Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Tenei ‵Tou Koga Tapuaki

Tenei ‵Tou Koga Tapuaki

“A toku loto finafinau mō tou fale e ‵ka eiloa e pelā me se afi.”—IOANE 2:17.

PESE: 127, 118

1, 2. (a) Ne a koga tapuaki ne fakaaoga ne tavaini a Ieova i aso mua? (e) Ne pefea a lagonaaga o Iesu ki te faletapu o te Atua i Ielusalema? (i) Se a te pogai tonu o te mataupu tenei?

I TAIMI mua, e isi ne koga ko oti ne fakatoka ne tavini a te Atua mō fai ei te tapuakiga ‵ma. Ne mafai o fakaaoga ne Apelu se fatafaitaulaga ke ofo atu ei ana taulaga ki te Atua. (Kene. 4:3, 4) Ne faite foki ne Noa, Apelaamo, Isaako mo Iakopo a fatafaitaulaga. (Kene. 8:20; 12:7; 26:25; 35:1; Eso. 17:15) Mai luga i te fakatonuga a Ieova, ne faite ei ne tino Isalaelu te faleie tapu. (Eso. 25:8) Fakamuli ifo, ne toe faite ne latou te faletapu mō te tapuakiga ki a Ieova. (1 Tupu 8:27, 29) Mai tua o te ‵fokimaiga mai i Papelonia, ne maopoopo faeloa a tino Iutaia i sunako. (Male. 6:2; Ioa. 18:20; Galu. 15:21) Ne maopoopo a Kelisiano mua i fale o tino o te fakapotopotoga. (Galu. 12:12; 1 Koli. 16:19) I aso nei, e maopoopo a tino o Ieova ke fai a akoga mo tapuakiga i Fale Tapuaki kolā e lau i taki sefulu afe i te lalolagi kātoa.

2 Ne lasi ‵ki te loto fakafetai mo te alofa o Iesu ki te Faletapu o Ieova i Ielusalema, telā ne siki mai ne se tino tusi Evagelia a pati fakapelofeta e uiga ki a ia: “A toku loto finafinau mō tou fale e ‵ka eiloa e pelā me se afi.” (Sala. 69:9; Ioa. 2:17) E seai se Fale Tapuaki e mafai o fakaigoa tonu ki “te Faletapu” o Ieova e pelā mo te mea ne fakaigoa ki ei te faletapu i Ielusalema. (2 Nofo. 5:13; 33:4) E maua i loto i te Tusi Tapu a fakatakitakiga ki te auala e fakaaoga ne tatou penā foki loa mo te āva ki ‵tou koga tapuaki i aso nei. Te pogai tonu o te mataupu tenei ko te mea ke mafai o toe onoono ki nāi fakatakitakiaga kolā e ‵tau o fakagalue ne tatou ki te auala e ‵kilo atu ei tatou ki ei, fesoasoani atu i mea tau tupe, penā foki loa mo te tausiga ke ‵lei. *

FAKAASI ATU TE ĀVA MŌ TE TAPUAKIGA ‵MA

3-5. Se a te aoga o te Fale Tapuaki, kae ‵tau o pefea a ‵tou kilokiloga e uiga ki fakatasiga kolā e fai i ei?

3 A Fale Tapuaki ko koga kolā e fai ei a tapuakiga ‵ma i te kogā koga tenā. E aofia i mea‵kai faka-te-agaga kolā e tuku mai ne Ieova ko fakatasiga i te vaiaso kolā e fai i te Fale Tapuaki. Tenei eiloa te koga e maua ei ne tatou a fakamalosiga faka-te-agaga aoga kolā e tuku mai e auala i tena fakapotopotoga. A tino katoa kolā e ‵kau ki fakatasiga e maua ne latou a mea aoga mai i te ‵kamiga a Ieova mo tena tama. E ui eiloa e maua ne tatou te ‵kamiga ke ‵kai i “te taipola a Ieova,” e se ‵tau eiloa o manatu mā‵ma tatou ki te ‵kamiga tenā.—1 Koli. 10:21.

