Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Te Togāvao o Biriya i Kalilaia (mai lalo)

E Iloa ne Koe?

E Iloa ne Koe?

E mata, a te fenua mua o Isalaelu se togāvao e pelā mo te mea e fakaasi mai i te Tusi Tapu?

E FAKAASI mai i te Tusi Tapu me i nisi koga o te Fenua o te Folafolaga se togāvao, telā e “uke” a lakau e maua i ei. (1 Tupu. 10:27; Iosu. 17:15, 18) Kae, i te lavea atu me ko seai se togāvao i kogā koga e uke o te Fenua o te Folafolaga, ko fai ei ke fakalotolotolua a nisi tino.

Se kaufui o sycamore figs

A te tusi ko te Life in Biblical Israel e fakamatala mai ei me i “togāvao o te fenua Isalaelu mua ne tai lasi atu i lō togāvao i aso nei.” A te koga maugā e ola ei a ukega o lakau e igoa ki a Aleppo pine (Pinus halepensis), evergreen oak (Quercus calliprinos), mo te terebinth (Pistacia palaestina). I kogā koga ma‵lalo i konā, e isi se mauga foliki i vasia o mauga lasi ke oko ki te tafatai o te Metitilani, ne maua foki ei te ukega o lakau ko te sycamore fig (Ficus sycomorus).

A te tusi ko te Plants of the Bible ne fai mai me e isi ne nisi fenua i Isalaelu ko sē toe maua i ei a lakau konei. Kaia ne ‵galo ei a lakau konei? Ona ko te gasolo o ola malielie a lakau, ne fai mai te tusi: “Ne fakamasei ne tagata a lakau konei me e ma‵nako ke faite a kogā koga konā ke ola kae ‵toki ei a lakau mo pulalakau ‵gali mai nisi fenua kae ke ola kae tausi ei a manu. Kae ke maua foki ei a lakau e faite mai ei a laupapa ke faite ei a fale mo fafie ke kuka ei a meakai.”