Skip to content

Skip to table of contents

VAHE HIVA

‘Oku Tau Mo‘ui ‘i he “Kuonga Fakamui”?

‘Oku Tau Mo‘ui ‘i he “Kuonga Fakamui”?
  • Ko e hā ‘a e ngaahi me‘a ‘oku hoko ‘i hotau taimí na‘e tomu‘a tala ‘i he Tohi Tapú?

  • Ko e hā ‘oku tala ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘e hangē ko iá ‘a e kakai ‘i he “kuonga fakamui”?

  • ‘I he fekau‘aki mo e “kuonga fakamui,” ko e hā ‘a e ngaahi me‘a lelei ‘oku tomu‘a tala ‘e he Tohi Tapú?

1. Ko fē ‘e lava ke tau ‘ilo ai fekau‘aki mo e kaha‘ú?

KUÓ KE mamata ‘i he ongoongo ‘i he televīsoné pea fifili pe ‘⁠Ko e hā ‘e iku ki ai ‘a e māmani ko ení?’ ‘Oku mātu‘aki hoko fakafokifā mo ta‘e‘amanekina ‘a e ngaahi me‘a fakamamahí he ‘oku ‘ikai lava ke tala ki mu‘a ‘e ha tangata ‘a e me‘a ‘e hoko ‘i he ‘apongipongí. (Semisi 4:14) Kae kehe, ‘oku ‘afio‘i ‘e Sihova ‘a e me‘a ‘e hoko ‘i he kaha‘ú. (Aisea 46:10) Fuoloa atu ‘i he kuohilí, na‘e tomu‘a tala ai ‘e he‘ene Folofolá, ko e Tohi Tapú, ‘o ‘ikai ngata pē ‘i he ngaahi me‘a kovi ‘oku hoko ‘i hotau ‘ahó kae toe pehē foki ki he ngaahi me‘a fakaofo ‘a ia ‘e hoko ‘i he kaha‘u ofi maí.

2, 3. Ko e hā ‘a e fehu‘i na‘e ‘eke ‘e he kau ākongá kia Sīsuú, pea na‘e anga-fēfē ‘a ‘ene tali ki aí?

2 Na‘e lea ‘a Sīsū Kalaisi fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá, ‘a ia te ne fakahoko mai ha ngata‘anga ki he tu‘unga fulikivanú pea ngaohi ‘a e māmaní ke hoko ko ha palataisi. (Luke 4:43) Na‘e fiema‘u ‘e he kakaí ke nau ‘ilo‘i ‘a e taimi ‘e hoko mai ai ‘a e Pule‘angá. Ko hono mo‘oní, na‘e ‘eke ‘e he kau ākonga ‘a Sīsuú kiate ia: “Ko e ha nai ‘a e faka‘ilonga ‘o ha‘o ha mai, mo e faka ‘osi ‘o e kuonga?” (Mātiu 24:3) ‘I he tali ki aí na‘e tala ange ‘e Sīsū kiate kinautolu, ko Sihova pē ko e ‘Otuá ‘okú ne ‘afio‘i tonu ‘a e taimi ‘e hoko mai ai ‘a e ngata‘anga ‘o e fokotu‘utu‘u ko eni ‘o e ngaahi me‘á. (Mātiu 24:36) Ka na‘e tomu‘a tala ‘e Sīsū ‘a e ngaahi me‘a ‘a ia ‘e hoko ‘i he māmaní ‘i he ki mu‘a pē ke ‘omai ‘e he Pule‘angá ‘a e melino mo e malu mo‘oni ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá. Ko e me‘a na‘á ne tomu‘a talá ‘oku lolotonga hoko ia he taimí ni!

3 Ki mu‘a ke tau sivisivi‘i ‘a e fakamo‘oni ‘oku tau mo‘ui ‘i he “faka ‘osi ‘o e kuonga,” tau vakai nounou angé ki ha tau ‘a ia kuo ‘ikai malava ke mamata ai ha tangata. Na‘e hoko ia ‘i he nofo‘anga laumālie ta‘ehāmaí pea ko hono olá ‘oku uesia ai kitautolu.