4 E iloa ne Ieova te tāua o fakatasiga mō tapuakiga kolā e maua mai ei a fakamalosiga, tenā te mea ne fakaosofia ne ia te apositolo ko Paulo ke fakamalosi mai ke mo a eiloa e manatu mā‵ma tatou ki ‵tou fakatasiga. (Faitau te Epelu 10:24, 25.) E mata, e fakaasi atu ne tatou te āva ki a Ieova māfai e ‵galo tatou i fakatasiga e aunoa mo se pogai ‵tau? E tonu, e fakaasi atu loa ne tatou te ‵tou loto fakafetai ki a Ieova mo ana fakatokaga e auala i te fakatoka faka‵lei kae fai ‵tou tusaga mo te loto kātoa i fakatasiga konei.—Sala. 22:22.

5 E ‵tau o fakaasi atu i ‵tou faifaiga a te āva o tatou ki te ‵tou Fale Tapuaki—te foitino fale mo polokalame faka-te-agaga kolā e fai i ei. E mata, a te ‵tou kilokiloga ki te Fale Tapuaki e fakaasi atu ei ne tatou a ‵tou lagonaga e uiga ki te igoa o te Atua telā e tusi i luga i te fakailoga telā e faka‵piki i tua o te Fale Tapuaki?—Fakatusa ki te 1 Tupu 8:17.

6. Ne a pati a tino e uiga ki te ‵tou Fale Tapuaki penā foki loa mo tino kolā e ‵kau atu ki fakatasiga i ei? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.)

6 E lavea ne tino kolā e se ne Molimau a te āva o tatou ki te ‵tou koga tapuaki. E pelā me se fakaakoakoga, ne fai mai se tagata mai Turkey penei: “Ne ofo au i te ‵ma mo te fakatoka faka‵lei i te Fale Tapuaki. A tino i ei ne ‵pei faka‵lei olotou gatu, mata katakata, kae ne fakafetaui faka‵lei mai ki a au. Ne ofo malosi au i te mea tenei.” Ne kamata o kau atu faeloa te tagata tenei ki fakatasiga, kae seki leva ne papatiso ei a ia. I se fa‵kai e tasi i Indonesia, ne ‵kami ne se fakapotopotoga a tino ga‵lue i te malo mo tuakoi ki te lotou Fale Tapuaki fou mai mua o fai te fakaulufalega. Ne kau atu foki te tino pule i te fa‵kai tenā. Ne ofo tou tagata i te gali o te fale, te fatoaga mo te auala ne fakateletele i ei te galuega. Ne fai mai a ia, “A te ‵ma o te fale tenei e fakaata mai ei te lotu tonu.”

E mafai o fakaasi atu i ‵tou faifaiga a te sē āva ki te Atua (Ke onoono ki palakalafa 7 mo te 8)

7, 8. Ne a mea tāua e ‵tau o masaua ne tino kolā e ‵kau atu ki fakatasiga faka-Kelisiano?

7 A te fakaasiatuga o te āva ki te Atua telā ne ‵kami ne ia tatou ki fakatasiga faka-Kelisiano e ‵tau o fakaasi atu ne tatou e auala i ‵tou uiga, gatu mo foliga. A te fakaasiatuga o te āva e ‵tau foki o fai ke se tō silia ‵tou teuga. Ko oti ne lavea atu me i nisi tino ko tō uiga faiga‵ta māfai e ‵nofo i fakatasiga kae ko nisi tino ko tō manatu mā‵ma ki mea ‵tau o fai ne latou i taimi o fakatasiga. E tonu, me manako a Ieova ko ana tavini mo tino kolā e kau atu ki fakatasiga ke nofo faka‵lei i ei. Kae sē ma‵nako foki a tino kolā e ‵kau atu ke fakalavelavegina latou i taimi o fakatasiga ne tino kolā e se fai faka‵lei olotou gatu, aveave fekau i selefoni, faipati i taimi o fakatasiga, io me ‵kai kae inu mo nisi mea aka penā. E ‵tau o akoako ne mātua olotou tama‵liki ke iloa ne latou i te Fale Tapuaki e sē se koga tafao io me teletele i ei.—Fai. 3:1.

8 Ne kaitaua malosi a Iesu kae ne ‵tuli ne ia ki tua a latou kolā e fai pisinisi i loto i te faletapu o te Atua. (Ioa. 2:13-17) E penā foki a ‵tou Fale Tapuaki, ne koga kolā e fai ei a tapuakiga ‵ma mo akoakoga faka-te-agaga. Tela la, so se mea fakapisinisi telā e se aofia i mea faka-te-agaga e ‵tau o fai i se koga fakaa‵tea.—Fakatusa ki te Neemia 13:7, 8.

FESOASOANI I MEA TAU TUPE MŌ TE FALE TAPUAKI

9, 10. (a) E maua mai fea a tupe mo faite a Fale Tapuaki, kae ne a mea ne iku mai ei? (e) Se a te fakatokaga alofa ne fai ke fesoasoani ki fakapotopotoga kolā e se lava i mea tau tupe ke faite olotou Fale Tapuaki?

9 E lasi te galuega e fai ne te fakapotopotoga a Ieova mai i te tuku atu o fesoasoani i mea tau tupe mō Fale Tapuaki. A galuega ki te ‵lomiga o te ata, te faitega, mo te fakafouga e fai ne tino volenitia kae seai ne olotou peofuga e maua. Se a te mea ne iku mai ei? Talu mai i a Novema 1, 1999 ko silia atu mo te 28,000 o Fale Tapuaki ‵fou ko oti ne faite mō fakapotopotoga i te lalolagi kātoa. Ko tena uiga i se 15 tausaga ko ‵teka, e nofo ki se lima o Fale Tapuaki ne faite i aso takitasi i te tausaga.

10 E uke a taumafaiga ne fai ke fesoasoani atu ki te faka‵tuga o Fale Tapuaki i koga kolā e manakogina i ei. A te fakatokaga alofa tenei e fakavae ki te fakatakitakiga mai i te Tusi Tapu e uiga ki mea a tino kolā e ‵toe ke fakapaleni aka ei a mea a tino kolā e se lava ko te mea ke mafai o maua se “tulaga paleni ‵lei.” (Faitau 2 Kolinito 8:13-15.) Tela la, ko oti ne faite aka a koga tapuaki ‵fou mō fakapotopotoga kolā sē lava i mea tau tupe ke faite aka olotou Fale Tapuaki mō latou eiloa.

11. Ne a pati a nisi taina e uiga ki olotou Fale Tapuaki ‵fou, kae ne a ou lagonaga e uiga ki ei?

11 Ne tusi mai penei se fakapotopotoga i Costa Rica telā ne aoga ki a latou a te fakatokaga tenei: “I te taimi e ‵tu ei matou i mua i te motou Fale Tapuaki e mafau‵fau matou me se moemiti fua! E se tali‵tonu matou ki te mea nei! Ne oti faka‵lei katoa te omotou fale gali tenei i aso e valu! Ne mafai ei o fakatunu te mea tenei i fakamanuiaga mai i a Ieova, fakatokaga mai i tena fakapotopotoga, mo te ‵lago mai o taina mo tuagane. A te koga tapuaki tenei se meaalofa tāua, se kope tāua ne tuku mai ne Ieova. Ko oko loa te lasi o te motou fia‵fia ki ei.” E mata, e se fakafiafia ki a koe ke lagona atu a fakaasiga o te loto fakafetai ki Fale Tapuaki ‵fou, kae ke iloa atu foki me ‵pau eiloa te fiafia e maua ne ‵tou taina i koga e uke i te lalolagi nei? E mautinoa eiloa me i a Ieova te galuega tenei, i taimi e oti ei a Fale Tapuaki ‵fou konei, e masani sale loa o ‵fonu i tino loto ‵lei kolā e ma‵nako ke uke atu olotou mea e iloa e uiga ki te ‵tou Mafuaga alofa.—Sala. 127:1.

12. E mafai pefea ne koe o fai tou tusaga i te faitega o Fale Tapuaki?

12 Te tokoukega o taina mo tuagane ko oti ne iloa ne latou te fiafia telā e maua mai i te ‵kau atu ki te faitega o Fale Tapuaki. Faitalia me ‵kau atu tatou ki te faitega io me ikai, e maua eiloa ne tatou katoa te tauliaga ke ‵lago atu ki galuega fakatu‵tu e auala i ‵tou meaalofa tupe. A te loto finafinau mō te tapuakiga ‵ma ne fesoasoani atu ki te faitega o koga tapuaki taimi o te Tusi Tapu, penā foki loa i ‵tou aso nei—ke faka‵malu a Ieova.—Eso. 25:2; 2 Koli. 9:7.

‵TEUGA O FALE TAPUAKI

13, 14. Ne a fakatakitakiga faka-te-Tusi Tapu e mafai o fakagalue aka ke tausi ei te ‵tou Fale Tapuaki ke ‵ma?

13 Kafai ko oti ne fakatu aka se Fale Tapuaki, e ‵tau faeloa o tausi ke ‵ma ko te mea ke fakaasi atu ei ne tatou a uiga o te ‵tou Atua telā e tapuaki tatou ki ei—te Atua telā e fakatoka faka‵lei. (Faitau te 1 Kolinito 14:33, 40.) Ne fakafetaui aka ne te Tusi Tapu a te ‵malu mo te ‵ma faka-te-agaga ki te ‵ma faka-te-foitino. (Faka. 19:8) Tela la, kafai e ma‵nako ke talia tatou ne Ieova, e ‵tau o fakamasani tatou ki te tu ‵ma.

14 E ‵tusa mo fakatakitakiga konei, e ‵tau mo o ‵lei faeloa ‵tou lagonaga māfai e ‵kami mai ne tatou a tino ki ‵tou fakatasiga, me mautinoa i a tatou i te tulaga o te fale tapuaki e fetaui ‵lei mo te tala ‵lei telā e talai atu ne tatou. Ka lavea ne latou me tapuaki atu tatou ki te Atua telā e ‵malu kae ko pili fua nei o ‵fuli ne ia te lalolagi ki se palataiso ‵ma pakipaki.—Isa. 6:1-3; Faka. 11:18.

15, 16. (a) Kaia e se faigofie a te tausiga o te Fale Tapuaki ke ‵ma, kae kaia e tāua i ei? (e) Ne a fakatokaga e mafai o fai ne se fakapotopotoga ki te ‵teuga o te koga tapuaki, kae se a te tauliaga e maua ne tatou taki tokotasi?

15 Nisi tino e fakatāua malosi ne latou te ‵tu ‵ma i lō nisi tino. E fakatāua ne nisi tino te ‵tu ‵ma ona ko tulaga ne puti aka ei latou, io me ko te tulaga o olotou auala e pelapelā, pefu, faigata o maua a vai io me ko vailakau ke fakaoga i te faiga o te ‵tu ‵ma. Faitalia me se a te fakanofonofoga i te koga tenā, a te ‵tou Fale Tapuaki e ‵tau eiloa o ‵ma, ona ko te mea e tauave i ei te igoa o Ieova kae se koga e fai ei te tapuakiga ‵ma.—Teu. 23:14.

16 A te ‵teuga o te Fale Tapuaki e se fai fua māfai ko avanoa tatou. E ‵tau o fakamautinoa ne potukau o toeaina me isi se fakasologa ki taimi ‵teu, e ‵tau foki o lava kae toka ‵lei a mea kolā e manakogina ke tausi a te koga tapuaki o te fakapotopotoga i te ‵toe auala ‵lei. Ona ko te mea e isi ne galuega e manakogina ke ‵saga faeloa ki ei ma oti a fakatasiga kae ko nisi galuega e se ‵tau o fai penā, tela la e manakogina ke fakatoka kae onoono faka‵lei ko te mea ke iloa me ne fai a mea katoa kolā ne ‵tau o fai. E maua ne tino katoa i te fakapotopotoga a te tauliaga ke ‵kau fakatasi i te galuega tenei.

