Skip to content

Ko e Hā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni?

Ko e Hā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 Ko e laumālie māʻoniʻoní ko e ivi ngāue ia ʻo e ʻOtuá. (Maika 3:8; Luke 1:​35) ʻOku fekauʻi atu ʻe he ʻOtuá ʻa hono laumālié ki ha feituʻu pē ke fakahoko hono finangaló.​—Saame 104:30; 139:7.

 ʻI he Tohi Tapú, ko e foʻi lea “laumālie” ko e liliu ia mei he foʻi lea faka-Hepelū ko e ruʹach mo e foʻi lea faka-Kalisi ko e pneuʹma. Ko e lahi tahá, ʻoku ʻuhinga ʻa e ongo foʻi lea ko iá ki he ivi ngāue ʻo e ʻOtuá pe laumālie māʻoniʻoní. (Sēnesi 1:2) Kae kehe, ʻoku toe ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú ʻa e ongo foʻi lea ko iá ʻi ha toe ʻuhinga kehe:

 Ko e ngaahi ʻuhinga kotoa ko ení ʻoku fakahuʻunga ia ki ha meʻa ʻoku taʻehāmai ki he tangatá ko hono olá ʻoku lava ke tau sio ki ai. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e laumālie ʻo e ʻOtuá, “ʻoku hangē ko e matangí, ʻoku taʻehāmai, taʻefakamatelie mo mālohi.”​—An Expository Dictionary of New Testament Words, faʻu ʻe W. E. Vine.

 ʻOku toe lave ʻa e Tohi Tapú ki he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ko hono “nimá” pe “louhiʻinima.” (Saame 8:3; 19:1; Luke 11:20; fakafehoanaki mo e Mātiu 12:28.) Hangē pē ko hono ngāueʻaki ʻe ha tokotaha ngāue fakameaʻa ʻa hono nimá mo e louhiʻinimá ke fai ʻene ngāué, kuo ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá hono laumālié ke ne tokonaki mai ʻa e ngaahi meʻa ko ení:

Ko e laumālie māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ko ha tokotaha

 ʻI he lave ki he laumālie ʻo e ʻOtuá ko hono “nimá,” “louhiʻinima” pe “mānava,” ʻoku fakahaaʻi ai ʻi he Tohi Tapú ko e laumālie māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ko ha tokotaha. (ʻEkisoto 15:​8, 10) Heʻikai lava ke ngāue ha nima ʻo ha tangata nima-meaʻa ʻo taʻekau ki ai hono ʻatamaí mo hono sinó; ʻi he tuʻunga meimei tatau, ko e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻoku toki ngāue pē ʻi heʻene tataki iá. (Luke 11:13) ʻOku toe fakahoa ʻe he Tohi Tapú ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ki he vai pea fakafekauʻaki ia mo e ngaahi meʻa hangē ko e tui mo e ʻilo. ʻOku fakahaaʻi kotoa ʻi he ngaahi fakafehoanaki ko ení ko e laumālie māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ke ne maʻu ʻa e natula fakaetangatá.​​—ʻAisea 44:3; Ngāue 6:5; 2 Kolinitō 6:6.

 ʻOku ʻomai ʻi he Tohi Tapú ʻa e huafa ʻo Sihova ko e ʻOtuá pea mo hono ʻAló, ko Sīsū Kalaisi; ka, ʻoku ʻikai ke hā ai ha hingoa ʻo e laumālie māʻoniʻoní. (ʻAisea 42:8; Luke 1:​31) ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe he māʻata Kalisitiane ko Sitīvení ha vīsone fakaemana mei he langí, naʻá ne sio ki he toko ua pē, ʻo ʻikai ko ha toko tolu. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú: “ʻI heʻene fonu ʻi he laumālie māʻoniʻoní, naʻá ne sio fakamamaʻu hake ki he langí ʻo ne mamata ki he lāngilangi ʻo e ʻOtuá pea mo Sīsū ʻoku tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá.” (Ngāue 7:​55) Ko e laumālie māʻoniʻoní ko e ngāue ia ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá, naʻá ne ʻai ke malava ʻa Sitīveni ʻo sio ki he vīsoné.

Ngaahi maʻuhala fekauʻaki mo e laumālie māʻoniʻoní

 Maʻuhala: Ko e “Laumālie Māʻoniʻoni,” ko ha tokotaha pea ko e konga ia ʻo e Tolu-Tahaʻi-ʻOtua, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he 1 Sione 5:​7, 8 ʻi he liliu Tohi Tapu ʻa e King James.

 Moʻoni: Ko e liliu Tohi Tapu ʻa e King James ʻoku lave ʻi he 1 Sione 5:​7, 8 “he ʻoku ʻi ai ʻa e toko tolu ʻi he langí, ʻoku fakamoʻoni ko e Tamai, mo e Folofola, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní; pea ʻoku taha pē ʻa e toko tolú ni.” Kae kehe, kuo maʻu ʻe he kau fekumí ko e ngaahi lea ko iá naʻe ʻikai ke hiki ia ʻe he ʻapositolo ko Sioné pea ʻoku ʻikai ke kau ia ʻi he Tohi Tapú. Naʻe tohi ʻe Palōfesa Bruce M. Metzger: “Ko e ngaahi lea ko ení ʻoku hala pea ʻoku ʻikai totonu ke hā ia ʻi he Fuakava Foʻoú.”​—A Textual Commentary on the Greek New Testament.

 Maʻuhala: ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki he laumālie māʻoniʻoní ʻo hangē ko ha tokotaha, pea ʻoku fakamoʻoniʻi heni ko ha tokotaha.

 Moʻoni: ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku lave ʻa e Folofolá ki he laumālie māʻoniʻoní ʻo hangē ko ha tokotahá. Ko e fakatātaá, naʻe lave ʻa Sīsū ki he laumālie māʻoniʻoní ko ha “tokoní” (paraclete) te ne fai ha fakamoʻoni, tataki, lea, fanongo, fakahā, fakalāngilangiʻi mo e maʻu. (Sione 16:​7-​15) Ka ʻoku ʻikai ke fakamoʻoniʻi ai ko e laumālie māʻoniʻoní ko ha tokotaha. ʻOku toe lave ʻa e Tohi Tapú ki he potó, maté mo e angahalá ʻo hangē ko ha tokotahá. (Palōveepi 1:​20; Loma 5:​17, 21) Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ko e potó ʻoku ʻi ai ʻene “ngāué” mo ʻene “fānaú,” pea ko e angahalá ʻoku fakatātaaʻi ia ʻo pehē ʻokú ne fakataueleʻi, tāmateʻi mo fakatupunga ʻa e mānumanu.​—Mātiu 11:19; Luke 7:​35; Loma 7:​8, 11.

 Maʻuhala: Ko e papitaiso ʻi he huafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻoku fakamoʻoniʻi ai ko ha tokotaha ia.

 Moʻoni: ʻOku ngāueʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e “hingoá” ʻo ʻuhingá ki he mālohi pe mafai. (Teutalōnome 18:​5, 19-​22; ʻĒseta 8:​10) ʻOku meimei tatau eni mo hono ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea faka-Pilitānia “ʻi he hingoa ʻo e laó,” ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ko e laó ko ha tokotaha. Ko ha tokotaha ʻoku papitaiso “ʻi he huafa” ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻokú ne lāuʻilo ki he mālohi mo e ngafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻi hono fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá.​—Mātiu 28:19.

 Maʻuhala: Naʻe tui ʻa e kau ʻapositolo mo e muʻaki kau ākonga ʻa Sīsuú ko e laumālie māʻoniʻoní ko ha tokotaha.

 Moʻoni: ʻOku ʻikai ha lave ki ai ʻa e Tohi Tapú pe ko e hisitōliá. ʻOku pehē ʻi he Encyclopædia Britannica: Ko e fakamatala fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha Tokotaha makehe fakaʻotuá . . . naʻe toki kamata ia ʻi he Kōsilio ʻo Konisitanitinopalé ʻi he 381 T.S.” Ko e ʻosi eni ʻa e taʻu ʻe 250 tupu mei he mate ʻa e ʻapositolo fakamuimui tahá.