Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

U chʼiʼibal aztecaʼobeʼ ku kankoʼob u jaajil

U chʼiʼibal aztecaʼobeʼ ku kankoʼob u jaajil

U chʼiʼibal aztecaʼobeʼ ku kankoʼob u jaajil

«Láaj júut u temploʼob, chéen u taʼanil pʼáati. U idoloʼobeʼ láaj xiixkúuntaʼaboʼob, u kiliʼich libroʼobeʼ láaj tóokaʼaboʼob, baʼaleʼ u úuchben diosoʼobeʼ láayliʼ kuxaʼan tu puksiʼikʼal le máasewáaloʼoboʼ.» (Las antiguas culturas mexicanas)

MÉXICOEʼ u luʼum le aztecaʼoboʼ. Teʼ siglo 13, letiʼobeʼ chéen junmúuchʼ máakoʼob kʼuchaʼanoʼob kajtal teʼeloʼ. Baʼaleʼ jach yaʼabchajoʼob, yéetel jach yanchaj u páajtaliloʼob jeʼex le Imperio inca tu luʼumil Peruoʼ. Kex beyoʼ, tu jaʼabil 1521, toʼoktiʼob u kaajil Tenochtitlán tumen le españoloʼoboʼ. Chéen u idiomaʼob maʼ béeychaj u xuʼulsaʼaliʼ: náhuatl. * Bejlaʼeʼ junpʼéel millón y medio máakoʼob ku tʼankoʼob náhuatl tiʼ kex quince u estadoiloʼob México. Jeʼex tu yaʼalil Walter Krickeberg, le máax tsʼíibt u tʼaaniloʼob u káajbal le xookaʼ, le idiomaoʼ tsʼoʼok u yáantaj utiaʼal maʼ u tuʼubul jujunpʼéel baʼaloʼob ku creertik kaʼach le aztecaʼoboʼ. ¿Máakalmáak jujunpʼéel tiʼ le baʼaxoʼob ku creertikoʼobaʼ?

Baʼaloʼob jelaʼantak suuk u beetaʼal

Maʼ xaaneʼ le baʼax maas ku kʼaʼajsaʼal tiʼ le aztecaʼoboʼ letiʼe u kíimskoʼob wíinik utiaʼal u kʼubkoʼob tiʼ u diosoʼoboʼ. Ku creertikoʼob kaʼacheʼ kʼaʼabéet u weʼekel kʼiʼikʼ yéetel u kʼuʼubul u puksiʼikʼal máakoʼob utiaʼal maʼ u kíimil le Kʼiinoʼ. Le monje católico Diego Duranoʼ, tu yaʼaleʼ le ka inaugurartaʼab u temploil Tenochtitlán tu jaʼabil 1487, kíimsaʼab maas tiʼ ochenta mil máakoʼob ich kanpʼéel kʼiinoʼob.

Le españoloʼoboʼ jach kʼaas tu yiloʼob baʼax ku beetik le aztecaʼoboʼ, baʼaleʼ tu yiloʼob xaneʼ yaʼab tiʼ le baʼax ku creertik le máakoʼobaʼ chíikaʼan tiʼ le baʼax ku creertikoʼob letiʼob teʼ religión católicaoʼ. Le aztecaʼoboʼ ku beetkoʼob junpʼéel baʼal bey comunioneʼ: ku patkoʼob u diosoʼob yéetel ixiʼim, tsʼoʼoleʼ ku jaantkoʼob. Yaan hora xaneʼ ku jaantkoʼob u bakʼel le máaxoʼob ku kíimskoʼoboʼ. Tsʼoʼoleʼ ku meyajtiʼob cruz, ku confersarkubaʼob yéetel ku tsʼáaikoʼob u yokjaʼ le mejen paalaloʼoboʼ. Maʼ xaaneʼ le baʼax maas beetik u chíikaