Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Mbela eshi hatu mono oixuna ehandukilo la dja kuKalunga

Mbela eshi hatu mono oixuna ehandukilo la dja kuKalunga

LUZIA OKU NA OKAULU KOKOLUMOSHO KA LEMANA. Eshi a li okaana, okwa li a kwatwa komukifi wopolio oo wa li wa tandavela nowa li wa denga omifipa dolutu. Eshi Luzia a li e na omido 16, omukainhu oo a li ha longele okwe mu lombwela ta ti: “Kalunga okwe ku handukila noudu wombada molwaashi iho dulika noho nyamukula nai meme woye.” Nonande opa pita omido dihapu, natango ota dimbuluka nghee eendjovo odo da li de mu udifa nai.

ESHI DAMARIS A LOMBWELWA KUTYA OKU NA OKANKELA YOKOULUVI, xe okwe mu pula ta ti: “Oshike wa ninga opo u kwatwe komukifi oo? Ou na okukala wa ninga sha shii. Nomolwaasho Kalunga e ku handukila.” Eendjovo odo oda li da udifa nai Damaris.

Ovanhu ova kala va itavela oule womido omayovi kutya omikifi odi li ehandukilo la dja kuKalunga. Embo Manners and Customs of Bible Lands ola popya kutya ovanhu vahapu vopefimbo laKristus ova li va itavela kutya “ouvela otashi dulika wa li hau etifwa kenyono laao ta vele ile lomupambele waye, nomolwaasho eshi ta vele oshi li ehandukilo.” Embo Medieval Medicine and the Plague ola ti kutya mOmafelemido Opokati, “ovanhu vamwe ova li va itavela kutya Kalunga oha handukile ovanhu omolwomanyono avo.” Mefelemudo eti-14, ovanhu omamiliyona muEurope ova li va fya nopa li pa holoka epulo kutya, mbela ovanhu ovo ova li fya omolwehandukilo laKalunga li na sha novakolokoshi? Ile omukifi oo owa li wa etifwa keembakiteli odo da li da monika kovanongononi vopaunamiti? Vamwe otashi dulika ve lipule kutya; mbela Kalunga oha longifa ngoo shili omikifi opo handukile ovanhu omolwomanyono avo?  *

DILADILA KWAASHI: Ngeenge Kalunga oha handukile ovanhu nomikifi, omolwashike Omona waye Jesus a li a velula ovanhu ovo va li tava vele? Mbela osho itashi kondjifafana nouyuki waKalunga? (Mateus 4:23, 24) Jesus okwa ti: “Ohandi longo ashishe eshi she mu wapalela.” Okwa ti vali: “Ohandi ningi ngaashi Tate a lombwela nge.” — Johannes 8:29; 14:31.

Ombiibeli oya ti: Jehova Kalunga ‘ke na owadi’ ile ke fi omuhenouyuki. (Deuteronomion 32:4) Pashihopaenenwa, Kalunga ita etifa oshiponga shodila nokudipaa ovanhu omafele ovo vehe na ondjo opo ngeno a handukile omunhu umwe oo a nyona e li modila. Omupiya waKalunga omudiinini, Abraham, okwa popya kombinga youyuki waKalunga kutya ke na fiku a ‘nyonaune po ovayuki pamwe novahenakalunga.’ Okwa ti vali “oshi li kokule naave oku shi ninga.” (Genesis 18:23, 25) Ombiibeli oya ti yo “Kalunga ita longo osho inashi yuka” ile a longe “owii.” — Job 34:10-12.

OSHO OMBIIBELI TAI TI SHI NA SHA NOKUMONA OIXUNA

Ngeenge hatu mono oixuna, itashi ti kutya ehandukilo la dja kuKalunga. Jesus okwa li e shi yelifa eshi a li novahongwa vaye eshi a mona omulumenhu oo a dalwa omupofi. Ombiibeli oya ti: ‘Ovalongwa ve mu pula tava ti: “Rabbi, olyelye a nyona, oye mwene ile ovakulunhu vaye, eshi a dalwa omupofi?” Jesus okwa nyamukula: “Haye a nyona ile ovakulunhu vaye, ndelenee oilonga yaKalunga opo i hololwe muye. ’” — Johannes 9:1-3.

Ovahongwa vaJesus otashi dulika va li va kumwa eshi Jesus a yelifa kutya omulumenhu oo haye a nyona ile ovakulunhu vaye opo a dalwe omupofi, naasho osha li sha nyaneka pomutenya omutotolombo kutya ovanhu ohava handukilwa molwaashi va nyona. Eshi Jesus a velula omulumenhu oo, okwa li a ulika kutya okumona oixuna kashi fi ehandukilo la dja kuKalunga. (Johannes 9:6, 7) Ovo tava hepekwa komikifi da kwata moiti, otava dulu okumona ehekeleko mokushiiva kutya Kalunga haye he di etifa.

Omolwashike Jesus a velula ovanaudu ngeenge Kalunga okwe va handukila omolwoilonga yavo ii?

Omishangwa odo tadi tu shilipaleke

  • “Kalunga iha dulu a shindwe kowii, naye mwene iha shindi nande omunhu.” (JAKOB 1:13) Mafiku ‘oinima ii’ oyo ya kala tai hepeke ovanhu oule womafelemido ngaashi omikifi, ouyahame nefyo, otai ka xulifwa po.

  • Jesus Kristus ‘okwa velula ovanaudu aveshe.’ (MATEUS 8:16) Eshi Omona waKalunga a velula ovanaudu aveshe ovo va li ve uya kuye, okwa ulika kutya Ouhamba waKalunga otau ka velula ovanaudu aveshe kombada yedu alishe.

  • ‘Kalunga ota feta po omahodi momesho avo, nefyo itali kala po vali ile oluhodi ile okulila ile ouyehame itau kala po vali, osheshi eshi shotete osha xula po.’ — EHOLOLO 21:3-5.

OLYE E NA OKUPEWA OMBEDI OMOLWOKUMONA OIXUNA?

Omolwashike ovanhu hava mono oixuna? Ovanhu ova kala nokulipula epulo olo oule womafelemido. Ngeenge Kalunga haye e na okupewa ombedi, oi na okuya mulyelye? Omapulo oo otaa ka nyamukulwa moshitukulwa sha shikula ko.

^ Nonande monakudiwa Jehova okwa li ha handukile ovanhu omolwomanyono onhumba, Ombiibeli inai popya kutya Jehova ota longifa omikifi ile oiponga opo a handukile ovanhu ngeenge va nyona.