KO HA TAU ‘I HĒVANI

4, 5. (a) Ko e hā na‘e hoko ‘i hēvani ‘i he taimi nounou mei hono fakanofo ‘a Sīsū ko e Tu‘í? (e) Fakatatau ki he Fakahā 12:​12, ko e hā na‘e iku ki ai ‘a e tau ‘i hēvaní?

4 Ko e vahe ki mu‘a ‘i he tohí ni na‘e fakamatala ai na‘e hoko ‘a Sīsū Kalaisi ko e Tu‘i ‘i hēvaní ‘i he ta‘u 1914. (Taniela 7:​13, 14) Taimi nounou mei he‘ene ma‘u ‘a e mafai ‘o e Pule‘angá, na‘e fai ai ‘e Sīsū ‘a e ngāue. “Na‘e hoko ha tau ‘i he langi,” ko e lau ia ‘a e Tohi Tapú. “Ko Maikeli [ko e toe hingoa ia ‘e taha kia Sīsū] mo ‘ene kau ‘angelo na‘a nau fai tau mo e Talakoni [ko Sētane ko e Tēvoló], pea na‘e tau ‘a e Talakoni mo ‘ene kau ‘angelo a‘ana.” * Ko Sētane mo ‘ene kau ‘āngelo fulikivanú, ‘a e kau tēmenioó, ne nau fo‘i ‘i he tau ko iá pea na‘e lī kinautolu ki tu‘a mei hēvani ki he māmaní. Ko e ngaahi foha laumālie faitōnunga ‘o e ‘Otuá na‘a nau fiefia ‘i he puli atu ‘a Sētane mo ‘ene kau tēmenioó. Kae kehe, ‘e ‘ikai hokosia ‘e he tangatá ‘a e fiefia ko iá. ‘I hono kehé, na‘e tomu‘a tala ‘e he Tohi Tapú: “ ‘Oiaue ‘a e fonua . . . He kuo hoko hifo ‘a e Tevolo kiate kimoua, ‘oku ne ‘ita lahi, ko ‘ene ‘ilo, ‘oku toesi‘i pe hono taimi.”—Fakahā 12:​7, 9, 12.

5 Kātaki ‘o fakatokanga‘i ange ‘a e me‘a ‘e iku ki ai ‘a e tau ‘i hēvaní. ‘I he‘ene tōlilí, ‘e ‘omai ai ‘e Sētane ‘a e ‘oiauē, pe faingata‘a, ki he fa‘ahinga ‘i he māmaní. Hangē ko ia te ke sio ki aí, ‘oku tau lolotonga mo‘ui ‘i he taimi ko ia ‘o e ‘oiaueé. Ka ‘e ‘i he tu‘unga nounou ia—‘⁠‘i ha taimi toesi‘i’ pē. Na‘a mo Sētane ‘okú ne ‘ilo‘i ia. ‘Oku lave ‘a e Tohi Tapú ki he taimi ko ení ko e “kuonga fakamui.” (2 Timote 3:1) He fiefia mo‘oni ē ‘e lava ke hoko kiate kitautolú ‘i he vavé ni ke to‘o atu ‘e he ‘Otuá ‘a hono tākiekina ‘e he Tēvoló ‘a e māmaní! Tau lāulea angé ki he ngaahi me‘a ‘e ni‘ihi na‘e tomu‘a tala ‘i he Tohi Tapú ‘a ia ‘oku hoko tonu he taimi ní. ‘Oku fakamo‘oni‘i ‘e he ngaahi me‘á ni ‘oku tau mo‘ui ‘i he kuonga fakamuí pea kuo vavé ni ke ‘omai ‘e he Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘a e ngaahi tāpuaki ta‘engata ki he fa‘ahinga ‘oku ‘ofa kia Sihová. ‘Uluakí, tau sivisivi‘i angé ‘a e tafa‘aki ‘e fā ‘o e faka‘ilonga na‘e pehē ‘e Sīsū te ne faka‘ilonga‘i ‘a e taimi ‘a ia ‘oku tau mo‘ui aí.

