Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Nɔ Hewɔ ni Amɛyaa Sɔlemɔ

Nɔ Hewɔ ni Amɛyaa Sɔlemɔ

Nɔ Hewɔ ni Amɛyaa Sɔlemɔ

“AMRƆ nɛɛ Republic of Korea yɛ nɔ ni miihe ashɛ Presbyterianbii ayifalɛ ni yɔɔ Amerika lɛ toi ejwɛ.” Nakai wiemɔ lɛ ni yɔɔ Newsweek wolo tɛtrɛɛ lɛ mli lɛ baanyɛ eha kanelɔi babaoo anaa akpɛ amɛhe, akɛni mɛi babaoo susuɔ Korea he akɛ Confucius jamɔ maŋ loo Buddha jamɔ maŋ lɛ hewɔ. Ŋmɛnɛ, saralɔ ko baana “Kristofoi” asɔlemɔtsui babaoo yɛ jɛmɛ, ni bei pii lɛ, akadi amɛ kɛ krɔɔs ní asu kanei tsuji awo mli. Afɔɔ mɛi enyɔnyɔɔnyɔ loo etɛtɛɛtɛ namɔ Hɔgbaa ní amɛhiɛ Biblia yɛ amɛdɛŋ ní amɛmiiya sɔlemɔ. Taakɛ niiamlipɛimɔ ko ni afee yɛ afi 1998 lɛ tsɔɔ lɛ, aaashɛ Koreabii 100 mlijaa 30 yaa Katolik loo Protestant sɔlemɔ, ni enɛ fa fe mɛi ni kɛɔ akɛ Buddhabii ji amɛ lɛ.

Yɛ gbii nɛɛ amli lɛ, efɔɔɔ kaa akɛ aaana gbɔmɛi ayibɔ ní fa tamɔ nɛkɛ yɛ he ko kwraa ní yaa sɔlemɔ daa. Ni kɛlɛ, jeee Korea pɛ enɛ yaa nɔ yɛ, shi moŋ yɛ Asia maji krokomɛi anɔ hu, kɛ agbɛnɛ yɛ Afrika kɛ Latin Amerika hu. Mɛni hewɔ mɛi ni fa babaoo kã he amɛkɛɔ akɛ amɛheɔ Nyɔŋmɔ nɔ amɛyeɔ yɛ be mli ni etamɔ nɔ ni jamɔ he shikpilikpiifeemɔ kɛ sane ni kɔɔɔ mɔ he su lɛ miigbɛ eeshwã je lɛŋ fɛɛ lɛ? Mɛni hewɔ amɛyaa sɔlemɔ?

Mɛi ni damɔ maŋbii anajiaŋ ni abibii amɛ saji kɛtao nii amli lɛ jie lɛ kpo akɛ Koreabii ní yaa sɔlemɔ lɛ ateŋ mɛi ní fa fe fã kpotoo miitao jwɛŋmɔŋ toiŋjɔlɛ; aaafee etɛ mlijaa ekome hiɛ naanɔ wala yɛ gbele sɛɛ he hiɛnɔkamɔ; ni mɔ 1 yɛ mɛi 10 mli lɛ miitao gbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ, ninámɔ, kɛ omanyeyeli.

Mɛi babaoo ni yɔɔ China lɛ keɔ yuu kɛyaa sɔlemɔi lɛ amli kɛ hiɛnɔkamɔ akɛ amɛnine baashɛ nɔ ko nɔ koni amɛkɛjie mumɔŋ hɔmɔ ni eba lɛ kɛya yɛ be mli ni maji ni bɔɔ jwetri amɛhaa amɛhe ni kɛ otii mamɔɔ amɛhiɛ lɛ yeɔ Komunist susumɔ lɛ najiaŋ fiofio lɛ. Daa afi lɛ, akalaa Bibliai akpekpei abɔ ni ajaa yɛ China, ni etamɔ nɔ ni mɛi miikane tamɔ bɔ ni amɛkane China Maŋsɔɔlɔ Nukpa Mao jeŋ nilee wolo lɛ nɔŋŋ.

Katolikbii komɛi ni yɔɔ Brazil, titri lɛ yinɔbii ni darako lɛ atsui enyɔɔɔ amɛmli kɛ wɔsɛɛ shihilɛ mli miishɛɛ he shiwoo lɛ—amɛmiitao emlibaa amrɔ nɛɛ. Adafitswaa wolo tɛtrɛɛ Tudo kɛɛ akɛ: “Kɛ́ kpɔmɔ he jamɔŋ nitsɔɔmɔ ji nɔ ni kanya tsui kɛ jwɛŋmɔ lɛ yɛ afi 1970 afii lɛ amli lɛ, no lɛ eji ninámɔ he jamɔŋ nitsɔɔmɔ ŋmɛnɛ.” Niiamlipɛimɔ ko ní afee yɛ Britain lɛ bi mɛi ni yaa sɔlemɔ yɛ jɛmɛ lɛ ní amɛtsɔɔ nɔ̃ kome ni amɛsumɔɔ yɛ amɛsɔlemɔ lɛ he. Amɛteŋ mɛi babaoo tsɔɔ naanyobɔɔ akɛ klɛŋklɛŋ nɔ̃.

Enɛɛmɛi fɛɛ tsɔɔ akɛ yɛ be mli ni mɛi ni fa fioo ko heɔ Nyɔŋmɔ nɔ amɛyeɔ lolo lɛ, mɛi babaoo susuɔ nɔ ni amɛnine baanyɛ ashɛ nɔ amrɔ nɛɛ he fe nɔ ni baaba wɔsɛɛ—loo fe bɔ ni amɛsusuɔ Nyɔŋmɔ diɛŋtsɛ po he. Mɛni osusuɔ akɛ no ji yiŋtoo ni ja ní haa aheɔ Nyɔŋmɔ nɔ ayeɔ? Mɛni Biblia lɛ yɔɔ kɛɛmɔ yɛ sane lɛ he? Obaaná hetoo lɛ yɛ sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli.