Bai na kontenido

Bai na kontenido

 IMITÁ NAN FE | YOSEF

“Por Fabor, Skucha e Soño Akí”

“Por Fabor, Skucha e Soño Akí”

YOSEF a keda mira yen di anhelo den direkshon ost, ku gana di hui for di e karavana pa e bai kas bèk. Su kas na Hebròn no tabata keda muchu leu for di e serunan. Na e momentonan ei, su tata Yakòb lo tabata preparando pa bai drumi sin sa kiko a sosodé ku su pret’i wowo. Pero no tabatin manera di hasi; Yosef a pensa ku nunka mas lo e mira e kara di su tata stimá. E komersiantenan tabata vigil’é miéntras ku nan tabata guia nan kamelnan riba e kamindanan mas trafiká bayendo direkshon zùit. Awor ku nan tabata doño di Yosef, nan no kier a kita bista for di dje. Pa nan, e yònkuman akí tabata manera un karga di gran balor di bálsamo i zeta perfumá, merkansia ku por a duna nan hopi ganashi leu ayá na Egipto.

Yosef lo tabatin rònt di 17 aña di edat. Imaginá bo kon Yosef tabata wak ku hopi difikultat den direkshon wèst, segun ku solo tabata baha na horizonte di Laman Grandi. Ainda e no por a kaba di komprondé kon henter su mundu por a kai den otro. Tabata duru pa Yosef kere kon su mes ruman hòmbernan a hera di mat’é i despues bend’é komo katibu. Lo mester tabata difísil pa e kontené su lágrimanan. E no por a imaginá su mes kiko tabata ward’é.

Yosef a pèrdè su libertat pero no su fe

Kon bin Yosef a hañ’é den un situashon horibel asina? Kiko nos por siña di e fe di e yònkuman akí ku a sufri maltrato i rechaso di parti di su mes miembronan di famia?

UN FAMIA KOMPLIKÁ

Yosef a lanta den un famia grandi, pero nan no tabata uní ni felis. Beibel ta laga nos mira bon kla e efektonan negativo ku poligamia tabatin riba Yakòb su bida di famia. Poligamia ta un kustumber ku rais profundo ku Dios a tolerá pa un tempu den su pueblo te ora ku Hesus a restorá Yehova su prinsipio original di monogamia, esta, ku un hòmber por tin un esposa so. (Mateo 19:4-6) Yakòb tabatin por lo ménos 14 yu ku kuater diferente hende muhé: su dos esposanan Lea i Rakel, i nan kriánan Bila i Zilpa. For di komienso Yakòb tabata gusta e mucha muhé bunita Rakel. Nunka e no tabata sinti mashá pa Lea, e ruman muhé grandi di Rakel, ku kende el a ser engañá pa kasa kuné. Tabatin un rivalidat amargo entre e dos ruman muhénan akí. E envidia akí a afektá e yunan i nan tambe a kuminsá envidiá otro.—Génesis 29:16-35; 30:1, 8, 19, 20; 37:35.

 Rakel tabata steril pa hopi tempu, i ora ku finalmente el a duna lus na Yosef, Yakòb a duna e yu akí ku el a haña den su behes un trato mashá spesial. Por ehèmpel, ora e famia tabata riba kaminda pa un enkuentro peligroso ku Esou, e ruman di Yakòb kende un tempu kier a mat’é, Yakòb a hasi sigur ku Rakel i nan yu hòmber chikí Yosef a haña e lugá di mas safe te patras di e grupo. E dia tenso ei lo mester a hasi un impakto grandi riba Yosef. Imaginá bo kon Yosef lo mester a sintié e mainta ei. E lo mester a puntra su mes kon bin su tata, un hòmber di edat pero ainda yen di energia, tabata kokochá. E mester a keda babuká di tende ku esaki a pasa pasobra su tata a bringa ku un angel poderoso henter anochi. Dikon? Pasobra Yakòb tabata ke un bendishon di Yehova. Komo rekompensa, Yehova a kambia su nòmber i a yam’é Israel. Henter un nashon lo a bin karga su nòmber! (Génesis 32:22-31) Ku tempu, Yosef a siña ku e yunan di Israel lo mester a bira tata di e tribunan di e nashon ei.

Despues, Yosef a eksperensiá un gòlpi di bida ora ku e persona mas kerí di dje a bai sosegá. Su mama a fayesé ora ku e tabata dunando lus na su ruman mas chikí, Benyamin. Su tata a pena profundamente pa motibu di e pèrdida akí. Imaginá kon Yakòb tabata seka Yosef su lágrimanan i konsol’é ku e mesun speransa ku a konsolá Abraham, tawela di Yakòb. Yosef lo mester a keda sumamente konmoví ora ku el a siña ku un dia su mama lo lanta for di morto. Kisas p’esei Yosef a bin haña un amor asta mas grandi pa e “Dios . . . di e bibunan.” (Lukas 20:38; Hebreonan 11:17-19) Despues ku Yakòb a pèrdè su esposa, semper el a keda ku un kariño spesial pa e dos yunan ku el a haña ku Rakel.—Génesis 35:18-20; 37:3; 44:27-29.

Hopi mucha lo a bira malkriá ku un trato spesial asina, pero Yosef nò. El a siña di e hopi bunita kualidatnan di su mayornan i a desaroyá un fe fuerte. Ademas, e tabata hopi konsiente di loke ta bon i malu. Tempu ku e tabatin 17 aña, e tabata kuida karné i tabata yuda su ruman hòmbernan mas grandi. Den e temporada ei el a kuminsá ripará ku nan tabata hasi malu. Kisas el a sinti ku e mester a keda ketu djis pa e keda bon ku su rumannan? En todo kaso, el a hasi loke ta korekto. El a informá su tata di e asuntu. (Génesis 37:2) Kisas e akto di balentia ei a konfirmá dikon Yakòb tabatin un bon impreshon di Yosef. Ki un bon ehèmpel pa hóbennan kristian pensa ariba! Si bo sinti bo tentá pa tapa piká di un otro hende, sea di bo ruman òf di un amigu, lo ta sabí pa bo imitá Yosef i hasi sigur ku esaki ta yega na orea di esnan ku por yuda e persona ku a hasi malu.—Levítiko 5:1.

Tambe nos por siña un lès for di e bida di famia di Yosef. Aunke awe kristiannan no ta praktiká poligamia, loke sí tin ta hopi famia di kriansa ku tin entre otro mayor-, yu- i rumannan di kriansa.  Loke nos tur por siña for di Yakòb su famia ta ku faboritismo ta trese desunion den famia. Mayornan sabí ku ta parti di un famia di kriansa ta hasi tur loke nan por pa konvensé tantu nan yunan komo nan yunan di kriansa ku nan stima kada un di nan. Ademas, kada yu tin su puntonan fuerte i por aportá na e felisidat di nan famia.—Romanonan 2:11.

YALUSÍ TA SAKA RAIS

Yakòb tabatin kariño spesial pa Yosef pasobra e tabata fiel i hustu

Kisas Yakòb a onra Yosef pasobra el a mustra kurashi i a para firme pa loke ta korekto. Podisé ta pa e motibu ei el a manda traha un bistí spesial pa su yu. (Génesis 37:3) Tabata trata aki di un “túnika” tur na koló, kisas un mantel largu i elegante ku tabata yega te na su man i pia. Probablemente e tabata e tipo di mantel ku un prens òf un hende prominente tabata bisti.

Sigur Yakòb a hasi esaki ku bon intenshon, i Yosef lo mester a keda masha kontentu ku e gesto di apresio i kariño akí di parti di su tata. Pero e bistí akí a bin duna Yosef hopi problema. Pa kuminsá, nos tin ku kòrda ku e yònkuman akí tabata un wardadó di karné, un trabou ku no tabata fásil. Ya nos por imaginá Yosef ta kana ku e trahe elegante akí ku difikultat den yerba haltu, subi pasa riba baranka òf purba libra un karné pèrdí for di un mata di sumpiña. Pió ainda, kon e muestra di kariño spesial akí di Yakòb lo a afektá e relashon ku Yosef tabatin ku su rumannan?

Beibel ta kontestá: “Su ruman hòmbernan a mira ku nan tata tabata stim’é mas ku tur su otro ruman hòmbernan; p’esei nan a odi’é i no por a papia kuné ku kariño.” * (Génesis 37:4) Pero aunke e yalusí di e rumannan di Yosef tabata komprendibel, nan no mester a laga esaki dominá nan sí. (Proverbionan 14:30; 27:4) Abo a yega di envidiá un hende pasobra el a haña e atenshon òf e onor ku abo tabata deseá? Kòrda riba e rumannan di Yosef. Nan envidia a pone ku nan a kometé aktonan ku nan a bin lamentá hopi despues. Nan ehèmpel ta kòrda kristiannan ku ta mas sabí pa “alegrá ku esnan ku ta alegrá.”—Romanonan 12:15.

