Inda koshikalimo

OVANYASHA TAVA PULA

Ongahelipi handi dulu okupondola nonande ihandi i kofikola komudidi?

Ongahelipi handi dulu okupondola nonande ihandi i kofikola komudidi?

Ounona vahapu kunena ihava hongelwa keefikola, ndele ohava hongelwa momaumbo avo. Ngeenge oho hongelwa meumbo, ongahelipi to dulu okumona oidjemo iwa? Tala komaetepo amwe. *

 Omaetepo atano oo taa dulu oku ku kwafela u pondole

  • Ninga eemhangela. Kala u na efimbo lokuninga oinima yoye yofikola, ngaashi ashike ngeno u li kofikola. Litulila po efimbo lokondadalunde lokuninga oinima yoye yofikola, yomeumbo nolokuninga oinima ikwao ya fimana. Oto dulu okulundulula elandulafano loye.

    Efinamhango lopaMbiibeli: ‘Oinima aishe nai ningwe palandulafano.’ — 1 Ovakorinto 14:40.

    Katie okwa ti: “Efiku keshe kala we li tala ko onga efiku lofikola. Oinima oya pumbwa okupwa pefimbo.”

    Diladila kwaashi: Omolwashike shiwa okuninga elandulafano loye noku li tula ponhele opo to dulu oku li mona noupu?

  • Kulika elipangelo. Opo u ulike kutya oto ende to ningi omukulunhu, owa pumbwa okukala ho longo oilonga yoye pefimbo nonande ino lombwelwa u shi ninge. Ino pumbwa oku i undulila komesho.

    Efinamhango lopaMbiibeli: “Inamu kala mu na ondede, ndele kaleni hamu longo noudiinini.” — Ovaroma 12:11.

    Alexandra okwa ti: “Oshi li eshongo linene okukala nelipangelo. Oshipu okuninga omalipopilo, ndele to ti, ‘Oinima yange yokofikola ohandi i ningi nale.’ Osho ashike to u hala to ti ngaho fiyo osheshi ye ku ndubalela.”

    Diladila kwaashi: Ongahelipi okuninga oilonga yoye yofikola ponhele imwe nopefimbo la faafana efiku keshe, tashi ku kwafele u kulike elipangelo?

  • Kala u na onhele opo ho leshele. Kala u na oinima aishe oyo wa pumbwa. Onhele opo ho lihongele nai kale i li nawa, ashike kai na okukala iwa nokukofa. Oho i ko u ka ninge oinima yofikola, ndele haku ka kofa. Ngeenge ku na onhele iwa nokuleshela, oto dulu okuhoolola okombifa, ile onduda yokunangala omo u kale ho leshele momukokomoko wefiku.

    Efinamhango lopaMbiibeli: “Eemhangela dovadiinini tadi eta ouwa auke.” — Omayeletumbulo 21:5.

    Elizabeth okwa ti: “Tula kokule etanga, ou-game, oshiketala nongodi yoye i tula monghedi omo itai ku piyaaneke. Ino pumbwa okukala popepi noinima oyo, opo ihe ku piyaaneke.”

    Diladila kwaashi: Omalunduluko elipi to ka ninga monhele omo ho leshele opo u dule okukala to yandje elitulemo?

  • Lihonga okuyandja elitulemo. Yandja elitulemo koshihongwa shimwe, noino mbwanga oinima mumwe. Ngeenge owa kendabala okulonga oilonga ihapu oshita, otashi dulika u ka ninge omapuko, noto ka kwata efimbo lile opo u i manife.

    Efinamhango lopaMbiibeli: “Longifeni nawa efimbo.” — Ovaefeso 5:16.

    Olivia okwa ti: “Osha li eyeleko kwaame okuyandja elitulemo ngeenge ndi li popepi nongodi yange. Onda li handi mane po efimbo lange noinima ihe na omutwe nandungu.”

    Diladila kwaashi: Mbela ito dulu okuweda ko kefimbo olo ho longifa opo u yandje elitulemo koshinakuwanifwa shimwe?

  • Kala ho fuda po. Kala ho ka enda, u londe ombasikela, ile u ninge omadeulo. Efimbo lokufuda po ohali ku kwafele u kale u na eenghono. Ndele embo School Power ola ti: “Mana tete oilonga yoye. Opo nee oto ka hafela efimbo loye loinima yopaumwene, eshi wa mana oilonga yoye.”

    Efinamhango lopaMbiibeli: “Etulumuko li fike peke li dule eshambekela li yadi oupyakadi nokushikula omhepo.” — Omuudifi 4:6.

    Taylor okwa ti: “Mofikola luhapu ohatu hongwa nghee tu na okushika oishikomwa, ile okufaneka. Kandi shii kutya osha enda ngahelipi ndi kale inandi shiiva oinima oyo. Osha fimana okukala tu shii oinima oyo, opo tu wede ko keshiivo letu.”

    Diladila kwaashi: Oshike to ka ninga po opo u mone eenghono dokuninga oinima yoye yofikola?

^ okat. 1 Ope na eenghedi dihapu dokuhongelwa komaumbo. Longifa omaetepo aa e li moshitukulwa eshi, oo taa wapalele monghalo yoye.