Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

MGBAVOLƐ NEE MBƐLƐRA BIZA KƐ

Asoo Ɔwɔ Kɛ Mefi Sua Nu Ɔ?

Asoo Ɔwɔ Kɛ Mefi Sua Nu Ɔ?

Saa awie yɛ ye adwenle kɛ ɔfi sua nu a ɔbahola yeamaa ɔ nye alie na mekɛ ko ne ala ye ahonle adu. Kɛ ɔkɛyɛ na wɔanwu ye kɛ ɛ ngomekye ɛbahola wɔadɛnla ɛ?

 Neɛnlea deɛmɔti ɛlɛfi sua nu la anu

Bie a ninyɛne bie mɔ ati a ɛkulo kɛ ɛfi sua nu a​—bie mɔ anwo ɛngyia kpalɛ. Kɛ neazo la, kpavolɛ bie mɔɔ bɛfɛlɛ ye Mario la liele dole nu kɛ, “Ɛnee mekulo kɛ mefi sua nu amaa ɛzonlelilɛ mɔɔ melɛ ye wɔ sua nu la avi me nwo zo.”

Nɔhalɛ nu, saa ɛfi sua nu a bie ɛnrɛnyia fanwodi dɔɔnwo. Onya mɔɔ ɛli ɛvolɛ 18 la ka kɛ, “Saa ɛfi sua nu a, ɔwɔ kɛ ɛdawɔ mumua ne ɛsiezie ɛleka mɔɔ ɛde la, ɛto wɔ aleɛ, ɛtua wɔ bills​—na ɛnrɛnyia moalɛ ɛnrɛvi wɔ awovolɛ ɛkɛ!”

Nɔhalɛ edwɛkɛ: Ɔwɔ kɛ ɛnwu deɛmɔti ɛkulo kɛ ɛfi sua nu la amaa wɔanwu ye saa ɔwɔ kɛ ɛkɔ a.

 Suzu mɔɔ bavi nu ara la anwo

Gyisɛse hanle kɛ: “Bɛ nuhua boni a kpondɛ kɛ ɔsi tawa a ɔnlimoa ɔndɛnla aze ɔmbu mgbonda saa ɔlɛ mɔɔ ɔbava yeawie la a?” (Luku 14:28) Kɛ ɔkɛyɛ na ‘wɔabu sua nu mɔɔ ɛlɛfi la anwo mgbonda’ ɛ? Fa ninyɛne ɛhye mɔ mɔɔ doɔdoa zo la yɛ ɛ nwo neɛnleanu.

ƐKOLA ƐNEA EZUKOA ZO KPALƐ Ɔ?

Baebolo ne ka kɛ: “Ezukoa bɔ bɛ nwo bane.”​—Nolobɔvo ne 7:12, NW.

  • Ɛngola ɛnzie ezukoa ɔ?

  • Ɛle awie mɔɔ dahuu sɛkye ezukoa ɔ?

  • Asoo dahuu ɛbɔ bosea wɔ awie mɔ ɛkɛ ɔ?

Saa ɛbua kpuya ɛhye mɔ anu ko bɔbɔ ɛhɛe a, ɛnee anyelazo mɔɔ ɛlɛ kɛ ɛfi sua nu la bahola ava ngyegyelɛ ara!

“Me diema nrenyia ne nyianle ɛvolɛ 19 la ɔvile sua nu. Wɔ ɛvolɛ ko anu, ye ezukoa mɔɔ yeva yezie la amuala wiele, bɛzale ye bɛliele ye kale ne, ɔ nwo yɛle kakɛ ngome na ɔkpale kyɛlɛ kɛ bɛmaa ɔrɛla sua nu.”​—Danielle.

Mɔɔ ɛbahola wɔayɛ ye kɛkala la: Biza wɔ awovolɛ kakɛ mɔɔ bɛbɔ ye wɔ siane ko biala anu la. Bills boni a bɛnyia a yɛɛ kɛzi bɛyɛ ezukoa nwo ngyehyɛlɛ bɛfa bɛtua zɔhane bills ne ɛ? Kɛzi bɛsie ezukoa ɛ?

Nɔhalɛ edwɛkɛ: Saa ɛsukoa kɛzi bɛnea ezukoa zo la kɛkala mɔɔ ɛtɛfile sua nu la a ɔbaziezie wɔ yeamaa wɔagyinla ezukoa nwo ngyegyelɛ mɔɔ ɛbayia ye wɔ wɔ ɛbɛlabɔlɛ nu la anloa.

WƆTETE Ɛ NWO Ɔ?

Baebolo ne ka kɛ: “Awie biala ɔdaye ɔbazoa ye adesoa.”​—Galeehyeama 6:5.

  • Ɛle tusie ɔ?

  • Asoo wɔ awovolɛ a kakye wɔ maa ɛyɛ wɔ gyima mɔɔ ɔwɔ kɛ ɛyɛ la ɔ?

