Skip to content

Skip to table of contents

VAHE HONGOFULUMĀTOLU

Ko ha Vakai Faka‘otua ki he Mo‘uí

Ko ha Vakai Faka‘otua ki he Mo‘uí
  • ‘Oku anga-fēfē ‘a e vakai ‘a e ‘Otuá ki he mo‘uí?

  • ‘Oku anga-fēfē ‘a e vakai ‘a e ‘Otuá ki he fakatōtamá?

  • ‘Oku anga-fēfē ‘etau fakahāhā ‘a e ‘apasia ki he mo‘uí?

1. Ko hai na‘á ne fakatupu ‘a e me‘amo‘ui kotoa pē?

“KO Sihova ko e ‘Otua mo‘oni,” ko e lea ia ‘a e palōfita ko Selemaiá. “Koia ia ‘a e ‘Otua Mo‘ui.” (Selemaia 10:10) ‘Ikai ko ia pē, ko Sihova ko e ‘Otuá ‘a e Tokotaha-Fakatupu ‘o e me‘amo‘ui kotoa pē. Na‘e pehē ‘e he ngaahi me‘a fakatupu fakahēvaní fekau‘aki mo ia: “Na‘a ke ngaohi ‘a e me‘a kotoa pē, pea na‘a nau ‘i ai, pea na‘e ngaohi kinautolu, koe‘uhi pē ko ho finangalo ia.” (Fakahā 4:11) ‘I ha hiva ‘o e fakahīkihiki ki he ‘Otuá, na‘e pehē ai ‘e Tu‘i Tēvita: “Ko e matavai ‘o e mo‘ui ‘oku ‘i he ‘Afiona.” (Sāme 36:9) Ko e mo‘uí leva ko ha me‘a‘ofa mei he ‘Otuá.

2. Ko e hā ‘oku fai ‘e he ‘Otuá ke fakatolonga‘aki ‘etau mo‘uí?

2 ‘Oku toe fakatolonga ‘e Sihova ‘etau mo‘uí. (Ngāue 17:28) ‘Okú ne tokonaki mai ‘a e me‘akai ‘oku tau kaí, ko e vai ‘oku tau inú, ko e ‘ea ‘oku tau mānava‘akí pea mo e fonua ‘oku tau nofo aí. (Ngāue 14:​15-17) Kuo fai eni ‘e Sihova ‘i ha founga ‘okú ne ‘ai ai ‘a e mo‘uí ke fakafiefia. Ka ke fiefia kakato ‘i he mo‘uí, ‘oku fiema‘u ke tau ako ‘a e ngaahi lao ‘a e ‘Otuá pea talangofua ki ai.—Aisea 48:​17, 18.

FAKAHĀHĀ ‘A E ‘APASIA KI HE MO‘UÍ

3. Na‘e anga-fēfē ‘a e vakai ‘a e ‘Otuá ki hono fakapoongi ‘o ‘Ēpelí?

3 ‘Oku fiema‘u ‘e he ‘Otuá ke tau ‘apasia ki he mo‘uí—fakatou‘osi ‘a e mo‘ui ‘a kitautolú pea mo e mo‘ui ‘a e ni‘ihi kehé. Ko e fakatātaá, ‘i he ngaahi ‘aho ‘o ‘Ātama mo ‘Iví, na‘e hoko ai ‘a hona foha ko Keiní ‘o ‘ita lahi ki hono tehina ko ‘Ēpelí. Na‘e fakatokanga ‘a Sihova kia Keini ‘o pehē ko ‘ene ‘itá ‘e lava ke taki atu ai ia ki he angahala mamafa. Na‘e ta‘etokanga ‘a Keini ki he fakatokanga ko iá. Na‘á ne ‘⁠tu‘u kia Epeli ko hono tehiná, ‘o ne tamate‘i ia.’ (Senesi 4:​3-8) Na‘e tautea‘i ‘e Sihova ‘a Keini ‘i he‘ene fakapoongi ‘a hono tehiná.—Senesi 4:​9-11.

4. ‘I he Lao ‘a Mōsesé, na‘e anga-fēfē hono fakamamafa‘i ai ‘e he ‘Otuá ‘a e vakai totonu ki he mo‘uí?

4 ‘I he laui afe‘i ta‘u ki mui ai, na‘e ‘oange ai ‘e Sihova ki he kakai ‘Isilelí ‘a e ngaahi lao ke tokoni‘i ai kinautolu ke nau tauhi ‘i he tu‘unga fakahōifua kiate ia. Koe‘uhi ko e ngaahi laó ni na‘e ‘oange ia fakafou ‘i he palōfita ko Mōsesé, ‘oku ui kinautolu ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ko e Lao ‘a Mōsese. Ko e konga ‘o e Lao ‘a Mōsesé na‘e pehē ai: “ ‘Oua na‘a ke fakapo.” (Teutalonome 5:17) Na‘e fakahaa‘i heni ki he kau ‘Isilelí ‘oku fakamahu‘inga‘i ‘e he ‘Otuá ‘a e mo‘ui fakaetangatá pea kuo pau ke fakamahu‘inga‘i ‘e he kakaí ‘a e mo‘ui ‘a e ni‘ihi kehé.

5. ‘Oku totonu ke fēfē ‘etau vakai ki he fakatōtamá?

5 Fēfē ‘a e mo‘ui ‘a ha ki‘i tama te‘eki fanau‘i? Sai, fakatatau ki he Lao ‘a Mōsesé, na‘e hala ‘a hono fakatupunga ‘a e mate ‘a ha ki‘i pēpē ‘i he manava ‘o ‘ene fa‘eé. ‘Io, na‘a mo ha mo‘ui pehē ‘oku mahu‘inga ia kia Sihova. (Ekisoto 21:​22, 23; Sāme 127:3) ‘Oku ‘uhinga ení ko e fakatōtamá ‘oku hala.

6. Ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ai ke tau fehi‘a ‘i hotau kaungā fa‘ahinga ‘o e tangatá?

6 Ko e ‘apasia ki he mo‘uí ‘oku kau ki ai ‘a hono ma‘u ‘a e vakai totonu ki he kaungā fa‘ahinga ‘o e tangatá. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko ia ‘oku ne fehi‘a ki hono tokoua ko e tamate-tangata ia: pea ‘oku mou ‘ilo, ‘ilonga ha tamate-tangata, ‘oku ‘ikai te ne ma‘u ‘a e nofo‘i ia ‘e he mo‘ui ta‘engata.” (1 Sione 3:15) Kapau ‘oku tau fiema‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá, ‘oku fiema‘u ke tau ta‘aki fu‘u mei hotau lotó ha tāufehi‘a pē ki hotau kaungā fa‘ahinga ‘o e tangatá, koe‘uhi ko e tāufehi‘á ‘a e tupu‘anga tefito ‘o e lahi taha ‘o e fakamālohí. (1 Sione 3:​11, 12) ‘Oku mātu‘aki mahu‘inga ke tau ako ke fe‘ofa‘aki.

