Skip to content

Al lo konteni

SAPIT TRWA

Ki plan Bondye pour later?

Ki plan Bondye pour later?
  • Ki plan Bondye pour bann imen?

  • Ki mannyer Bondye ti ganny opoze?

  • Ki mannyer lavi lo later pou ete alavenir?

1. Ki plan Bondye pour later?

BONDYE i annan en zoli plan pour later. Zeova i anvi later ranpli avek bann dimoun ki ere e an bonn sante. Labib i dir ki Bondye “ti fer en zarden an Edenn” e i ti “fer pouse . . . tou pye dibwa ki zoli pour gete e ki bon pour manze.” Apre ki Bondye ti kree premye zonm ek premye madanm, Adan ek Ev, I ti met zot dan sa zoli zarden e dir zot: “Fer zanfan e vin bokou, ranpli later e domin li.” (Zenez 1:28; 2:8, 9, 15) Alors, Bondye ti oule bann imen annan zanfan, fer later antye vin parey sa zarden ki i ti met zot ladan, e pran swen avek bann zannimo.

2. (a) Ki mannyer nou konnen plan Bondye pour later pou ganny realize? (b) Ki kalite dimoun Labib i dir pou viv pour touzour?

2 Eski ou krwar plan Bondye pour dimoun viv lo en later ki’n vin en paradi pou vin vre en zour? Bondye i dir: “Wi, mon’n dir sa e mon pou fer li.” (Izai 46:9-11; 55:11) Alors, sirman Bondye pou realiz son plan! I dir i “pa’n kree [later] pour nanryen ditou” me i’n “fer li pour dimoun reste lo la.” (Izai 45:18) Ki kalite dimoun Bondye ti anvi viv lo later? Ki kantite letan i ti anvi zot viv? Labib i reponn: “Bann dimoun drwat pou posed later, e zot pou reste lo la pour touzour.”Psonm 37:29; Revelasyon 21:3, 4.

3. Ki mannyer later i ete ozordi, e ki kestyon sa i fer demande?

3 Parey nou vwar, sa pa ankor arive. Ozordi dimoun i tonm malad e mor, zot menm lager e touy kanmarad. I annan en keksoz ki’n al mal. Byensir, Bondye pa ti oule later vin parey i ete ozordi! Ki’n arive? Akoz plan Bondye pa ankor realize? Napa okenn liv listwar ki zonm in ekrir ki kapab dir nou sa, akoz problenm ti konmans dan lesyel.

KOTE LENNMI BONDYE I SORTI?

4, 5. (a) Lekel ki ti koz avek Ev atraver en serpan? (b) Ki mannyer en bon dimoun ki onnet i kapab sanze e vin en voler?

4 Premye liv Labib i koz lo en lennmi Bondye ki ti vin dan zarden Edenn. I ganny dekrir konman en “serpan,” me i pa ti zis en zannimo koumsa menm. Dernyen liv Labib i idantifye li konman sa enn “ki apel dyab ou satan, e ki tronp lemonn antye.” I osi ganny apele “sa serpan lantikite.” (Zenez 3:1; Revelasyon 12:9, nou ki’n met an italik.) An realite, i ti en lanz envizib ki annan bokou lenfliyans. I ti servi en serpan pour koz avek Ev, zis parey en gran dimoun i fer en pti manrmay krwar en poupet ki pe koze, kan sa ler li menm ki pe koze. Sirman sa lanz ti la ler Bondye ti kree later pour bann imen.—Zob 38:4, 7.

5 Me vi ki tou kreasyon Zeova i parfe, lekel ki’n fer sa “dyab,” sa “satan”? Dan en fason senp, nou pou dir ki enn bann lanz Bondye ki annan bokou lenfliyans ti vin Dyab lo li menm. Eski sa i posib? Be get ozordi, en bon dimoun ki onnet i kapab sanze e vin en voler. Kwa ki fer sa? Sa dimoun i kapab les en move dezir devlope dan son leker. Si i kontinyen mazin lo la, sa move dezir i kapab vin pli for ankor. Apre, si i ganny en loportinite, i kapab fer en keksoz baze lo sa move dezir ki i’n kontinyen mazin lo la.—Zak 1:13-15.

