Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Ole?

Ani Ole?

Mɛni hewɔ kɛ́ asɛŋ efɔŋfeelɔi lɛ akumɔɔ amɛnaji lɛ?

Be ni asɛŋ Yesu kɛ efɔŋfeelɔi enyɔ lɛ, Sanekpakpa lɛ kɛɛ akɛ: “Yudafoi lɛ yakpa Pilato fai akɛ akumɔ amɛnaji ni ajie amɛ.”Yohane 19:31.

Yudafoi lɛ amla lɛ tsɔɔ akɛ esaaa akɛ ahãa efɔŋfeelɔ ko ni asɛŋ lɛ lɛ gbonyo hĩɔ tso lɛ nɔ “ni je miitsɛre nɔ.” (5 Mose 21:22, 23) Eeenyɛ efee akɛ Yudafoi lɛ kɛ mɛi ni Romabii lɛ sɛŋ yɛ tso nɔ lɛ ye yɛ mla kome nɛɛ nɔŋŋ naa. Enɛ hewɔ lɛ, kɛ́ Romabii lɛ sɛŋ mɔ ko yɛ tso nɔ lɛ, ehe bahiaa ni akumɔ mɔ lɛ naji bɔ ni afee ni egbo oya ni anyɛ afũ lɛ dani aye Hejɔɔmɔ Gbi lɛ kɛ́ hulu lɛ nyɔ shi.

Kɛ́ abaasɛŋ mɔ ko ni abu lɛ gbele fɔ yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ lɛ, nɔ ni afɔɔ feemɔ ji akalaa eniji kɛ enaji amli plɛkoobii kɛkpɛtɛɔ tso lɛ he. Kɛkɛ lɛ, awo tso lɛ nɔ adamɔ shi. Enɛ hãa mɔ lɛ gbɔmɔtso lɛ tsiimɔ lɛ fɛɛ yajeɔ he ni plɛkoobii lɛ yɔɔ lɛ, ni epiŋɔ waa. Kɛ́ mɔ lɛ baamu lɛ, ja etsi ehe kɛtee ŋwɛi fioo yɛ plɛkoo loo plɛkoobii ni akala awo enaji lɛ amli lɛ anɔ. Shi kɛ́ akumɔ enaji lɛ, ehiii lɛ enɛ feemɔ. Akɛni enyɛɛɛ emu dɔŋŋ loo enaji lɛ ni akumɔ lɛ miiwa ehe waa hewɔ lɛ, etsɛɛɛ kɛkɛ lɛ mɔ lɛ egbo.

Mɛɛ gbɛ nɔ akɛ akromiai wu ta yɛ blema?

Akromia ji nɔ ni David kɛgbe Goliat ni ji nuu oblaŋ lɛ. Eeenyɛ efee akɛ, be ni David ji oblanyo fioo ni ekwɛɔ tooi lɛ mli ni ekase bɔ ni afɔ̃ɔ akromia jogbaŋŋ.1 Samuel 17:40-50.

Ashurbii lɛ akromiai ni akɛmiitutua Yuda maŋ ko ni atswa gbogbo awo he ni atɛ̃ŋ yɛ gbogbo he

Mizraimbii kɛ Ashurbii ni hi shi yɛ Biblia beaŋ lɛ tɛŋ akromiai yɛ gbogboi kɛ nibii krokomɛi ahe. Bɔ ni akromia lɛ yɔɔ nɛ: Akɛ kpãi enyɔ woɔ mama loo kooloo hewolo fioo ko biɛ kɛ biɛ. Mɔ ni hiɛ akromia lɛ kɛ fɔbitɛ ni miihe ashɛ akutu bibioo dalɛ, ni etsiimɔ hu aaafee gram 250 woɔ mama lɛ loo kooloo hewolo lɛ mli. No sɛɛ lɛ, emɔɔ kpãi enyɔ lɛ fɛɛ mli ni ebɔleɔ akromia lɛ yɛ kɔɔyɔɔ lɛ mli kɛkɛ lɛ eŋmɛɛ kpãa lɛ ekome he. Enɛ hãa tɛ lɛ fãa shwim kɛyaa he tuuntu ni mɔ lɛ taoɔ ni eya lɛ.

Atsa shi ana tɛi ni akɛwoɔ akromia mli ni akɛwuɔ ta yɛ blema lɛ babaoo yɛ Middle East niiaŋ. Eeenyɛ efee akɛ, tabilɔi ni he esa waa lɛ nyɛ amɛkɛ akromiai fɔ̃ tɛi, ni yɛ ŋmɛlɛtswaa kome mli lɛ, tɛi nɛɛ yashɛ hei ni jɛkɛmɔ ji kilomitai 160 kɛmiimɔ 240. Woloŋlelɔi komɛi kɛɛ gãi yaa shɔŋŋ fe akromia, shi ekomɛi hu ekpɛlɛɛɛ nɔ nakai. Kɛ̃lɛ, akromia hu nyɛɔ egbeɔ mɔ tamɔ gãi nɔŋŋ.Kojolɔi 20:16.