Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Veoma koristan orah

Veoma koristan orah

JESTE li znali da postoji neobični “orah” koji je proputovao čitav svijet? Od tog se oraha dobiva hrana i piće. Specifičan izgled drveta na kojem raste prepoznatljivo je obilježje tropskih otoka. O kojem je orahu riječ? O kokosovom orahu — plodu kokosove palme koji se može upotrijebiti na mnogo načina. *

Mnogim ljudima koji ne žive u tropskim krajevima kokosova je palma možda samo simbol godišnjeg odmora u tropima. No onima koji žive u tropskim krajevima to drvo puno više znači. U Indoneziji ljudi znaju reći da se njegov plod “može upotrijebiti na toliko načina koliko ima dana u godini”. Na Filipinima će reći: “Onaj tko zasadi kokosovu palmu dobit će posuđe, odjeću, hranu, piće i dom te će imati što ostaviti svojoj djeci.”

Nije nimalo pretjerano reći takvo što. Prema knjizi Coconut—Tree of Life, od kokosove palme “dobiva se ne samo hrana, piće i jestivo ulje nego i lišće za pokrivanje krovova, vlakna za izradu užadi i prostirki, ljuske koje mogu služiti kao posuđe i ukrasi te slatki cvjetni sok od kojeg se dobiva šećer i alkohol”. U knjizi se dodaje: “Čak se i drvo može upotrijebiti ukoliko ga se ispravno posiječe.” Stanovnici Maldiva, otočja u Indijskom oceanu, nekad su od kokosovih palmi pravili čamce u kojima su navodno plovili sve do Arabije i Filipina. No izgleda da su plodovi kokosove palme otplovili još dalje nego ti drevni moreplovci.

Sjeme koje plovi morem

Kokosova palma uspijeva u većini tropskih obalnih područja, pod uvjetom da ima dovoljno oborina. U nekim su krajevima kokosove palme nikle iz sjemenki koje su zasadili ljudi, no plodovi tog veoma korisnog drveta dospjeli su i bez čovjekove pomoći u neke od najizoliranijih dijelova svijeta. Sjeme kokosove palme raznosi se na neuobičajen način — putuje oceanom. Upravo je zahvaljujući tome dospjelo u mnoge udaljene dijelove svijeta.

Kad plod kokosove palme sazre, padne na tlo. Ponekad se zreli plod otkotrlja niz plažu prema moru. Potom ga plima može povući za sobom i odnijeti na pučinu. Budući da u njegovoj vlaknastoj ljusci ima puno zraka, kokosov orah s lakoćom pluta na vodi. Ako se nalazi u vodama nekog tihooceanskog atola, valovi bi ga mogli jednostavno odnijeti na drugu stranu lagune. No ako se nađe na otvorenom moru, mogao bi itekako daleko otploviti.

Slana voda, koja bi uništila većinu drugih vrsta sjemena, vrlo sporo prodire kroz tvrdu ljusku kokosovog oraha. On može čak tri mjeseca plutati morem — nošen valovima i po nekoliko tisuća milja — a potom proklijati kad dođe do obale na kojoj će imati odgovarajuće uvjete za rast. Možda se upravo na taj način kokosova palma proširila u mnogim tropskim obalnim područjima diljem svijeta.

Tropski okus

Ljudi koji ne žive u tropskim krajevima možda kokosov orah povezuju samo s kokosovim brašnom, koje daje posebnu aromu slatkišima i kolačima. No ako dođete u jugoistočnu Aziju, otkrit ćete da je kokosov orah plod koji se može upotrijebiti na mnogo načina. Prema knjizi Pacific and Southeast Asian Cooking, “kokos je nezaobilazna namirnica u kuhinji svih zemalja, regija i otoka od Havaja do Bangkoka”. U knjizi se ujedno kaže da je za ljude koji žive u tom dijelu svijeta “kokos jedna od osnovnih živežnih namirnica od koje se (...) na mnogo načina priprema gotovo bezbroj jela s nebrojeno mnogo okusa”.

Razlog zbog kojeg je kokosov orah toliko cijenjen u kuhinjama tropskih krajeva vrlo je jednostavan: od njega se dobiva sok, mlijeko i jestivo ulje. Bistra, slatkasta tekućina kojom je ispunjen nezreli, zeleni plod naziva se kokosov sok ili kokosova voda. To je ukusan, osvježavajući napitak koji se u tropskim krajevima često prodaje na štandovima uz cestu. S druge strane, kokosovo mlijeko pravi se tako da se usitnjeno meso kokosovog oraha pomiješa s vodom, a potom se prešanjem te smjese dobije mlijeko. Kokosovo mlijeko daje poseban okus i gustoću juhama, umacima i tijestu.

Da bi se od kokosovog oraha dobilo ulje, najprije treba izrezati zreli plod i ostaviti ga da se suši na suncu. Kad se meso kokosovog oraha, koje se naziva kopra, potpuno osuši, može se odvojiti od ljuske. Potom se prešanjem kopre dobiva ulje. U tropima se kokosovo ulje uglavnom koristi kao ulje za kuhanje, dok se u zapadnim zemljama često koristi u proizvodnji margarina, sladoleda i keksa.

Branje kokosovih oraha nije nimalo lak posao. Obično se obavlja tako da se berač popne na palmu i odsiječe plodove. Neki berači koriste dugačku motku na čijem je vrhu pričvršćen nož. U Indoneziji se uči majmune da beru plodove. Najjednostavnija metoda — za koju se odlučuju oni koji žele biti sigurni da je plod zreo — svodi se na čekanje da plod sam padne na zemlju.

Ma kako bio ubran, kokosov orah može se koristiti na mnoge načine. Zbog toga je kokosova palma idealna za uzgoj i prodaju, a njeni su plodovi mnogim ljudima dragocjeni izvor hrane. Stoga kad idući put vidite kokosovu palmu — bilo na slici bilo u prirodi — prisjetite se da je ona puno više od lijepog drveta koje krasi tropske plaže. To je drvo čiji se plodovi mogu upotrijebiti na uistinu mnogo načina.

^ odl. 2 Premda nije riječ o pravom orahu, plod kokosove palme u mnogim se jezicima naziva kokosov orah.

[Zahvala na stranici 25]

Mala fotografija gore desno: Godo-Foto