6. Ki mannyer en lanz Bondye ti vin Satan oubyen Dyab?

6 Sanmenm ki’n arive avek Satan, oubyen Dyab. I paret ki i ti’n tann Bondye ler i ti dir Adan ek Ev fer zanfan e ranpli later avek zot bann desandans. (Zenez 1:27, 28) Petet i ti’n dir dan li menm, ‘Get sa, tou sa bann dimoun ti a ador mwan olye Bondye!’ Alors en move dezir ti devlope dan son leker. Finalman i ti fer en keksoz pour anbet Ev. I ti koz lalang avek li lo Bondye. (Zenez 3:1-5) Dan sa fason i ti vin en “dyab,” ki vedir en dimoun ki koz manti lo en lot pour fer li ditor. I ti osi vin “satan” ki vedir i ti debout kont Bondye.

7. (a) Akoz Adan ek Ev ti mor? (b) Akoz tou desandans Adan i vin vye e mor?

7 Satan ti servi mansonz ek trik pour fer Adan ek Ev dezobei Bondye. (Zenez 2:17; 3:6) Akoz sa, zot ti finalman mor parey Bondye ti’n dir pou arive si zot dezobei. (Zenez 3:17-19) Vi ki Adan ti vin enparfe ler i ti fer pese, alor tou son desandans ti erit pese avek li. (Romen 5:12) I zis parey en moul ki nou servi pour fer dipen ladan. Si sa moul i annan en defo avek, ki pou arive avek tou sa dipen ki’n ganny fer dan sa moul? Tou sa dipen pou annan en defo. I menm parey avek bann imen. Zot tou zot in erit en “defo” avek Adan. Sa i lenperfeksyon. Se pour sa ki bann imen i vin vye e mor.—Romen 3:23.

8, 9. (a) Ki lakizasyon Satan ti fer? (b) Akoz Bondye pa ti detrir sa bann ki ti rebele deswit?

8 Kan Satan ti fer Adan ek Ev fer pese kont Bondye, an realite i ti pe fer zot rebel kont Bondye. I ti pe kestyonn fason dirize Zeova. Andotmo, Satan ti pe dir: ‘Bondye pa en bon dirizan. I koz manti e i priv bann dimoun bann bon keksoz. Imen pa bezwen Bondye pour diriz zot. Zot kapab deside zot menm sa ki byen ek sa ki mal. Si mon diriz zot, zot pou bokou pli byen.’ Ki Bondye ti pou fer devan en tel lakizasyon? Serten dimoun i krwar ki Bondye ti zis bezwen touy sa trwa rebel. Me eski sa ti pou’n reponn lakizasyon Satan? Eski i ti pou’n prouve ki Bondye i diriz byen?

9 Lazistis parfe Zeova pa ti permet li detrir sa trwa rebel deswit. I ti santi ki i bezwen letan pour reponn lakizasyon Satan dan en fason konvenkan e prouve ki Satan i en manter. Alors Bondye ti deside pour les bann imen diriz zot lekor zot menm pour en serten letan, anba lenfliyans Satan. Dan Sapit 11 sa liv, nou pou vwar akoz Zeova ti fer sa e akoz i’n les sitan bokou letan pase avan rezourd sa problenm. Me en keksoz ki nou kapab mazin lo la aprezan i: Eski i ti byen pour Adan ek Ev krwar Satan, ki pa ti’n fer nanryen pour zot? Eski i ti byen pour zot krwar ki Zeova, ki ti’n donn zot tou sa ki zot annan, i en manter e kriyel? Ki ou ti pou’n fer ou?

10. Ki mannyer ou kapab reponn lakizasyon Satan e montre ki ou lo kote Zeova?

10 I bon mazin lo sa bann kestyon akoz sa problenm i konsern nou tou ozordi. Ou osi ou kapab reponn lakizasyon Satan e montre ki ou lo kote Zeova. Ou kapab aksepte Zeova konman ou Dirizan e ede montre ki Satan i en manter. (Psonm 73:28; Proverb 27:11) Malerezman, parmi tou sa dimoun ki viv lo later, zis en pti gin ki fer sa. Sa i fer nou demann en kestyon enportan, Eski Labib i vreman dir ki Satan ki kontrol sa lemonn?

