Bai na kontenido

Bai na kontenido

IMITÁ NAN FE | RAHAB

Dios A ‘Deklar’é Hustu pa Medio di Obra’

Dios A ‘Deklar’é Hustu pa Medio di Obra’

RAHAB tabata lur for di su bentana segun ku e promé rayonan di solo a kuminsá tira klaridat riba e sabana rònt di Yériko. Un ehérsito invasor a monta un kampamentu eifó; tabata e sòldánan di Israel. Ora nan a kuminsá marcha un biaha mas rònt di e stat, nan a lanta un nubia di stof nan tras i laga tende e zonido duru di nan kachunan atrobe.

Rahab tabata biba na Yériko; e tabata konosé tur e kayanan, kasnan, marshenan drùk i sentronan komersial di e stat akí. Tambe e tabata konosé su habitantenan bon. E por a sinti nan miedu oumentá segun ku e dianan tabata pasa i e israelitanan tabata efektuá un rito straño: nan tabata marcha rònt di e stat un biaha pa dia. Ora e zonido di kachu tabata resoná den e kayanan i plenchinan di Yériko, Rahab sí no a sinti e miedu i angustia ku e hendenan di e stat tabatin.

Rahab tabata wak dor di bentana ora e ehérsito a kuminsá marcha trempan riba e di shete dia akí. Meimei di e sòldánan israelita, el a mira nan saserdotenan supla kachu i karga e arka sagrado ku a representá e presensia di nan Dios, Yehova. Nos por imaginá kon Rahab tabatin un kabuya kòrá tené, kologá na su bentana, ku tabata na e parti pafó di Yériko su muraya grandi. E kabuya ei a rekordá Rahab di e speransa ku e tabatin pa e ku su famia sobrebibí e destrukshon di e stat. Akaso Rahab tabata un traidor? Pa Yehova, sigur ku nò! Yehova a mir’é komo un muhé ku gran fe. Laga nos bai bèk na kuminsamentu di e relato di Rahab i mira kiko nos por siña for di dje.

E PROSTITUTA RAHAB

Rahab tabata un prostituta. E detaye ei a shòk algun komentarista di Beibel asina tantu ku nan a preferá di kere ku Rahab tabata simplemente e enkargado di un posada. Ma Beibel no ta skonde e bèrdat. (Hosue 2:1; Hebreonan 11:31; Santiago 2:25) Den e komunidat di Kanan, probablemente e hendenan tabata tolerá e profeshon di Rahab. Pero, no ta semper kultura por trankilisá hende su konsenshi, esta, e sentido interior di loke ta bon i loke ta malu, ku Yehova a duna nos tur. (Romanonan 2:14, 15) Kisas Rahab mes lo tabatin bèrgwensa di su profeshon. Podisé, meskos ku hopi hende awe ku ta den e mesun situashon, el a sinti ku e no tabatin salida, i ku e no tabatin otro opshon pa kuida su famia.

Rahab sigur a anhelá un mihó bida. Den su tera natal tabatin hopi violensia i tur tipo di degenerashon, inkluso insesto i bestialidat. (Levítiko 18:3, 6, 21-24) Gran parti di e práktikanan repugnante ei tabata kousá pa religion. E tèmpelnan a fomentá ritonan di prostitushon, i e adorashon di dios falsu manera Baal i Molèk a inkluí kimamentu di yu bibu den sakrifisio di kandela.

Yehova no a sera wowo pa loke tabata pasa na Kanan. De echo, pa motibu di e barbaridatnan ei mes, Yehova a bisa: “E tera ta impuru, i lo mi trese kastigu riba dje pa su eror i e tera lo saka su habitantenan afó.” (Levítiko 18:25, NW) Kiko e ‘kastigu pa su eror’ ei a enserá? Yehova a duna Israel e promesa akí: “SEÑOR bo Dios lo saka e nashonnan akí for di bo dilanti.” (Deuteronomio 7:22) Hopi siglo mas promé, el a primintí ku lo el a duna e desendientenan di Abraham e tera akí, i “Dios . . . no por gaña.”—Tito 1:2; Génesis 12:7.

Sinembargo, Yehova a dekretá tambe ku algun pueblo di e tera lo mester a disparsé kompletamente. (Deuteronomio 7:1, 2) Komo e “Hues di henter mundu,” el a mira kiko nan tabatin den nan kurason i tabata sa kon pèrvèrso nan tabata. (Génesis 18:25; 1 Krónikanan 28:9) Kon e bida di Rahab lo tabata den un di e statnan kondená ei? Nos por imaginá nos kon lo e mester a sinti su mes ora el a tende di e israelitanan. El a haña sa ku e Dios di Israel a guia su pueblo—un nashon oprimí di katibu—na un viktoria aplastante riba e ehérsito di Egipto, e potensia militar di mas grandi den e mundu di e tempu ei. I awor e mesun nashon ei, Israel, tabata na punto di ataká Yériko! Ma e hendenan di e stat ei a insistí den nan maldat. Nos por komprondé dikon Beibel ta bisa ku e kompatriotanan di Rahab tabata ‘desobediente.’Hebreonan 11:31.

Rahab sí tabata diferente. Den transkurso di añanan, lo e mester a pensa riba e informenan ku el a tende tokante Israel i nan Dios, Yehova. Ki diferente e tabata di e diosnan kananeo! E tabata un Dios ku a lucha pa su pueblo, en bes di oprimí nan; el a elevá e normanan moral di su sirbidónan, en bes di rebahá nan. E Dios akí a duna balor na hende muhé i no a mira nan komo opheto seksual ku otronan por a kumpra, bende i degradá den ­ritonan pèrvèrso. Ora Rahab a haña sa ku e israelitanan a yega Riu Hordan i ku nan a prepará un atake, lo e mester a sinti miedu pa loke esei lo por a nifiká pa su pueblo. Yehova a tuma nota di e muhé akí, i el a mira algu bon den dje?

Awe, tin hopi hende manera Rahab. Nan ta ­sinti nan atrapá den un estilo di bida ku ta kaba ku nan dignidat i goso den bida; nan ta sinti un bashí i no tin balor propio. E historia di Rahab ta un konsuelo pa nos tur pasobra e ta laga nos mira ku Dios ta tuma nota di tur hende. Maske kon indigno nos por sinti nos mes, “e [sí] no ta masha leu for di kada un di nos.” (Echonan 17:27) E ta masha serka di nos, kla i ansioso pa duna speransa na tur esnan ku ta pone nan fe den dje. Esei a konta pa Rahab tambe?

EL A RISIBÍ E SPIONNAN

Riba un dia, poko promé ku e israelitanan a marcha rònt di Yériko, dos hende straño a yega na porta di Rahab. E dos hòmbernan kier a pasa sin ku ningun hende a tuma nota di nan, pero e habitantenan di e stat tabata masha alerta pa kualke posibel spion di Israel. Pues Rahab tabata un muhé bibu; lo el a mira mesora ken nan tabata. No tabata algu straño p’e risibí hende deskonosí na su porta, pero e dos hòmbernan akí tabata interesá solamente den un lugá di keda, no den e servisionan di un prostituta.

De echo, nan tabata spion di e kampamentu di Israel. Hosue, nan komandante, a manda nan bai wak kiko tabata e puntonan fuerte i e puntonan débil di Yériko. Esei tabata e promé stat di Kanan ku e israelitanan mester a invadí, i kisas esun di mas poderoso di nan tur. Hosue kier a sa kiko tabata warda e ku su hòmbernan. E spionnan sigur no a yega e kas di Rahab pa kasualidat. Na un lugá asina, kas di un prostituta, otronan lo no a ripará fásil ku nan tabata hende straño. Kisas nan a spera tambe di kapta kualke informashon útil di ­esnan ku ta papia pa loko sin paga tinu ku otronan ta skucha nan.

Beibel ta bisa ku Rahab “a risibí e mensaheronan hospitalariamente.” (Santiago 2:25) El a tuma nan den su kas, i te na ora mes e tabatin sospecho ken nan tabata i pakiko nan tabata einan, el a laga nan keda. Podisé e tabatin gana di haña sa mas tokante nan Dios, Yehova.

Ma diripiente a yega algun mensahero di e rei di Yériko! Rumor a kore ku tabatin spion di Israel den kas di Rahab. Kiko Rahab lo a hasi awor? Si el a protehá e dos enemigunan akí, esei lo no a pone e mes i henter su famia na peliger? E hendenan di Yériko lo no a mira esei komo traishon i mata nan? Di otro banda, Rahab entretantu tabata sa bon bon ken e hòmbernan akí tabata. Si e tabata sa kaba ku e Dios di Israel tabata muchu mas mihó ku su diosnan, esaki lo no tabata un bon oportunidat p’e tuma parti pa Yehova?

Rahab no tabatin muchu tempu pa pensa, ma e tabata ingenioso i a aktua lihé. El a skonde e spionnan entre un bòshi di taki di mata di lino ku tabata seka riba dak di su kas. Anto el a bisa e mensaheronan di e rei: “Sí, e hòmbernan a bini serka mi, ma mi no tabata sa di unda nan tabata. I a sosodé ku ora a bira skur i a yega tempu pa sera porta di stat, e hòmbernan a sali bai; mi no sa unda e hòmbernan a bai. Bai lihé nan tras, i boso lo alkansá nan.” (Hosue 2:4, 5) Imaginá kon Rahab a keda wak kara di e mensaheronan di e rei. Akaso el a puntra su mes si nan a ripará ku e tabatin miedu?

Rahab a skonde dos sirbidó di Yehova entre un bòshi di taki di mata di lino, poniendo su bida na peliger

Rahab a nèk nan! E hòmbernan di e rei a sali na kareda den direkshon di Riu Hordan, na e área ­kaminda hende por a krusa e riu. (Hosue 2:7) Rahab lo mester a dal un suspiro di alivio. Ku un strategia simpel, el a logra despistá e asesinonan ei ku no tabatin derecho di sa e bèrdat, i asina el a skapa bida di e sirbidónan inosente di Yehova.

Rahab a kore bai bèk riba e dak p’e bisa e dos spionnan kiko el a hasi. Tambe el a revelá un dato krusial: Su pueblo a pèrdè ánimo i tabata morto spantá di e invasornan. Esei sí tabata bon notisia pa e spionnan! Nan lo a keda hopi kontentu di tende esei. E kananeonan malbado ei a kuminsá haña miedu di e poder di Yehova, e Dios di Israel! E ora ei Rahab a revelá algu muchu mas importante pa nos. El a bisa: ‘Yehova boso Dios ta Dios ariba den shelu i abou na tera.’ (Hosue 2:11) E informenan tokante Yehova ku a yega na su orea tabata sufisiente pa sigur’é ku e Dios di Israel a meresé su konfiansa. El a pone su fe den Yehova.

No tabatin duda den mente di Rahab ku Yehova lo a duna su pueblo viktoria. P’esei el a roga e spionnan pa tene miserikòrdia di nan i spar e ku su famia. E spionnan a bai di akuerdo, ma nan a bis’é ku e mester a warda e sekreto ei i ku e mester a kologá un kabuya kòrá for di su bentana den e muraya di e stat. Di e manera ei, e sòldánan lo por a protehá e ku su famia.Hosue 2:12-14, 18.

E kaso di Rahab ta siña nos un bèrdat fundamental tokante fe. Manera Beibel ta indiká, “fe ta bini despues ku un hende tende e palabra.” (Romanonan 10:17) Rahab a tende informenan konfiabel tokante e poder i hustisia di Yehova Dios, di manera ku el a pone su fe i konfiansa den dje. Awe nos tin muchu mas konosementu di Yehova. Nos ta buska pa sa mas di dje i ta laga loke nos siña den su Palabra motivá nos pa pone fe den dje?

E MURAYA DI YÉRIKO TA BASHA DEN OTRO

Riba konseho di Rahab, e dos spionnan ta sak bai abou na un kabuya kologá for di su bentana i ta kore bai den direkshon di e serunan. Ei, na parti nort di Yériko, tabatin hopi kueba den baranka steil kaminda nan por a skonde te ora tabata safe pa bolbe bèk na e kampamentu israelita ku e bon notisia ku Rahab a duna nan.

Rahab a pone fe den e Dios di e israelitanan

Mas despues, e pueblo di Yériko sigur lo a tembla di miedu ora nan a tende kon Yehova a hasi un milager pa stòp Riu Hordan di kore, pa permití Israel krusa riba e fondo seku di e riu. (Hosue 3:14-17) Pero pa Rahab, e notisia ei tabata un prueba mas ku el a hasi bon di pone su fe den Yehova.

Anto a bini e dianan largu ku Israel a marcha rònt di Yériko: seis dia, un marcha pa dia. E di shete dia sí tabata diferente. Manera e introdukshon di e artíkulo akí a trese dilanti, e marcha a kuminsá ora solo a sali, i despues ku e ehérsito a dal un rònchi rònt di e stat, el a sigui marcha rònt di Yériko vários biaha mas. (Hosue 6:15) Kiko e israelitanan tabata hasiendo?

Finalmente, ora e ehérsito a kaba di dal e di ­shete rònchi riba e di shete dia, el a para ketu. E kachunan a stòp di zona. A reina un silensio. Paden di e stat lo mester tabatin un tenshon enorme. Anto, diripiente, riba señal di Hosue, e sòldánan di Israel a laga nan stèm resoná pa promé biaha i a dal un gritu masha duru. Akaso e guardianan ku tabata riba e muraya di Yériko a pensa ku esaki tabata un zonido straño di atake? No a dura mashá pa nan a haña sa esei. E muraya masivo a kuminsá tembla bou di nan pia. El a sagudí, sker i despues basha abou kompletamente! Ma segun ku e nubia di stòf tabata plama for di otro, tabata bisto ku parti di e muraya a keda intakto. E kas di Rahab, un monumento solitario di un muhé di fe, a keda para. Imaginá bo kon lo el a sinti su mes ora el a mira kon Yehova a proteh’é! * Su famia a skapa!Hosue 6:10, 16, 20, 21.

E pueblo di Yehova tambe a respetá Rahab pa motibu di su fe. Ora nan a mira ku su kas a keda para su so asina entre e ruinanan di e muraya, nan tabata sa ku Yehova tabata ku e muhé akí. Rahab ku su famia a sobrebibí e ehekushon ku a bini riba e stat malbado ei. Despues di e bataya, e israelitanan a permití Rahab biba den serkania di nan kampamentu. Ku tempu, el a bira parti di e pueblo hudiu. El a kasa ku un hòmber ku tabata yama Salmone, i nan yu hòmber, Boas, a krese bira un hòmber ku un fe ekstraordinario. Boas a kasa ku Rut, e moabita. * (Rut 4:13, 22) Rei David i despues, e Mesías mes, Hesukristu, a bini di e famia sobresaliente ei.Hosue 6:22-25; Mateo 1:5, 6, 16.

E historia di Rahab ta demostrá ku pa Yehova ningun hende no ta insignifikante. E ta mira nos tur i ta lesa nos kurason. I ora e mira maske ta un chispa di fe manera esun ku Rahab tabatin, su kurason ta yena di alegria. Rahab su fe a motiv’é pa tuma akshon. Manera Beibel ta bisa, Dios a ‘deklar’é hustu pa medio di obra.’ (Santiago 2:25) Sin duda, su fe ta digno pa nos imitá!

^ par. 27 Ta interesante pa nota ku Yehova a respetá e akuerdo ku e dos spionnan a sera ku Rahab.

^ par. 28 Pa mas informashon tokante Rut ku Boas, wak e artíkulonan “Imitá Nan Fe” den E Toren di Vigilansia na spañó di 1 di yüli i 1 di òktober 2012.