Yosef sigur a sinti e odio di parti di su ruman hòmbernan. Pero, akaso e tabata skonde e bunita mantel pa su rumannan no mir’é ora nan tabata banda di dje? Kisas lo e tabatin gana di hasi esei. Pero kòrda ku Yakòb tabata ke pa e mantel ta un muestra di amor pa su yu. Yosef tabata ke hasi su bèst pa e keda ku e konfiansa di su tata i p’esei semper el a bistié. Su ehèmpel ta masha probechoso pa nos. Maske nos tata selestial no ta hasi distinshon di persona, tin biaha e ta duna algun di su sirbidónan fiel un trato spesial. Ademas, e ta ferwagt di su sirbidónan pa demostrá ku nan ta diferente  for di e mundu inmoral i korupto akí. E kondukta di kristiannan berdadero ta hasi nan diferente for di tur hende rònt di nan, meskos ku e bistí spesial di Yosef. Tin biaha, e kondukta akí por provoká yalusí i asta odio. (1 Pedro 4:4) Pero esei mester pone un kristian skonde su berdadero identidat komo un sirbidó di Dios? Klaru ku nò, meskos ku Yosef tampoko no a skonde su mantel.—Lukas 11:33.

E SOÑONAN DI YOSEF

Un poko tempu despues, Yosef a haña dos soño ekstraordinario. Den su promé soño Yosef a mira su mes i su rumannan ta mara trigu na bòshi. Pero, e bòshinan di trigu di su rumannan a bin para tur rònt i bùig pa Yosef su bòshi di trigu miéntras esun dje mes a keda para règt. Den su di dos soño, solo, luna i 11 strea tabata bùig pa Yosef. (Génesis 37:6, 7, 9) Kiko Yosef mester a hasi ku e soñonan straño i a la bes mashá real akí?

E soñonan akí a bini di Yehova Dios. Nan tabata soñonan ku mensahe profétiko, i Dios tabata ke pa Yosef pasa esakinan na otro hende. Den un sentido, Yosef tabatin ku hasi loke e profetanan lo a hasi mas despues na momento ku Dios a manda nan deklará su mensahe i huisio na Su pueblo desobediente.

Ku takto, Yosef a bisa su rumannan: “Por fabor, skucha e soño akí ku mi tabatin.” Su rumannan a komprondé kiko e soño a nifiká, pero nan no a gust’é niun tiki. P’esei nan a reklam’é: “Ta reina bo ta bai reina riba nos?” E relato ta sigui bisa: “Nan a odi’é mas ainda pa motibu di su soñonan i pa motibu di su palabranan.” Ora Yosef a konta su tata tokante su di dos soño, meskos ku su rumannan, su tata tampoko no a keda muchu kontentu. “Su tata a reprend’é i a bis’é: ‘Ta kiko e soño ku bo tabatin aki? Kier men anto ku ami, bo mama i bo ruman hòmbernan lo bin bùig te na suela pa bo?’” Ma Yakòb a keda pensa riba e asuntu. Akaso ta Yehova ta komunikando ku Yosef?—Génesis 37:6, 8, 10, 11.

Yosef no tabata e úniko sirbidó di Yehova ku tabatin ku hiba un mensahe profétiko ku no a kai den bon tera i ku asta a hiba na persekushon. Hesus tabata e predikadó prinsipal di mensahenan asina. Anto el a bisa su siguidónan: “Si nan a persiguí mi, nan lo persiguí boso tambe.” (Huan 15:20) Kristiannan di tur edat por siña hopi di e fe i kurashi ku e hóben Yosef a mustra.

MAS MOTIBU AINDA PA ODIA YOSEF

No muchu tempu despues, Yakòb a manda Yosef biaha bai nort, serka di Sikem, kaminda su rumannan mayó tabata kuidando nan tounan di karné. Poko tempu promé, na e mesun lugá ei nan a kumpra algun enemigu feros pa nan kurpa. Ta di komprondé ku Yakòb lo mester tabata preokupá pa su yu hòmbernan i p’esei el a manda Yosef bai wak kon ta ku nan. Bo por imaginá bo kon Yosef lo a sinti su mes? E tabata sa ku su rumannan tabata odi’é mas ku nunka! Kiko su ruman hòmbernan lo a pensa ora ku nèt é lo a bin wak nan drechi pa nan tata? Asina mes Yosef a obedesé su tata i a bai.—Génesis 34:25-30; 37:12-14.

