

Nácabe ti clérigo inglés láʼ Stephen Langton, ni despué guca arzobispo stiʼ guidxi Canterbury, nga gudixhe gapa Biblia capítulo. Bíʼnibe ni ra bizulú siglu trece, dxi cusiidibe ra Universidad nuu París.

Dxiqué, ante de Langton, cani ruundaʼ de Biblia maca huayúbicaʼ modo niguixhe chaahuicaʼ ni pur ndaa o pur capítulo ne ruluíʼ bíʼnicabe ndiʼ ti ganda guidxela binni ni cuyubi jma nagueenda. Guníʼ ique pabiáʼ fácil nga guyubuʼ ti relatu lu ti capítulo si, lugar de guyúbiluʼ ni lu guidubi ti libru, casi libru stiʼ Isaías ni napa 66 capítulo.

Cumu gadxé gadxé modo ngue gudixhe cani ruundaʼ Biblia que guilaa ni la? gúpacaʼ guendanagana. Casi Evangeliu stiʼ Marcos gundaacabe ni casi 50 capítulo ne cadi 16 casi napa ni yanna. Tiempu guyuu Langton París, guleza stale estudiante de guiráʼ ladu raqué ne yenecaʼ Biblia sticaʼ. Peru gupa ca maestru ne ca estudiante que guendanagana ora guiniʼcaʼ de xiixa relatu. Xiñee yaʼ. Purtiʼ gadxé gadxé modo gundaacabe manuscritu stícabe.

Nga runi Langton biyubi sti modo quixhe chaahuiʼ ni pur capítulo. Sicaríʼ cusiene ti libru de dxiiñaʼ bíʼnibe ca: «Guyuulaʼdxiʼ cani ruundaʼ ne cani rucaa ni [ne] nagueenda bireeche ni guidubi Europa» El Libro. Historia de la Biblia (The Book—A History of the Bible). Modo gundaa Langton Biblia pur capítulo nga ni jma riquiiñeʼ stale de ca Biblia ca yanna.

TU GUDIXHE GAPA NI VERSÍCULO

Chonna siglu despué, galaa de siglu dieciséis, francés Robert Estienne, ti hombre runi imprimir ne ni racané guibani binni galán, biʼniʼ ti cosa para cadi gácani tan nagana. Ni gucuá íquebe nga gucaabe binni guʼndaʼ Biblia, ne bidiibe cuenta pabiáʼ zacané Biblia binni pa guilaa ni ti modo si pur capítulo ne versículo.

Cadi Estienne diʼ nga primé ni gudixhe ique guilaa Biblia pur versículo. Caadxi siglu ante, guyuu caadxi judíu ni biʼniʼ copia stiʼ Biblia ne gundaacabe Antiguo Testamento pur versículo peru sin capítulo. Cásica bizaaca né modo gudíxhecabe ni pur capítulo laaca cadi tobi si modo gudíxhecabe ca versículo stini.

Gundaa Estienne Nuevo Testamento pur versículo ti modo nacubi ne bichaagabe ni né ni maca bíʼnicabe né Antiguo Testamento que. Lu iza 1553 guleebe primé Biblia enteru lu diidxaʼ francés ne gundaabe ni pur capítulo ne versículo cásica nápanu yanna. Nuu tu guníʼ bichaa textu stiʼ Biblia ora gundaacabe ni pur versículo ne gúcani stale ndaa casi ñaca gadxé gadxé ni caníʼcani. Neca zaqué, guyuuruʼ de cani runi imprimir yenándacaʼ modo gudíxhebe ni que.

NI RACANÉ LAANU GUIDÚʼNDANU BIBLIA

Ruluíʼ si fácil nga guindaacabe Biblia pur capítulo ne versículo, peru cada versículo riné ni binni paxaraa casi ñaca ñabi ni binni pa neza cheʼ. Dxandíʼ, cadi Dios diʼ nga gudixhe modo guilaa Biblia pur capítulo ne versículo ne nuu biaje ruluíʼ gulaa ni ra cadi caquiiñeʼ guilaa ni. Peru pur laani jma nagueenda ridxélanu xiixa versículo risaca para laanu, cásica ora guni marcarnu xiixa diidxaʼ ni qué racaláʼdxinu guiaandaʼ laanu lu ti documentu o ti libru.

Neca nabé racané modo gundaacabe Biblia ca laanu, ni jma risaca nga guiénenu xii ga racalaʼdxiʼ Dios gabi laanu lu Stiidxaʼ. Pa racaláʼdxiluʼ guiéneluʼ ti relatu la? biindaʼ cani ca ante ne despué de laani ne cadi gúʼndaluʼ ti versículo si. Pa gúniluʼ ni, jma zunibiaʼluʼ cani «cá lu Xquiʼchi Dios ni zanda usiene lii ximodo ilá binni» (2 Timoteo 3:15).