LEKEL KI KONTROL SA LEMONN?

Eski Satan ti pou ofer Zezi tou sa rwayonm dan lemonn si zot pa ti pour li?

11, 12. (a) Ki mannyer tantasyon ki Zezi ti gannyen i montre ki Satan i kontrol sa lemonn? (b) Kwa ankor ki montre ki Satan ki kontrol sa lemonn?

11 Zezi ti konn byen ki Satan i kontrol sa lemonn. En fwa, Satan ti montre Zezi “tou bann rwayonm partou lo later.” Apre Satan ti fer sa promes avek Zezi: “Mon a donn ou tousala, si ou azenou e ou ador mwan.” (Matye 4:8, 9; Lik 4:5, 6) Mazin sa. Si sa bann rwayonm pa ti pour Satan, eski i ti pou’n servi zot pour tant Zezi? Zezi pa ti dir ki sa bann gouvernman dan lemonn pa pour Satan. Sirman, Zezi ti pou’n demanti Satan si i ti napa okenn pouvwar lo sa bann gouvernman.

12 Byensir, Zeova i Bondye Tou Pwisan, sa Enn ki’n kree sa liniver manifik. (Revelasyon 4:11) Me selman napa okenn par dan Labib ki dir Zeova oubyen Zezi Kri ki kontrol sa lemonn. Anfet, Zezi ti dir ki Satan i “sa enn ki gouvern lemonn.” (Zan 12:31; 14:30; 16:11) Labib i menm apel Satan ‘bondye sa syek.’ (2 Korentyen 4:3, 4) Zapot Zan ti ekrir sa konsernan Satan: “Lemonn antye i dan pouvwar dyab.”—1 Zan 5:19.

KONMAN LEMONN SATAN POU GANNY RANPLASE

13. Akoz nou bezwen en nouvo lemonn?

13 Pli ale, lemonn pe vin deplizanpli danzere. Nek ou vwar zis larme pe lager, bann politisyen malonnet, bann pret ipokrit, ek bann kriminel ki annan leker dir. Nou pa ekspekte lemonn an zeneral pour vin pli meyer ki sa. Labib i dir Bondye i pros pour tir sa lemonn mesan. I pou fer sa pandan son lager, Armagedon. Sa lemonn pou ganny ranplase par en nouvo lemonn kot pou annan lazistis.—Revelasyon 16:14-16.

14. Lekel ki Bondye in swazir pour diriz Son Rwayonm, e ki mannyer sa ti ganny anonse?

14 Zeova in swazir Zezi Kri pour diriz Son Rwayonm andotmo son gouvernman ki dan lesyel. Depi byen lontan, Labib ti anonse: “En zanfan in ne pour nou, en garson in ganny donnen avek nou. Gouvernman pou lo son zepol e i pou ganny apele . . . Prens Lape. Pou napa en lafen avek son gouvernman ek lape.” (Izai 9:6, 7, King James Version) Konsernan sa gouvernman, Zezi ti ansenny son bann disip pour priye: “Ki ou Renny i ganny etabli; ki ou lavolonte i ganny akonpli lo later parey dan lesyel.” (Matye 6:10) Parey nou pou vwar plitar dan sa liv, Rwayonm Bondye pou byento tir tou sa bann gouvernman dan lemonn, e i pou ranplas zot tou. (Danyel 2:44) Apre Rwayonm Bondye pou fer paradi lo later vin en realite.

EN NOUVO LEMONN PE APROSE!

15. Kwa sa “nouvo later”?

15 Labib i asir nou: “Nou pe espere dapre promes [Bondye] en nouvo lesyel ek en nouvo later kot pou annan lazistis.” (2 Pyer 3:13; Izai 65:17) Parfwa ler Labib i mansyonn “later,” i pe koz lo dimoun ki reste lo later. (Zenez 11:1) Alors sa “nouvo later” kot pou annan lazistis i en group dimoun ki annan laprouvasyon Bondye.

