Guruka oze aha biriho

Guruka oze aha birimu

Yesu akataayaayira nyinazaara Petero yaamutambira.—Matayo 8:14, 15; Mako 1:29-31

Okutashwera shi n’Ekiragiro aha Baheereza b’Abakristaayo?

Okutashwera shi n’Ekiragiro aha Baheereza b’Abakristaayo?

EDIINI nyingi omu nsi, otwariiremu ey’Abakaturiki, ey’Abasodokisi, ey’Ababuddha, n’ezindi, ziine ekiragiro ngu abeebembezi baazo tibashemereire kushwera. Kwonka, abantu baingi nibateekateeka ngu ekiragiro eki nikyo kirugiriireho ebikorwa by’obushambani ebingi ebiri omu beebembezi b’ediini.

N’ahabw’ekyo, nikiba kiri eky’oburyo kubuuza yaaba okutashwera nikyetengyesa aha beebembezi b’ediini z’Ekikristaayo? Kubaasa kugarukamu ekibuuzo ekyo, ka tureebe obukomooko bw’omugyenzo ogu n’oku Ruhanga arikugureeba.

OKUTASHWERA OMU BYAFAAYO BY’EDIINI

Ekitabo Encyclopædia Britannica nikishoboorora okutashwera “nk’okugumira aho otagiire omu bushwere, n’ahabw’ekyo, torikuteerana okukira munonga waaba ori omwebembezi w’ediini nari omunyadiini kashushu.” Omu 2006 Paapa Benedict XVI akagambira akakiiko ka Rooma, ngu okutashwera “n’omugyenzo gwa ira munonga ogwabaire guriho omu bwire bw’Entumwa.”

Kwonka okutashwera, gukaba gutari mugyenzo gw’ediini y’Ekikristaayo omu kyasha ky’okubanza. Nangwa n’entumwa Paulo, owaabaire ariho omu kyasha ky’okubanza akarabura aha bashaija abaabaire nibagamba ‘ebirikuhabya’ kandi ‘bakaziza n’okushwera.’—1 Timoseo 4:1-3.

Omu kyasha kya kabiri omugyenzo gw’okutashwera nibwo gwatandika kushenshera omu makanisa. Kurugiirira aha kitabo Celibacy and Religious Traditions, eki kikaba “nikihikaana n’omugyenzo gw’ediini ogwaimukireho omu butware bwa Rooma.”

Omu byasha ebyakuratsireho, obukiiko bw’ekanisa n’abarikwetwa baafaaza nibwo baatandika kwenegyeza omugyenzo gw’okutashwera. Bakaba nibateekateeka ngu okuteerana nikushiisha abantu, kandi ngu nikutaana n’obujunaanizibwa bw’abeebembezi b’ediini. Kwonka, ekitabo Encyclopædia Britannica nikyoreka ngu “nk’omu kyasha kya 10 abeebembezi baingi b’ediini na baabishopu bakaba baine abakazi.”

Obukiiko bw’amakanisa obw’omuri Rooma bukatandika kuta munonga omutima aha kutashwera kw’abeebembezi b’ediini omuri 1123 na 1139, kandi kuruga obwo kikaguma kiri ekiragiro omu kanisa y’Abakaturiki kuhitsya n’eri izooba. Ahabw’enshonga egi, ekanisa ebaasize kugaruka kugira obushoboorozi n’esente ebyabaire bitakiriho obu abeebembezi b’ediini baabaire nibashwera bakaraga n’abaana baabo ebintu by’ekanisa.

OKU RUHANGA ARIKUREEBA OKUTASHWERA

Emiteekateekyere ei Ruhanga aine aha kutashwera neeyorekwa omu Kigambo kye, Baibuli. Omu Baibuli nitushomamu ebigambo bya Yesu ebirikukwata aha kutaza mu bushwere nk’oku we yaakozire, “ahabw’obukama bw’omu iguru.” (Matayo 19:12) N’entumwa Paulo akagamba aha Bakristaayo abaacwiremu kukuratira eky’okureeberaho kye eky’okutaza mu bushwere “ahabw’engiri.”—1 Abakorinso 7:37, 38; 9:23.

Kwonka, yaaba Yesu nari Paulo, tihaine owaabaire naaragiira abaheereza ba Ruhanga kutaza mu bushwere. Yesu akagira ngu ti bakuratsi be boona ngu baine ekiconco ky’okutaza omu bushwere. Obu Paulo yaahandiika arikugamba “eby’abatakashweire n’abatakashweirwe,” akagira ati: “Tiinyine kiragiro kya Mukama aharibyo, kwonka ningamba eki ndikubiteekateekaho.”—Matayo 19:11; 1 Abakorinso 7:25.

Kandi, Baibuli neeyoreka ngu abaheereza ba Ruhanga baingi omu kyasha ky’okubanza otwariiremu entumwa Petero, bakaba bari omu bushwere. (Matayo 8:14; Mako 1:29-31; 1 Abakorinso 9:5) Nangwa n’ahabw’ebikorwa by’obushambani ebyabaire biijwire omuri Rooma, Paulo akahandiika ngu omushaija ori omu bushwere yaaba naayenda kuba omureeberezi aine kuba “omushaija oine omukazi omwe” kandi “ou abaana be barikworobera.”—1 Timoseo 3:2, 4.

Tihariho bushwere oburikubaasa kubaho hatabaireho kuteerana, ahakuba Baibuli neegamba butunu ngu “omushaija ahe omukazi we ekimushemereire” kandi ngu abashweraine barekye “kwimana” omu nshonga y’okuteerana. (1 Abakorinso 7:3-5) Buzima, Ruhanga tarikuzibira abantu kutaaha omu bushwere, kandi ti kiragiro ngu abarikuheereza omu kibiina Ekikristaayo batashwera.

AHABW’AMAKURU MARUNGI

Mbwenu shi okutashwera ku kiraabe kitari kiragiro, ahabw’enki Yesu na Paulo baagambire gye aha kutaza mu bushwere? N’ahabw’okugira ngu waaba otari mu bushwere nooba oine emigisha y’okubuurira abandi amakuru marungi. Abatari mu bushwere nibabaasa kweheerayo kimwe, ahabw’okugira ngu nibaba bataine kwerarikirira okurikuba kwinwe abari omu bushwere.—1 Abakorinso 7:32-35.

Teekateeka ahari Daudi owaacwiremu kuruga aha murimo gw’esente nyingi omu rurembo rwa Mexico akaza omu kyaro omuri Costa Rica kwegyesa abandi Baibuli. Mbwenu shi Daudi akareeba ngu okutaba mu bushwere kikamuhwera? Buzima kikamuhwera. Naagira ati: “Kikaba kitoorobi kumanyiira abantu basya n’embeera nsya, kwonka ahabw’okugira ngu nkaba nyine kwereeberera nyenka, nkarahuka kumanyiira.”

Claudia, Omukristaayo otari mu bushwere owaagiire kuheereza ahu ababuurizi barikwetengwa, naagira ati: “Ninkunda okuheereza Ruhanga. Okwikiriza kwangye n’omukago gwangye na Ruhanga nibyeyongyera kuhama naareeba oku arikundeeberera.”

“Tikiine nshonga yaaba ori omu bushwere nari otaburimu, noija kushemererwa waaha Yehova ekirikukirayo oburungi.”—Claudia

Okutaza mu bushwere tigushemereire kuba omugugu. Claudia naayongyeraho ati: ‘Ti kikuru oku ori yaaba ori omu bushwere nari otaburimu, noija kushemererwa waaha Yehova ekirikukirayo oburungi.’—Zaaburi 119:1, 2.