  • Asoo ɛmaa mekɛ mɔɔ bɛva bɛmaa wɔ la kpa nwo kolaa na wɔara sua nu ɔ?

Saa ɛbua kpuya ɛhye mɔ anu ko bɔbɔ ɛhɛe a, bie a ɔbayɛ se yeamaa wɔ kpalɛ kɛ ɛbali wɔ ɛzonlelilɛ nwo gyima wɔ mekɛ mɔɔ ɛ ngomekye ɛde la.

“Saa ɛ ngomekye ɛde a, ɛbayɛ ninyɛne bie mɔ mɔɔ ɛ nye ɛnlie nwo kpalɛ la. Awie biala ɛnrɛha ɛnrɛhile wɔ kɛ ɛyɛ ninyɛne zɔhane mɔ, ɔti ɔwɔ kɛ ɛmaa ɛ nwo anwosesebɛ na ɛdi ngyehyɛleɛ zo.”​—Jessica.

Mɔɔ ɛbahola wɔayɛ ye kɛkala la: Maa ɛ nwo gyima dɔɔnwo wɔ sua nu wɔ siane ko anu. Kɛ neazo la, ɛ ngomekye siezie sua nu ɛkɛ, kpo wɔ ninyɛne, kɔli gua, to aleɛ nɔsolɛ biala na ɛwie a kpuda ahyɛnze ne mɔ. Ɛhye bamaa wɔanwu mɔɔ bado wɔ wɔ mekɛ mɔɔ ɛ ngomekye ɛde la.

Nɔhalɛ edwɛkɛ: Ɔhyia kɛ ɛtete ɛ nwo kpalɛ amaa ɛ ngomekye wɔahola wɔadɛnla.

Saa wɔanzienzie ɛ nwo kolaa na wɔavi sua nu a, ɔbayɛ kɛ ɛlɛwulu wɔavi alopile nu wɔadwu wɔ mekɛ mɔɔ ɛnlɛ parachute la

ƐKOLA ƐDI WƆ NGANEƐDELƐ ZO Ɔ?

Baebolo ne ka kɛ: “Ɔwɔ kɛ bɛye ɛhye mɔ amuala bɛgua: ɛya, ahonle kpole, ninyɛndane, aholoba.”​—Kɔlɔsaema 3:8.

  • Asoo ɔyɛ se ɔmaa wɔ kɛ ɛ nee awie mɔ badɛnla anzodwolɛ nu?

  • Asoo ɛngola ɛngomo wɔ ɛyavalɛ zo?

  • Asoo dahuu ɛkulo kɛ awie mɔ yɛ mɔɔ ɛkulo la ɔ?

Saa ɛbua kpuya ɛhye mɔ anu ko bɔbɔ ɛhɛe a, bie a ɔbayɛ se yeamaa wɔ kɛ ɛ nee awie​—ɛ hu anzɛɛ ɛ ye badɛnla sua ko anu kenle bie.

“Sua ko mɔɔ me nee awie dɛnlanle nu la maanle menwunle me sinlidɔlɛ. Menzukoale kɛ menrɛhola menrɛmaa awie mɔ ɛnrɛlie me nganeɛdelɛ mɔɔ ɛnle kpalɛ mɔɔ adwenleadwenle fa ba la ɛnrɛdo nu. Ɛnee ɔwɔ kɛ medi nwolɛ gyima wɔ adenle kpalɛ zo.”​—Helena.

Mɔɔ ɛbahola wɔayɛ ye kɛkala la: Sukoa kɛ ɛ nee wɔ awovolɛ nee ɛ mediema badɛnla anzodwolɛ nu. Yeanyɛ boɛ fee la, kɛzi ɛdi menli mɔɔ ɛ nee bɛ de kɛkala la sinlidɔlɛ nwo gyima la a bahile kɛzi ɛbali awie mɔɔ ɛ nee ye badɛnla kenle bie la sinlidɔlɛ nwo gyima a.

Nɔhalɛ edwɛkɛ: Saa ɛ ngomekye ɛde a ɔngile kɛ ɛnrɛnyia ɛzonlelilɛ​—ɔle debie mɔɔ ɔwɔ kɛ ɛziezie ɛ nwo na wɔayɛ. Duzu ati a ɛ nee menli mɔɔ bɛhola bɛyɛ zɔ la ɛndendɛ ɛ? Biza bɛ maa bɛha mɔɔ bɛkakye ye wɔ mɔɔ anrɛɛ bɛbayɛ anzɛɛ debie mɔɔ bɛze kɛkala mɔɔ bɛ kulu anu a anrɛɛ bɛnwunle ye zɔhane mekɛ ne la. Ɔle kpalɛ kɛ ɛbayɛ zɔ wɔ mekɛ mɔɔ ɛlɛsi kpɔkɛ biala la!