NGAAHI TU‘UNGA LALAHI ‘O E KUONGA FAKAMUÍ

6, 7. ‘Oku anga-fēfē hono fakahoko he ‘ahó ni ‘a e ngaahi lea ‘a Sīsū fekau‘aki mo e ngaahi taú pea mo e ngaahi hongé?

6 “ ‘E tu‘u ha kakai ki ha kakai, mo ha pule‘anga ki ha pule‘anga.” (Mātiu 24:7) Kuo tāmate‘i ‘a e kakai ‘e laui miliona ‘i he ngaahi tau lolotonga ‘a e senituli kuo maliu atú. Na‘e tohi ‘a e faihisitōlia Pilitānia ‘e taha: “Ko e senituli hono 20 ‘a e senituli lingitoto lahi taha ‘i he hisitōlia kuo lēkōtí. . . . Ko ha senituli ia ‘o e meimei tau ta‘emotu, ‘a ia ko e taimi si‘i pē mo nounou ‘oku ta‘efai ai ‘i ha feitu‘u ha fepaki fakakautau kuo ‘osi fokotu‘utu‘u.” Ko ha līpooti mei he Ako‘anga Vakai‘i ‘o e Māmaní ‘oku pehē ai: “ ‘Oku liunga tolu ‘a e tokolahi ‘o e kakai kuo hoko ‘o ma‘ukovia ‘e he taú ‘i he senituli [hono 20] ‘o laka ia ‘i he ngaahi tau kotoa mei he ‘uluaki senituli T.S. ki he 1899.” Laka hake he kakai ‘e toko 100 miliona kuo mate ko e tupu mei he ngaahi tau talu mei he 1914. Neongo kapau ‘oku tau hokosia ‘a e mamahi ‘o e mole atu ha taha ‘ofeina ‘i he taú, ‘oku fakalaka atu ‘i he‘etau mahino‘í ‘a e mamahi mo e langa ‘a e laui miliona.

7 “ ‘E ai ha ngāhi honge.” (Mātiu 24:7) ‘Oku pehē ‘e he kau fakatotoló ko e lahi ‘o e me‘akai kuo ngaohí kuo tupulaki fakautuutu ia lolotonga ‘a e ta‘u ‘e 30 kuohilí. Neongo ia, ‘oku hokohoko atu ‘a e ngaahi hongé koe‘uhi ‘oku ‘ikai ke ma‘u ‘e he kakai tokolahi ‘a e pa‘anga fe‘unga ke fakatau mai ‘aki ‘a e me‘akaí pe ko e kelekele ke tō ai ‘a e ngoué. ‘I he ngaahi fonua langalanga haké, ko e kakai laka hake he pilioná kuo pau ke nau mo‘ui ‘i ha pa‘anga hū mai ko e tola U.S. ‘e taha pe si‘i ange ai he ‘aho. Ko e tokolahi taha ‘o e fa‘ahingá ni ‘oku nau faingata‘a‘ia ‘i he fiekaia hokohoko. ‘Oku fakafuofua ‘e he Kautaha Mo‘ui ‘a Māmaní ko e fasimanavá ko ha tupu‘anga lahi ia ‘o e mate ‘a e fānau laka hake he toko nima milioná ‘i he ta‘u taki taha.

8, 9. Ko e hā ‘okú ne fakahaa‘i kuo hoko mo‘oni ‘a e kikite ‘a Sīsū ‘o fekau‘aki mo e ngaahi mofuiké pea mo e ngaahi mahaki faka‘auhá?