16. Ki kado presye Bondye pou donn bann ki annan son laprouvasyon, e ki nou bezwen fer pour ganny sa kado?

16 Zezi ti promet ki dan sa nouvo lemonn ki pe vini, bann dimoun ki annan laprouvasyon Bondye pou resevwar kado “lavi eternel.” (Mark 10:30) Silvouple, vir ou Labib dan Zan 3:16 ek Zan 17:3, e lir sa ki Zezi ti dir nou bezwen fer pour ganny lavi eternel. Aprezan annou vwar dan Labib bann benediksyon ki bann ki kalifye pour sa zoli kado pou gannyen dan Paradi lo later.

17, 18. Akoz nou asire pou annan lape ek sekirite partou lo later?

17 Mesanste, lager, krim, ek vyolans pou nepli egziste. “Bann dimoun mesan pou nepli la . . . Me bann dimoun ki annan limilite pou reste lo later.” (Psonm 37:10, 11) Pou annan lape akoz ‘Bondye pou fer arete lager dan bann landrwa pli lwen lo later.’ (Psonm 46:9; Izai 2:4) Apre “sa enn ki drwat pou zermen e lape pou an abondans ziska ki lalin i nepli egziste,” savedir pour touzour!—Psonm 72:7.

18 Bann adorater Zeova pou viv an sekirite. Osi lontan ki bann Izraelit dan letan Labib ti obeir Bondye, zot ti viv an sekirite. (Levitik 25:18, 19) Pa i pou gou pour santi menm sekirite dan Paradi!—Izai 32:18; Mika 4:4.

19. Akoz nou konnen manze pou an abondans dan nouvo lemonn Bondye?

19 Pou annan ase manze pour tou dimoun. En ekriven Labib ti sante: “Legren pou an abondans lo later; i pou annan en kantite anler lo bout montanny.” (Psonm 72:16) Zeova pou beni son bann fidel, e “later pou sirman donn son prodwi.”—Psonm 67:6.

20. Akoz nou asire ki later antye pou vin en paradi?

20 Later antye pou vin en paradi. Bann zoli lakaz ek zarden pou ranplas bann landrwa ki zonm pe gate ozordi. (Izai 65:21-24; Revelasyon 11:18) Avek letan, later antye pou vin zoli e pou vin fertil parey dan zarden Edenn. Bondye pou toultan ‘ouver son lanmen e satisfer dezir tou kreatir vivan.’—Psonm 145:16.

21. Kwa ki montre ki pou annan lape ant imen ek zannimo?

21 Imen ek zannimo pou anpe avek kanmarad. Tou zannimo pou manz ansanm. Menm en pti manrmay pa pou per bann zannimo ki konmela i danzere.—Izai 11:6-9; 65:25.

22. Ki pou arive avek maladi?

22 Pou nepli annan maladi. Zezi ki pou diriz Rwayonm Bondye, pou fer en pli gran gerizon ki ler i ti lo later. (Matye 9:35; Mark 1:40-42; Zan 5:5-9) Alors, “okenn zabitan pa pou dir: ‘Mon malad.’”—Izai 33:24; 35:5, 6.

23. Akoz rezireksyon pou fer nou leker kontan?

23 Bann dimoun ki’n mor pou reganny lavi avek posibilite pour pa zanmen mor ankor. Tou bann dimoun mor ki Bondye i mazin zot, pou reganny lavi. Annefe, “tou dimoun bon konman move, pour resisite.”—Akt 24:15; Zan 5:28, 29.

24. Ki mannyer ou santi konsernan viv dan Paradi lo later?

24 En lavenir vreman merveye pe esper bann ki deside aprann konsernan nou Gran Kreater, Zeova, e servi li! Zezi ti pe mazin sa Paradi ki pou lo later byento, kan i ti promet sa bandi ki ti pe mor akote li: “Ou pou avek mwan dan paradi.” (Lik 23:43) I vreman enportan pour nou aprann konsernan Zezi Kri, atraver ki tou sa bann benediksyon pou posib.