Yosef su biahe tabata un bon halá pasobra na tur e lo mester a kana kuater òf sinku dia. Sikem tabata keda un 80 kilometer nort di Hebròn. Pero, na Sikem Yosef a haña sa ku su ruman hòmbernan a bai Dotan, ku tabata keda un 22 kilometer mas na nort. Ora Yosef su rumannan a mir’é ta bini djaleu, nan a kushi di rabia. “Nan a bisa otro: ‘Ata e soñadó ta bini! Awor anto, ban laga nos mat’é i tir’é den un di e posnan; i nos lo bisa: ‘Un bestia salbahe a devor’é.’ Anto laga nos mira kiko ta para di su soñonan!’” Pero, Ruben a konvensé su ruman hòmbernan pa tira Yosef bibu den un pos, ku e intenshon di bin sak’é despues.—Génesis 37:19-22.

Sin sa ku nan tabatin plan pa mat’é, Yosef a bai serka su rumannan ku e speransa di topa ku nan na un manera pasífiko. Pero en bes di esei, mesora nan a atak’é! Nan a ranka su mantel na un manera brutu, lastr’é i bent’é den un pos seku. Segun ku e tabata bini bei, el a lucha pa lanta para. Pero e no por a sali afó riba su mes forsa. Yosef a sklama na su rumannan i a roga nan pa sak’é, pero nan a ignor’é i tiki tiki nan stèmnan tabata zona mas leu. E úniko kos ku e por a wak for di den e pos  tabata e shelu blou. Sin tene ningun kompashon kuné, su rumannan a bai sinta kome djis ei banda. Ora ku Ruben mester a bai pa un òf otro motibu, nan a bolbe kuminsá pensa kon pa mat’é. Pero en bes di esei, Huda a konvensé nan pa bend’é ku e komersiantenan ku tabata pasa ei banda. Dotan tabata keda serka di e ruta komersial pa bai Egipto i no a tarda mashá pa e karavana di e ismaelita- i madianitanan pasa kaminda nan tabata. Pa ora Ruben a bini bèk, ya kaba su rumannan a bende Yosef komo katibu pa 20 siklo. *Génesis 37:23-28; 42:21.

Yosef a para firme pa loke ta korekto, pero tòg su rumannan tabata odi’é

Awor nos ta haña nos mes bèk kaminda e relato akí a kuminsá. Segun ku nan tabata hiba Yosef riba kaminda pa Egipto, a parse ku el a pèrdè tur kos. Di gòlpi nan a separ’é kompletamente di su famia i pa años el a keda sin sa nada di nan. E no tabata sa di Ruben su angustia ora Ruben a bolbe i haña sa ku nan a bend’é. Tampoko e no tabata sa di Yakòb su tristesa ora ku nan a gañ’é ku su yu stimá, Yosef, tabata morto. E no tabatin niun idea tampoko si su tawela Isak tabata na bida ainda i kiko lo a para di su ruman hòmber mas chikí Benyamin, kende Yosef tabata sinti su falta mashá. Pero di bèrdat Yosef a pèrdè tur kos?—Génesis 37:29-35.

Ainda Yosef tabatin algu ku su ruman hòmbernan hamas por a kita for di dje: su fe. E tabata sa hopi tokante su Dios, Yehova. Nada no por a kita esei for di dje; ni e echo ku el a pèrdè su kas, ni e difikultatnan ku el a pasa aden durante e biahe largu pa Egipto i ni sikiera e humiashon di ser bendé komo katibu na Potifar, un egipsio riku. (Génesis 37:36) E difikultatnan ku Yosef a pasa aden a hasi su fe i su determinashon pa keda serka di su Dios bira mas fuerte. Den un próksimo artíkulo nos lo mira kon Yosef su fe a yud’é bira mas útil pa Yehova i pa su famia. Yosef su ehèmpel di fe ta digno pa imitá!

^ par. 15 Algun eksperto ta bisa ku posiblemente Yosef su rumannan a pensa ku e regalo ku Yakòb a duna Yosef a indiká ku Yakòb a dun’é e derecho di primogénito. Nan tabata sa ku Yosef tabata e promé yu di Yakòb su kerida esposa, Rakel, ku kende e tabatin e intenshon di kasa promé. Ademas, Yakòb su yu mayó, Ruben, a drumi ku konkubina di su tata. Esaki a desonrá su tata i p’esei el a pèrdè su derecho di primogénito.—Génesis 35:22; 49:3, 4.

^ par. 25 Dokumentonan di e mesun tempu ei ta mustra ku e preis normal pa katibu na Egipto tabata 20 siklo. Pues asta den e detaye chikí akí Beibel ta mustra di ta eksakto.