Ja ku birimwo

Ja ku rutonde rw’ibirimwo

Ikintu ca 2: Abanyakibi bababarizwa mu muriro udahera

Ikintu ca 2: Abanyakibi bababarizwa mu muriro udahera

Ikintu ca 2: Abanyakibi bababarizwa mu muriro udahera

Ico kintu cakomotse hehe? “Mu bafilozofe bose ba kera b’Abagiriki, Pulato ni we yagize akosho gakomeye gusumba abandi bose ku bijanye n’ukuntu Umuriro udahera wamye ubonwa kuva kera na rindi.”​—Bivugwa n’igitabu kimwe (Histoire des enfers), canditswe na Georges Minois, ku rupapuro rwa 50.

“Kuva hagati yo mu kinjana ca kabiri G.C., abakirisu bari barigishijwe muri filozofiya y’Abagiriki batanguye kwumva ko bakeneye guserura ukwizera kwabo bakoresheje filozofiya . . . Filozofiya yabanyura kuruta izindi zose yari iya Pulato.”​—Bivugwa n’igitabu kimwe c’inkoranyabumenyi (The New Encyclopædia Britannica) (1988), Imbumbe ya 25, ku rupapuro rwa 890.

“Inyigisho ya Ekeleziya iremeza yuko umuriro udahera ubaho kandi uzokwamaho. Abapfa barakoze igicumuro co kubicisha, ubwo nyene bakimara gupfa ubugingo bwabo buca bumanuka mu muriro, aho baronkera amahano y’umuriro udahera. Igihano nyamukuru c’umuriro udahera, ni ugutandukanywa n’Imana ibihe bidahera.”​—Bivugwa n’igitabu kimwe c’Ikatikisimu (Catechism of the Catholic Church), integuro yo mu 1994, ku rupapuro rwa 270.

Bibiliya ibivugako iki? Igira iti: “Ereg’abariho baba bazi ko bazopfa; arikw abapfuye nta co baba bakizi, . . . kukw ata gikorwa cank’inama cank’ukumenya cank’ubgenge i kuzimu ah’urāriye kuja.”​—Umusiguzi 9:5, 10.

Ijambo ry’igiheburayo ryahinduwe ngo “i kuzimu” ari ryo Sheol, rino rikaba ryerekeza ku “mva,” rihindurwa ngo “umuriro udahera” mu mpinduro zimwezimwe za Bibiliya. None uwo murongo uhishura iki ku bijanye n’ingene abapfuye bamerewe? Boba bababarizwa muri Sheoli kugira ngo bishure amakosa bakoze? Habe namba, kubera yuko “[a]ta co baba bakizi.” Ni co gituma igihe umwe sekuruza w’imiryango Yobu yariko aracumukura bimwe bikomeye bivuye ku ndwara ibabaza, yatakambiye Imana ati: “Unkingirire mu muriro udahera [mu giheburayo ni Sheol].” (Yobu 14:13; Douay-Rheims Version) None ico kintu yasavye wumva cogize insobanuro iyaba Sheoli cari ikibanza co kubabarizwamwo ibihe bidahera? Mu mvugo ya Bibiliya, ijambo ryahinduwe ngo umuriro udahera ryerekeza gusa ku mva rusangi abantu bajamwo, aho ata gikorwa na kimwe kihakorerwa.

None iyo nsobanuro y’ijambo ryahinduwe ngo umuriro udahera, ubwo ntirushirije kuba iyumvikana kandi ikaba ihuza n’ico Ivyanditswe bivuga? Hari igicumuro naho coba kimeze gute, cotuma Imana y’urukundo isinzikariza umuntu ubuzima ibihe bidahera? (1 Yohani 4:8) Yamara, nimba inyigisho y’umuriro udahera ari iy’ikinyoma, tuvuge iki ku bijanye n’ijuru?

Gereranya iyi mirongo yo muri Bibiliya: Zaburi 146:3, 4; Ibikorwa 2:25-27; Abaroma 6:7, 23

UKURI AHO KURI:

Imana ntihana abantu mu kubata mu muriro udahera

[Iciyumviro ku rup. 5]

[Abo dukesha ifoto ku rup. 5]

Barrators​—Giampolo/The Doré Illustrations For Dante’s Divine Comedy/Dover Publications Inc.