KE FAKATUMAU TE ‵MA O ‵TOU KOGA TAPUAKI

17, 18. (a) Ne a fakaakoakoga i te Tusi Tapu e tuku mai ki te tausiga o koga tapuaki? (e) Kaia e ‵tau o tausi ke ‵lei te tulaga o Fale Tapuaki?

17 Ne taumafai malosi foki a tavini a Ieova ke fakatumau te ‵lei o olotou koga tapuaki. Ne fakatonu atu te Tupu o Iuta ko  Ioasa ki faitaulaga ke fakaaoga a meaalofa kolā ne tuku atu mō te fale o Ieova “mo faite a mea o te Faletapu kolā ko ma‵sei.” (2 Tupu 12:4, 5) E silia atu i te 200 tausaga mai tua ifo, ne fakaaoga ne te Tupu ko  Iosia a meaalofa i te faletapu ke ‵togi aka ei a mea kolā e manakogina ke toe faite.—Faitau te 2 Nofoaiga Tupu 34:9-11.

18 E lipoti mai ne ofisa lagolago i nisi atufenua, a te sē fakatāua ne tino a te tausi faka‵lei ki koga tapuaki penā foki loa mo mea faigaluega. Kāti ne nāi tino fua i olotou koga e iloa ne latou o fai te galuega, io me e se lava olotou meaalofa tupe mo fai te galuega. Tela la, a te manatu mā‵ma ki te tausiga faka‵lei o te Fale Tapuaki, e fai ei ke masei vave te Fale Tapuaki, kae ko sē fai ei pelā me se molimau ‵lei ki tino i te koga tenā. Kae kafai a tino i te fakapotopotoga e fai ne latou a te ‵toe mea e mafai o fai ke tausi faka‵lei atu ki Fale Tapuaki, ka avatu eiloa ne te mea tenā a tavaega ki a Ieova kae ka mafai foki ei o ‵teu aka a tupe kolā e fakameaalofa atu ne taina tali‵tonu.

E se ‵tau o manatu mā‵ma ki te ‵teuga ke ‵ma mo te tausiga faka‵lei o te Fale Tapuaki (Ke onoono ki te palakalafa e 16, 18)

19. I te auala fea e fakaasi atu ei tou āva ki koga e fai ei te tapuakiga ki a Ieova?

19 A te Fale Tapuaki se koga telā ne tukugina atu ki a Ieova. Tela la, e se mafai o fai atu tatou me i a se tino tokotasi io me i a se fakapotopotoga, faitalia eiloa me isi se aia ki ei. E tuku mai ne fakatakitakiga faka-Kelisiano ke ga‵lue fakatasi tatou ko te mea ke fakaaoga faka‵lei a koga tapuaki mō pogai ne faite i ei. A tino katoa i loto i te fakapotopotoga e mafai o fai tusaga mai i te fakaasiatuga o te āva ki ‵tou koga tapuaki, e auala i meaalofa kolā e tuku atu mō galuega fakatu‵tu, kae ke ofo atu foki olotou taimi mo olotou malosi ke tausi atu ki Fale Tapuaki ke fakatumau i ei te ‵lei mo te ‵ma. A te ‵lago malosi atu, e fakaasi atu ei te ‵tou loto finafinau mō koga tapuaki a Ieova, e pelā loa mo te mea ne fai ne Iesu.—Ioa. 2:17.

^ pala. 2 E fakasino atu loa te mataupu tenei ki Fale Tapuaki, kae ‵pau loa a fakatakitakiga e fakagalue ki ei mo koga e fai ei a Fono mo nisi koga aka foki kolā e fakaaoga ki te tapuakiga ‵ma.