8 “ ‘E ai ‘a e ngaahi fu‘u mofuike.” (Luke 21:11) Fakatatau ki he Savea Fakaesioloki U.S., ko ha ‘avalisi ‘o e mofuike ‘e 19 ‘i he ta‘u taki taha ‘oku ‘amanekina ke hokó. ‘Oku mālohi fe‘unga eni ke ne maumau‘i ‘a e ngaahi falé mo fahi ‘a e kelekelé. Pea ‘i ha faka‘avalisi, ko e ngaahi mofuike ‘oku mālohi fe‘unga ke nau fakatupunga ‘a e ‘auha faka‘aufuli ‘o e ngaahi falé kuo hoko fakata‘u ia. ‘Oku fakahaa‘i ‘e he ngaahi lēkooti ‘oku ala ma‘u ‘o pehē kuo to‘o ‘e he ngaahi mofuiké ‘a e mo‘ui ‘e ua miliona tupu talu mei he 1900. ‘Oku pehē ‘e he ma‘u‘anga fakamatala ‘e taha: “Ko e ngaahi fakalakalaka ‘i he tekinolosiá kuo holoki hifo ai ‘i he tu‘unga si‘isi‘i pē ‘a e tokolahi ‘o e maté.”

9 “ ‘E ai . . . mo e ngaahi mahaki faka‘auha.” (Luke 21:11) Neongo ‘a e ngaahi fakalakalaka fakafaito‘ó, ‘oku taa‘i ‘e he ngaahi mahaki motu‘a mo fo‘ou ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. ‘Oku pehē ‘e he līpooti ‘e taha ko e ngaahi mahaki ‘iloa ‘e 20—⁠kau ai ‘a e tīpií, malēliá, mo e kōlelá⁠—kuo hoko ia ‘o lahi ange ‘i he ngaahi hongofulu‘i ta‘u ki mui ní pea ko e fa‘ahinga mahaki ‘e ni‘ihi ‘oku fakautuutu ‘ene faingata‘a ke fakamo‘ui fakafou ‘i he ngaahi faito‘ó. Ko hono mo‘oní, kuo ‘asi ‘o ‘ikai si‘i hifo ‘i he mahaki fo‘ou ‘e 30. Ko e ni‘ihi ‘o kinautolu ‘oku ‘ikai ‘ilo‘i hanau faito‘o pea ‘oku fakatupu mate.

KAKAI ‘O E KUONGA FAKAMUÍ

10. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘ulungāanga na‘e tomu‘a tala ‘i he 2 Timote 3:​1-5 ‘okú ke sio ai he kakaí ‘i he ‘aho ní?

10 Tuku kehe ‘a hono ‘ilo‘i ‘a e ngaahi me‘a pau ‘oku hoko ‘i he māmaní, na‘e tomu‘a tala ‘e he Tohi Tapú ko e kuonga fakamuí ‘e faka‘ilonga‘i‘aki ia ha liliu ‘i he sōsaieti fakaetangatá. Na‘e fakamatala ‘a e ‘apositolo ko Paulá ki he tu‘unga ‘e ‘i ai ‘a e kakaí fakalūkufuá. ‘I he 2 Timote 3:​1-5, ‘oku tau lau ai: “Ka hokosia ‘a e kuonga fakamui, ‘e ai ha ngaahi taimi faingata‘a.” ‘I hono konga, na‘e pehē ai ‘e Paula ko e kakaí te nau

  • ‘ofa kiate kinautolu pē

  • ‘ofa ki he pa‘angá

  • talangata‘a ki he mātu‘á

  • anga-ta‘emolumalu

  • ta‘e‘ofa ki ho‘ota

  • ta‘efakama‘uma‘u

  • anga-fakamanu

  • ‘ofa ki he mālié ‘o ‘ikai ‘ofa ki he ‘Otuá

  • ma‘u ‘a e nge‘esi ‘o e lotú, kae li‘aki ‘a hono mālohí

11. ‘Oku anga-fēfē hono fakamatala‘i ‘e he Sāme 92:7 ‘a e me‘a ‘e hoko ki he fa‘ahinga fulikivanú?

