Skip to content

Skip to table of contents

Ako mei he Folofola ʻa e ʻOtuá

ʻOku Anga-Fēfē Hono Uesia Kitautolu ʻe he Ngaahi Meʻamoʻui Laumālié?

ʻOku Anga-Fēfē Hono Uesia Kitautolu ʻe he Ngaahi Meʻamoʻui Laumālié?

ʻOku langaʻi hake ʻi he kupu ko ení ʻa e ngaahi fehuʻi kuó ke ʻeke nai pea fakahaaʻi ai ʻa e feituʻu ʻe lava ke ke lau ai ʻa e ngaahi talí ʻi hoʻo Tohi Tapú. ʻE fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke fetalanoaʻaki mo koe ki he ngaahi tali ko ení.

1. Ko hai ʻa e kau ʻāngeló?

Ko e kau ʻāngeló ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie ʻoku nau nofo ʻi hēvani. ʻOku māʻolunga ange honau tuʻunga moʻuí ʻi he moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e ʻOtua moʻoní, ʻa ia ko ia tonu ko ha laumālié, naʻá ne fakatupu ʻa e kau ʻāngeló ki muʻa ke ne fakatupu ʻa e māmaní. (Siope 38:4, 7; Mātiu 18:10) ʻOku takatakai ʻia Sihova tonu ʻa e kau ʻāngelo mateaki ʻe laui miliona.—Lau ʻa e Saame 103:20, 21; Taniela 7:9, 10.

2. ʻOku tokoniʻi ʻe he kau ʻāngeló ʻa e kakaí?

Naʻe tokoniʻi ʻe he kau ʻāngeló ha tangata māʻoniʻoni naʻe ui ko Lote. Naʻá ne nofo ʻi ha kolo ʻa ia naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá ke fakaʻauha koeʻuhí ko e faikovi ʻa e kakaí. Naʻe fakatokanga ʻe ha ongo ʻāngelo kia Lote mo hono fāmilí ke nau hola. Naʻe fakakaukau ʻa e kakai ʻe niʻihi ko e fakatokangá ko ha fakakata pea tukunoaʻi ia. Ka naʻe hao ʻa Lote mo hono ongo ʻofefiné koeʻuhí naʻa nau talangofua ki he fakatokanga naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá fakafou ʻi he ongo ʻāngeló.—Lau ʻa e Sēnesi 19:1, 13-17, 26.

Fakatatau ki he Tohi Tapú, ʻoku tokoniʻi ʻe he kau ʻāngeló ʻa e kakaí he ʻahó ni ʻaki hono tataki ʻa e ngāue ʻa kinautolu ʻoku nau faitōnunga ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 24:14) Ko e ongoongo leleí ʻoku kau ai ha fakatokanga. Hangē ko e fakatokanga naʻe ʻoange kia Loté, ʻoku ʻikai ko ha fakakata ia. ʻOku haʻu ia mei he ʻOtuá ʻo fakafou mai he kau ʻāngeló.—Lau ʻa e Fakahā 1:1; 14:6, 7.

ʻOku lava ʻa e ʻOtuá ke ngāueʻaki ʻa e kau ʻāngeló ke fakaivimālohiʻi kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí. Naʻá ne ngāueʻaki ha ʻāngelo ke fakaivimālohiʻi ʻa Sīsū.—Lau ʻa e Luke 22:41-43.

Kuo vavé ni ke ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ʻāngeló ʻi ha toe founga kehe—ke toʻo atu ʻa e kakai fulikivanu ʻoku nau fakatupunga ʻa e faingataʻá. ʻE ʻomai ai ʻa e nonga mātuʻaki fakafiefia ki he faʻahinga ʻo e tangatá.—Lau ʻa e 2 Tesalonaika 1:6-8.

3. ʻOku uesia fēfē kitautolu ʻe he kau tēmenioó?

Hangē pē ko e kakai tokolahi ʻi he māmaní kuo nau fai ʻa e tōʻonga kovi ʻaki ʻenau talangataʻa ki he ʻOtuá, pehē foki mo hēvani ʻoku tokolahi ʻa e kau ʻāngelo ai kuo nau angatuʻu ki he ʻOtuá. (2 Pita 2:4) Ko e kau ʻāngelo talangataʻá ʻoku ui ko e kau tēmeniō. Ko e tuʻu-ki-muʻa ʻiate kinautolú ko Sētane ko e Tēvoló. Ko Sētane mo ʻene kau tēmenioó ʻoku nau takihalaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.—Lau ʻa e Fakahā 12:9.

Kuo ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e kau pisinisi kākaá, ngaahi puleʻanga fakaetangatá mo e ngaahi lotu loí ke tākiekina ʻa e kakaí mo fakatafokiʻi kinautolu mei he ʻOtuá. Ko ia ai, ko Sētane ʻa e tupuʻanga ʻo e fakamaau taʻetotonú, fakamālohi mo e faingataʻaʻia ʻoku tofanga ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.—Lau ʻa e 1 Sione 5:19.

4. ʻOku anga-fēfē hono tākihalaʻi ʻe he kau tēmenioó ʻa e kakaí?

Kuo kākaaʻi ʻe Sētane ʻa e kakai tokolahi ʻaki hono akoʻi kiate kinautolu ko e kau maté ʻoku nau hoko ko e ngaahi laumālie ʻa ia ʻe lava ke fetuʻutaki mo kinautolu. Neongo ia, ʻoku pehē ʻi he Tohi Tapú ko e kau pekiá ʻoku ʻikai lava ke nau fai ha momoʻi meʻa. (Koheleti 9:5) Ka ʻoku faʻa kākaaʻi ʻe he kau tēmenioó ʻa e kakaí ʻaki hono faʻifaʻitakiʻi ʻa e leʻo ʻo e faʻahinga ʻofeina kuo maté. (ʻAisea 8:19) ʻOku tākihalaʻi ʻe he kau tēmenioó ʻa e niʻihi fakafou ʻi he kau fakahaʻele faʻahikehe, kau vavalo mo e kau tongafisi mo e kau ʻasitalolosia. ʻOku fakatokanga mai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga kotoa ko iá. Ko ia ʻoku totonu ke tau liʻaki ha faʻahinga meʻa pē ʻoku tau maʻu ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e kau tēmenioó mo e meʻa fakafaimaná.—Lau ʻa e Teutalōnome 18:10, 11; Ngāue 19:19.

Kapau ʻoku tau ʻofa kia Sihova, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau nofo ʻo ilifia ki he kau tēmenioó. ʻI he taimi ʻoku tau ako ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea fai ʻa e meʻa ʻoku tala mai aí, ʻoku tau talitekeʻi ai ʻa e Tēvoló pea ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá. ʻOku mālohi ange ʻa Sihova ʻi he kau tēmenioó. Ko ʻene kau ʻāngelo faitōnungá ʻe lava ke nau fakaivimālohiʻi kitautolu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.—Lau ʻa e Saame 34:7; Sēmisi 4:7, 8.

Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he vahe 10 ʻo e tohi ko ení, Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.