7. Ko e hā ‘a e ngaahi tō‘onga ‘e ni‘ihi ‘oku fakahaa‘i ai ha ta‘e‘apasia ki he mo‘uí?

7 Fēfē ‘a e fakahaa‘i ‘o e ‘apasia ki he‘etau mo‘uí tonu? Ko e kakaí ‘i he tu‘unga anga-mahení ‘oku ‘ikai te nau loto ke nau mate, ka ‘oku tuku ‘e he ni‘ihi ke nau mate nai koe‘uhi ko e ngaahi mālié. Ko e fakatātaá, ‘oku ngāue‘aki ‘e he tokolahi ‘a e tapaká, fakateka ‘a e betel nut, pe ngāue‘aki ‘a e ngaahi faito‘o kona tapú ki he ngaahi taumu‘a fakafiefiá. Ko e ngaahi me‘a peheé ‘okú ne fakatupu ‘a e maumau ki he sinó mo fa‘a tāmate‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau ngāue‘aki iá. Ko ha tokotaha ‘okú ne ‘ai ko ha tō‘onga ‘a hono ngāue‘aki ‘a e ngaahi me‘á ni ‘oku ‘ikai te ne vakai ki he mo‘uí ‘oku toputapu. Ko e ngaahi tō‘ongá ni ‘oku ta‘ema‘a ‘i he vakai mai ‘a e ‘Otuá. (Loma 6:19; 12:​1; 2 Kolinito 6:19 [7:​1PM]) Ke tauhi fakahōifua ki he ‘Otuá, kuo pau ke tau li‘aki ‘a e ngaahi tō‘onga peheé. Neongo ko e fai peheé ‘e mātu‘aki faingata‘a nai, ‘e lava ke ‘omai ‘e Sihova kiate kitautolu ‘a e tokoni ‘oku fiema‘ú. Pea ‘okú ne fakamahu‘inga‘i ‘a e feinga ‘oku tau fai ke ‘ai ‘etau mo‘uí ‘i he tu‘unga ko ha me‘a‘ofa mahu‘inga meiate iá.

8. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau manatu‘i ‘a e fiema‘u ke tokanga ki he tu‘unga malú?

8 Kapau ‘oku tau ma‘u ‘a e ‘apasia ki he mo‘uí, te tau manatu‘i ‘a e fiema‘u ke tokanga ki he tu‘unga malú. ‘E ‘ikai ke tau ta‘etokanga pea ‘e ‘ikai ke tau fai ha ngaahi me‘a fakatu‘utāmaki ki he fiefiá pē pe ko e mālie‘iá. Te tau faka‘ehi‘ehi mei he faka‘uli ta‘etokangá mo e ngaahi sipoti fakamālohí pe fakatu‘utāmakí. (Sāme 11:5) Ko e lao ‘a e ‘Otuá ki ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á na‘e fakahaa‘i ai: “Ka ke ka langa ha fale fo‘ou [mo hano ‘ato lafalafa], pea te ke ngaohi ha ‘a [pe holisi mā‘ulalo] ki ho tu‘a fale, ke ‘oua na‘a ke fakapiki ha toto ki ho fale ‘i he to ha tangata mei ai.” (Teutalonome 22:8) ‘I he fehoanaki mo e tefito‘i mo‘oni na‘e fokotu‘u ‘i he lao ko iá, tauhi ‘a e ngaahi me‘a hangē ko e ngaahi sitepú ‘i ha tu‘unga lelei ‘i ho ‘apí koe‘uhí ke ‘oua ‘e humu, tō pea hoko ‘o lavea lahi ai ha taha. Kapau ‘okú ke ma‘u ha kā, fakapapau‘i ‘oku malu ke lele holo ai. ‘Oua ‘e faka‘atā ‘a ho ‘apí pe ko ho‘o kaá ke hoko ko ha fakatu‘utāmaki kiate koe pe ki he ni‘ihi kehé.

9. Kapau ‘oku tau ma‘u ‘a e ‘apasia ki he mo‘uí, ‘e anga-fēfē ‘etau tō‘ongafai ki he fanga monumanú?

9 Fēfē ‘a e mo‘ui ‘a ha monumanu? ‘Oku toputapu mo ia foki ki he Tokotaha-Fakatupú. ‘Oku faka‘atā ‘e he ‘Otuá ‘a hono tāmate‘i ‘o e fanga monumanú ke ma‘u ai ha me‘akai mo ha vala pe ke malu‘i ai ‘a e kakaí mei he fakatu‘utāmakí. (Senesi 3:21; 9:3; Ekisoto 21:28) Kae kehe, ko e anga-fakamamahi ki he fanga monumanú pe tāmate‘i kinautolu ki he fiefiá pē, ‘oku hala ia pea ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e ta‘etokanga faka‘aufuli ki he tu‘unga toputapu ‘o e mo‘uí.—Palovepi 12:10.

FAKAHĀHĀ ‘A E ‘APASIA KI HE TOTÓ

10. Kuo anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e he ‘Otuá ‘oku ‘i ai ha fehokotaki ‘i he vaha‘a ‘o e mo‘uí mo e totó?

10 Hili hono tāmate‘i ‘e Keini ‘a hono tehina ko ‘Ēpelí, na‘e folofola ‘a Sihova kia Keini: “Ko e ngaahi tuluta toto ‘o ho tehina ‘oku tangi mai kiate au mei he kelekele.” (Senesi 4:10) ‘I he taimi na‘e lea ai ‘a e ‘Otuá fekau‘aki mo e toto ‘o ‘Ēpelí, na‘á ne leá ‘o fekau‘aki mo e mo‘ui ‘a ‘Ēpelí. Na‘e to‘o ‘e Keini ‘a e mo‘ui ‘a ‘Ēpelí, pea ‘i he taimi ko ení ‘e pau ke tautea ‘a Keini. Na‘e hangē ia ko e toto pe ko e mo‘ui ‘a ‘Ēpelí na‘e tangi kia Sihova ki ha fakamaau totonú. Ko e fehokotaki ‘i he vaha‘a ‘o e mo‘uí mo e totó na‘e toe fakahaa‘i ia ‘i he hili ‘a e Lōmaki ‘o e ‘aho ‘o Noá. Ki mu‘a ‘i he Lōmakí, na‘e kai fua‘i‘akau, vesitapolo, uite mo e nati pē ‘a e tangatá. Hili ‘a e Lōmakí, na‘e folofola ai ‘a Sihova kia Noa mo hono ngaahi fohá: “Ko e me‘a kotoa pe ‘oku ngaūe, ‘a ia ko e pehe ‘oku mo‘ui, ko ho‘omou me‘akai ia; hange ko e mohuku kuo u ‘atu kotoa pe ia kiate kimoutolu.” Kae kehe, na‘e fokotu‘u ‘e he ‘Otuá ‘a e fakangatangata ko ení: “Ko e kakano ‘a ia ‘oku kei ‘i ai ‘ene mo‘ui, ‘a ia ko hono toto, ‘e, ‘ikai te mou kai ia.” (Senesi 1:29; 9:​3, 4) ‘Oku hā mahino, ‘oku fakafehokotaki ofi ‘aupito ‘e Sihova ‘a e mo‘uí pea mo e toto ‘o ha me‘amo‘ui.

11. Ko e hā ‘a e ngāue‘aki ‘o e totó kuo tapui ‘e he ‘Otuá talu mei he ngaahi ‘aho ‘o Noá?

11 ‘Oku tau fakahāhā ‘a e ‘apasia ki he totó ‘i he ‘ikai ke kai iá. ‘I he Lao na‘e ‘oange ‘e Sihova ki he kau ‘Isilelí, na‘á ne fekau ai: “Pea ‘ilonga ha taha . . . ‘a ia te ne tulimanu, ‘o ma‘u ha manu pe manupuna ‘oku kai, te ne lilingi ‘a e toto, ‘o u‘ufi‘aki ‘a e efu. . . . na‘a ku pehe ai ki ha‘a Isileli, Ko e toto ‘o e sino kehekehe ‘oku tapu ke mou kai.” (Livitiko 17:​13, 14) Ko e fekau ‘a e ‘Otuá ke ‘oua ‘e kai ‘a e toto ‘o e fanga monumanú, ‘a ē na‘e ‘uluaki ‘oange kia Noa ‘i he ta‘u nai ‘e 800 ki mu‘á, na‘e kei ngāue‘aki pē. Ko e vakai ‘a Sihová na‘e mā‘ala‘ala: Na‘e lava ke kai ‘e he‘ene kau sevānití ‘a e kakano‘i manú kae ‘ikai ko e totó. Na‘e pau ke nau lilingi ‘a e totó ki he kelekelé—ko hono mo‘oní, ‘o fakafoki ‘a e mo‘ui ‘a e me‘amo‘uí ki he ‘Otuá.

12. Ko e hā ‘a e fekau fekau‘aki mo e totó na‘e ‘omai ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ‘i he ‘uluaki senitulí pea ‘oku kei ngāue‘aki he ‘aho ní?

12 ‘Oku hilifaki ha fekau meimei tatau ki he kau Kalisitiané. Ko e kau ‘apositoló mo e kau tangata kehe na‘e takimu‘a ‘i he lotolotonga ‘o e kau muimui ‘o Sīsū ‘i he ‘uluaki senitulí na‘a nau fakatahataha fakataha ke fakapapau‘i ‘a e ngaahi fekau na‘e pau ke talangofua ki ai ‘a e tokotaha kotoa ‘i he fakataha‘anga Kalisitiané. Na‘a nau a‘u ai ki he fakamulituku ko ení: “Kuo ha lelei ki he Laumálie Ma‘oni‘oni mo kimautolu, ke ‘oua na‘a toe ‘ai mo ha kavenga kiate kimoutolu, ngata pe i he ngaahi me‘a ko eni, ‘a ia kuo pau; ke mou faka‘ehi‘ehi mei he ngaahi me‘a kuo ‘oatu ki he aitoli, pea mo e toto, mo e manu kuo sisina [‘o nofo ai ‘a e totó ‘i he kanomaté], pea mo e fe‘auaki.” (Ngāue 15:​28, 29; 21:25) Ko ia, kuo pau ke tau ‘⁠faka‘ehi‘ehi mei he totó.’ ‘I he vakai mai ‘a e ‘Otuá, ko ‘etau fai iá ‘oku mahu‘inga tatau pē ia mo ‘etau faka‘ehi‘ehi mei he tauhi ‘aitolí pea mo e ‘ulungāanga ta‘etaau fakaefehokotaki fakasinó.

Kapau na‘e tala atu ‘e ho‘o toketaá ke ke faka‘ehi‘ehi mei he ‘olokaholó, te ke ‘ai ke huhu ia ki ho ngaahi kālavá?

13. Fakatātaa‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku kau ai ‘a e huhu totó ‘i he fekau ke faka‘ehi‘ehi mei he totó.

13 Ko e fekau ke faka‘ehi‘ehi mei he totó ‘oku kau ai ‘a e huhu totó? ‘Io. Ke fakatātaa‘i: Tau pehē na‘e tala atu ‘e ha toketā kiate koe ke ke faka‘ehi‘ehi mei he ngaahi inu ‘olokaholó. ‘E ‘uhinga nai pē iá ‘oku ‘ikai totonu ke ke inu ‘olokaholo ka ‘e lava pē ke ke huhu ia ki ho ngaahi kālavá? Ko e mo‘oni ‘e ‘ikai! ‘I he founga meimei tatau, ko e faka‘ehi‘ehi mei he totó ‘oku ‘uhinga iá ko e ‘ikai ke ‘ai ia ki hotau sinó ‘i ha fa‘ahinga founga pē. Ko ia, ko e fekau ke faka‘ehi‘ehi mei he totó ‘oku ‘uhinga iá ‘e ‘ikai ke tau faka‘atā ha taha pē ke ne huhu ha toto ki hotau ngaahi kālavá.

14, 15. Kapau ‘oku pehē ‘e he kau toketaá kuo pau ke fai ha huhu toto ki ha Kalisitiane, ‘e anga-fēfē ‘ene tali ki aí, pea ko e hā hono ‘uhingá?

14 Fēfē kapau ‘oku lavea lahi ha Kalisitiane pe ‘oku fiema‘u kiate ia ha tafa lahi? Tau pehē pē ‘oku pehē ‘e he kau toketaá kuo pau ke ne huhu toto he ka ‘ikai te ne mate. Ko e mo‘oni, ko e Kalisitiané ‘oku ‘ikai te ne loto ke mate. ‘I ha feinga ke fakatolonga ‘a e me‘a‘ofa mahu‘inga ‘a e ‘Otuá ko e mo‘uí, te ne tali ‘a e ngaahi faito‘o kehe ‘oku ‘ikai ke kau ki ai ‘a hono ngāuehala‘aki ‘a e totó. Ko ia ai, te ne kumi ‘a e tokanga‘i fakafaito‘o peheé ‘o kapau ‘oku ala ma‘u, pea te ne tali ‘a e ngaahi faito‘o fetongi kehekehe ki he totó.

15 ‘E maumau‘i ‘e ha Kalisitiane ‘a e lao ‘a e ‘Otuá koe‘uhí pē ke mo‘ui ai pē ‘o ki‘i lōloa ange ‘i he fokotu‘utu‘u ko eni ‘o e ngaahi me‘á? Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Ko ia te ne fai ke fakahaofi ‘ene mo‘ui, ko ‘ene tuku ia ke mole; pea ko ia te ne tuku ‘ene mo‘ui ke mole koe‘uhi ko au, ko‘ene kalofaki ia.” (Mātiu 16:25) ‘Oku ‘ikai ke tau fie mate. Ka ‘o kapau na‘a tau feinga ke fakahaofi ‘etau mo‘ui lolotongá ‘aki hono maumau‘i ‘a e lao ‘a e ‘Otuá, te tau ‘i he tu‘unga fakatu‘utāmaki ai ‘o hono fakamoleki ‘a e mo‘ui ta‘engatá. ‘Oku fakapotopoto leva ke tau tuku ‘etau falalá ‘i he tu‘unga totonu ‘o e lao ‘a e ‘Otuá, fakataha mo e falala kakato ‘o kapau te tau mate ‘i ha fa‘ahinga tupu‘anga pē, ‘e manatu‘i kitautolu ‘e hotau Tokotaha Foaki-Mo‘uí ‘i he toetu‘ú pea toe fakafoki mai kiate kitautolu ‘a e me‘a‘ofa mahu‘inga ko e mo‘uí.—Sione 5:​28, 29; Hepelu 11:6.

16. Ko e hā ‘oku fakapapau‘i mālohi ‘e he kau sevāniti ‘a e ‘Otuá fekau‘aki mo e totó?

16 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku fakapapau‘i mālohi ai ‘e he kau sevāniti faitōnunga ‘a e ‘Otuá ke muimui ‘i he‘ene tataki fekau‘aki mo e totó. ‘E ‘ikai te nau kai ia ‘i ha fa‘ahinga tu‘unga pē. Pea ‘e ‘ikai te nau tali ‘a e totó ki he ngaahi ‘uhinga fakafaito‘ó. * ‘Oku nau fakapapau‘i ko e Tokotaha-Fakatupu ‘o e totó ‘okú ne ‘afio‘i ‘a e me‘a ‘oku lelei taha kiate kinautolú. ‘Okú ke tui ‘okú ne pehē?

KO E NGĀUE‘AKI TOTONU PĒ TAHA ‘O E TOTÓ

17. ‘I ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á, ko e hā ‘a e ngāue‘aki pē taha ‘o e totó na‘e fakahōifua kia Sihova ko e ‘Otuá?

17 Ko e Lao ‘a Mōsesé na‘e fakamamafa‘i ai ‘a e ngāue‘aki totonu pē taha ‘o e totó. ‘I he fekau‘aki mo e lotu na‘e fiema‘u mei he kau ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á, na‘e fekau ai ‘e Sihova: “Ko e mo‘ui ‘a e kakano ‘oku ‘i he toto: pea kuo u tuku ia ma‘amoutolu ki he olita, ke fai‘aki ‘a e fakalelei ma‘a ho‘omou mo‘ui: he ko e toto ia ‘oku ne fakalelei.” (Livitiko 17:11) ‘I he taimi na‘e faiangahala ai ‘a e kau ‘Isilelí, na‘e lava ke nau ma‘u ‘a e fakamolemolé ‘aki hono feilaulau‘aki ha monumanu pea tuku ‘a e konga ‘o hono totó ki he ‘ōlita ‘i he tāpanekalé pe ki mui ai ‘i he temipale ‘o e ‘Otuá. Ko e ngāue‘aki totonu pē taha ‘o e totó na‘e ‘i he ngaahi feilaulau peheé.

18. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘aonga mo e ngaahi tāpuaki ‘e lava ke tau ma‘u mei hono lilingi ‘o e ta‘ata‘a ‘o Sīsuú?

18 Ko e kau Kalisitiane mo‘oní ‘oku ‘ikai te nau ‘i he malumalu ‘o e Lao ‘a Mōsesé pea ko ia ai ‘oku ‘ikai te nau foaki ha ngaahi feilaulau monumanu pea tuku ‘a e toto ‘o e fanga monumanú ki ha ‘ōlita. (Hepelu 10:1) Kae kehe, ko e ngāue‘aki ‘o e totó ‘i he ‘ōlitá ‘i he ngaahi ‘aho ‘o ‘Isileli ‘o e kuonga mu‘á na‘e tomu‘a fakatātaa‘i ai ‘a e feilaulau mahu‘inga ‘a e ‘Alo ‘o e ‘Otuá, ‘a Sīsū Kalaisi. Hangē ko ia kuo tau ako ki ai ‘i he Vahe 5 ‘o e tohí ni, na‘e foaki ‘e Sīsū ‘a ‘ene mo‘ui fakaetangatá ma‘atautolu ‘aki hono tuku ke lilingi ‘a hono ta‘ata‘á ko ha feilaulau. Na‘á ne ‘alu hake leva ki hēvani ‘o ‘oatu tā tu‘o taha ai ‘a e mahu‘inga ‘o hono ta‘ata‘a na‘e lilingí ki he ‘Otuá. (Hepelu 9:​11, 12) Na‘e fakatoka ‘i he me‘a ko iá ‘a e makatu‘unga ki hono fakamolemole‘i ‘o ‘etau ngaahi angahalá pea faka‘atā ai ‘a e hala kiate kitautolu ke ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá. (Mātiu 20:28; Sione 3:16) He mahu‘inga lahi ē ko e ngāue‘aki tefito ko ia ‘o e ta‘ata‘á! (1 Pita 1:​18, 19) ‘E lava ke tau ma‘u ‘a e fakamo‘uí fakafou pē ‘i he tui ki he ‘aonga ‘o e ta‘ata‘a ‘o Sīsū na‘e lilingí.

‘E lava fēfē ke ke fakahāhā ‘a e tokanga ki he mo‘uí pea mo e totó?

19. Ko e hā kuo pau ke tau fai koe‘uhi ke hoko ai ‘o ‘⁠maa mei he toto oe kakai kotoabe’?

19 ‘E lava ke tau hoko ‘o hounga‘ia lahi kia Sihova ko e ‘Otuá ‘i he tokonaki ‘ofa ‘o e mo‘uí! Pea ‘ikai ‘oku totonu ke ue‘i kitautolu ‘e he me‘a ko iá ke talanoa ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo e faingamālie ke ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá ‘o makatu‘unga ‘i he tui ki he feilaulau ‘a Sīsuú? Ko e tokanga faka‘otua ki he mo‘ui ‘a e kaungā fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘e ue‘i ai kitautolu ke fai eni fakataha mo e vēkeveke pea mo e faivelenga. (Isikeli 3:​17-21) Kapau ‘oku tau fakahoko tōtōivi ‘a e fatongiá ni, te tau malava ai ke lea, ‘o hangē ko ia na‘e fai ‘e he ‘apositolo ko Paulá: “Oku ou maa au mei he toto oe kakai kotoabe. He nae ikai teu taofi ae fakaha kiate kimoutolu ae finagalo kotoabe oe Otua.” (Ngāue 20:​26, 27PM) Ko e talanoa ki he kakaí fekau‘aki mo e ‘Otuá mo ‘ene ngaahi taumu‘á ko ha founga lelei ia ke fakahaa‘i ai ‘oku tau ma‘u ‘a e tokanga mā‘olunga taha ki he mo‘uí pea mo e totó.

^ pal. 16 Ki ha fakamatala ki he ngaahi faito‘o fetongi ki he huhu totó, sio ki he vahe ‘oku fakakaveinga ko e “Quality Alternatives to Transfusion” ‘o e polosiua How Can Blood Save Your Life? ko e pulusi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.