11 Kuo hoko ‘o pehē ‘a e kakai ‘i ho feitu‘ú? ‘Oku ‘ikai ha veiveiua ‘oku nau pehē. ‘Oku ‘i he feitu‘u kotoa pē ‘a e kakai ‘oku nau ma‘u ‘a e ngaahi ‘ulungāanga ‘oku koví. ‘Oku fakahaa‘i ‘e he me‘á ni kuo vavé ni ke fai mai ‘e he ‘Otuá ha ngāue, he ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ka faliki mai ‘a e angahala [pe fulikivanú] hange ha musie, pea fisi ‘a e kau faikovi fuape; ko hono ‘uhinga ke nau ‘auhia ai pe.”—Sāme 92:7.

HOKO ‘A E NGAAHI ME‘A LELEI!

12, 13. Kuo anga-fēfē ‘a e hoko ‘o fakautuutu ‘a e ‘⁠‘ilo mo‘oní’ ‘i he “taimi fakamui” ko ení?

12 Ko e kuonga fakamuí ‘oku fonu mo‘oni ia ‘i he ‘oiauē, ‘o hangē tofu pē ko e me‘a na‘e tomu‘a tala ‘e he Tohi Tapú. Kae kehe, ‘i he māmani faingata‘á ni, ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi me‘a lelei ‘oku hoko ‘i he lotolotonga ‘o e kau lotu ‘a Sihová.

13 “ ‘E fakautuutu ‘a e ‘ilo [mo‘oní],” ko e tomu‘a tala ia ‘e he tohi Fakatohitapu ‘a Tanielá. ‘E hoko ‘a e me‘a ko iá ‘afē? ‘I he lolotonga ‘a e “taimi fakamui.” (Taniela 12:4) Kuo tokoni‘i ‘e Sihova, tautefito talu mei he 1914, ‘a e fa‘ahinga ko ia ‘oku nau holi mo‘oni ke tauhi kiate iá ke tupulekina ‘i hono mahino‘i ‘a e Tohi Tapú. Kuo nau mahino‘i lahi ange ‘a e ngaahi mo‘oni mahu‘inga fekau‘aki mo e huafa pea mo e taumu‘a ‘a e ‘Otuá, ko e feilaulau huhu‘i ‘a Sīsū Kalaisí, ko e tu‘unga ‘o e kau maté pea mo e toetu‘ú. ‘Ikai ngata aí, kuo ako ‘a e kau lotu kia Sihová ki he anga ‘o hono mo‘ui‘aki ‘enau mo‘uí ‘i ha founga ‘a ia ‘oku ‘aonga kiate kinautolu pea ‘oatu ai ‘a e fakahīkihiki ki he ‘Otuá. Kuo nau toe ma‘u ha mahino mā‘ala‘ala ange ki he ngafa ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá mo e founga te ne fakatonutonu ai ‘a e ngaahi me‘a ‘i he māmaní. Ko e hā ‘oku nau fai ‘aki ‘a e ‘ilo ko ení? Ko e fehu‘i ko iá ‘okú ne ‘omai ai kitautolu ki he toe kikite ‘e taha ‘a ia ‘oku fakahoko ‘i he kuonga fakamui ko ení.

“ ‘E ‘oua ke fanongonongo ki mamani katoa ‘a e ongoongolelei ko eni ‘o e pule‘anga.”​—Mātiu 24:14

14. ‘Oku mafolalahia fēfē ‘a hono malanga‘i ‘a e ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá he ‘aho ní, pea ko hai ‘oku nau malanga‘i iá?

14 “ ‘E ‘oua ke fanongonongo ki mamani katoa ‘a e ongoongolelei ko eni ‘o e pule‘anga,” ko e lea ia ‘a Sīsū Kalaisi ‘i he‘ene kikite fekau‘aki mo e “faka‘osi ‘o e kuonga.” (Mātiu 24:​3, 14) ‘I he kotoa ‘o e māmaní, ko e ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá—kau ki he Pule‘angá tonu, ko e me‘a te ne faí, mo e founga ‘e lava ai ke tau ma‘u ‘ene ngaahi tāpuakí⁠—‘oku malanga‘i ia ‘i he ngaahi fonua ‘e 230 tupu pea ‘i he ngaahi lea ‘e 400 tupu. Ko e laui miliona ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘oku nau malanga‘i faivelenga ‘a e ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá. ‘Oku nau ha‘u mei he “pule‘anga kotoa pē, mo e ngaahi matakali, mo e ngaahi fa‘ahinga, mo e ngaahi lea.” (Fakahā 7:9) ‘Oku fai ‘e he Kau Fakamo‘oní ‘a e ngaahi ako Tohi Tapu ta‘etotongi ‘i ‘api mo e kakai ‘e laui miliona ‘a ia ‘oku nau loto ke ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku ako‘i mo‘oni ‘e he Tohi Tapú. He fakahoko fakaue‘iloto mo‘oni ē ‘o e kikité, tautefito talu mei hono tomu‘a tala ‘e Sīsū ko e kau Kalisitiane mo‘oní te nau hoko ko e “fehi‘anekina ‘e he kakai kotoa pe”!—Luke 21:17.

KO E HĀ TE KE FAÍ?

15. (a) ‘Okú ke tui ‘oku tau mo‘ui ‘i he kuonga fakamuí, pea ko e hā hono ‘uhingá? (e) ‘E ‘uhinga ki he hā “ ‘a e ngata‘anga” ki he fa‘ahinga ‘oku nau fakafepaki‘i ‘a Sihová pea ki he fa‘ahinga ‘oku nau anganofo ki he tu‘unga-pule ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá?

15 Koe‘uhi ‘oku fakahoko he ‘ahó ni ‘a e ngaahi kikite Fakatohitapu lahi ‘aupito, ‘ikai ‘okú ke loto-tatau ‘oku tau mo‘ui ‘i he kuonga fakamuí? Hili hono malanga‘i ‘a e ongoongo leleí ki he fiemālie ‘a Sihová, ‘oku papau ke hoko mai “ ‘a e ngata‘anga.” (Mātiu 24:14) Ko e “ngata‘anga” ‘oku ‘uhinga iá ko e taimi ‘a ia ‘e to‘o ‘osi atu ai ‘e he ‘Otuá ‘a e tu‘unga fulikivanu ‘i he māmaní. Ke faka‘auha ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘oku fakafepaki loto-lelei kiate Iá, ‘e ngāue‘aki ai ‘e Sihova ‘a Sīsū mo e kau ‘āngelo mālohí. (2 Tesalonaika 1:​6-9) Ko Sētane mo ‘ene kau tēmenioó ‘e ‘ikai te nau kei kākaa‘i ‘a e ngaahi pule‘angá. Hili iá, ‘e hua‘i hifo ‘e he Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘a e ngaahi tāpuaki ki he fa‘ahinga kotoa ‘oku anganofo ki he‘ene tu‘unga-pule mā‘oni‘oní.—Fakahā 20:​1-3; 21:​3-5.

16. Ko e hā ‘e fakapotopoto kiate koe ke ke faí?

16 Koe‘uhi ‘oku ofi ‘a e ngata‘anga ‘o e fokotu‘utu‘u ‘a Sētané, ‘oku fiema‘u ke tau ‘eke hifo kiate kitautolu, ‘⁠Ko e hā ‘oku totonu ke u faí?’ ‘Oku fakapotopoto ke hokohoko atu ‘a e ako lahi ange fekau‘aki mo Sihova pea mo ‘ene ngaahi fiema‘u kiate kitautolú. (Sione 17:3) Hoko ko ha tokotaha ako fakamātoato ‘o e Tohi Tapú. ‘Ai ko ho‘o tō‘ongá ia ke feohi tu‘uma‘u mo e ni‘ihi kehe ko ē ‘oku nau kumi ke fai ‘a e finangalo ‘o Sihová. (Hepelu 10:​24, 25) Ma‘u ‘a e ‘ilo fakautuutu ‘oku ‘ai ‘e Sihova ko e ‘Otuá ke ala ma‘u ki he kakai ‘i māmani lahí, pea fai ‘a e ngaahi liliu ‘oku fiema‘u ‘i ho‘o mo‘uí koe‘uhi ke lava ai ‘o ke ma‘u ‘a e hōifua ‘a e ‘Otuá.—Semisi 4:8.

17. Ko e hā ‘e ma‘u faka‘ohovale‘i ai ‘e he faka‘auha ‘o e fulikivanú ‘a e tokolahi taha ‘o e kakaí?

17 Na‘e tomu‘a tala ‘e Sīsū ko e tokolahi taha ‘o e kakaí te nau tukunoa‘i ‘a e fakamo‘oni ‘oku tau lolotonga mo‘ui ‘i he kuonga fakamuí. Ko e faka‘auha ‘o e fulikivanú ‘e hoko fakafokifā mo ta‘e‘amanekina mai ia. ‘I he hangē ko ha kaiha‘a ‘i he po‘ulí, te ne ma‘u faka‘ohovale‘i ‘a e tokolahi taha ‘o e kakaí. (1 Tesalonaika 5:2) Na‘e fakatokanga ‘a Sīsū: “Kae hange ko e taimi ‘o Noa, ‘e pehe foki ‘a e hoko mai ‘ae Fanautama ‘a Tangata. He hange na‘e nofo ‘a e kakai ‘i he kuonga ‘o e Lomaki, ‘o nau kai mo inu, ‘o nau ma‘u uaifi mo ma‘u husepaniti, ‘o a‘u ki he ‘aho ko ia na‘e hu ai ‘a Noa ki he aake; pea na‘e ‘ikai te nau ‘alo‘iloa kae‘oua ke hoko mai ‘a e Lomaki, ‘o ‘ave kinautolu fulipe: ‘e pehe foki ‘a e hoko mai ‘a e Fanautama ‘a Tangata.”—Mātiu 24:​37-39.

18. Ko e hā ‘a e fakatokanga na‘e fai ‘e Sīsū ‘oku totonu ke tau tokanga fakamātoato ki aí?

18 Ko ia ai, na‘e tala ‘e Sīsū ki he‘ene kau fanongó: “Mou lamasi kimoutolu, na‘a ‘iloange ‘e mafatukituki homou loto, ko e me‘a ‘i he fa‘a kai, mo e fa‘a inu, mo e fa‘a lotomo‘ua ki he mo‘ui ni, pea lapasi kimoutolu ‘e he ‘aho ko ia ‘o hangē ko ha hele puna: he te ne hoko ki he kakai kotoa pe ‘i he‘enau nofo pe ‘i he funga ‘o māmani kotoa. Ka mou ‘ā pe, mo lotu ‘i he taimi kotoa pe, koe‘uhi ke mou lava ke hao mei he ngāhi me‘a ko ia fulipe ‘oku ene ke hoko; pea ke tu‘u [‘i he fakahōifua] ‘i he ‘ao ‘o e Fanautama ‘a Tangata.” (Luke 21:​34-36) ‘Oku fakapotopoto ke tokanga fakamātoato ki he ngaahi lea ‘a Sīsuú. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ko e fa‘ahinga ‘oku nau ma‘u ‘a e hōifua ‘a Sihova ko e ‘Otuá mo e “Fanautama ‘a Tangata,” ‘a Sīsū Kalaisi, ‘oku nau ma‘u ‘a e ‘amanaki ‘o e hao mo‘ui atu ‘i he ngata‘anga ‘o e fokotu‘utu‘u ‘o e ngaahi me‘a ‘a Sētané pea mo e mo‘ui ta‘engata ‘i he māmani fo‘ou fakaofo ‘a ia ‘oku ofi ‘aupito maí!—Sione 3:16; 2 Pita 3:13.

^ pal. 4 Ki ha fakamatala ‘oku fakahaa‘i ai ko e Maikelí ko ha toe hingoa ia ‘e taha kia Sīsū Kalaisí, sio ki he ‘Apenitiki “Ko Hai ‘a Maikeli ko e ‘Āngelo-Pulé?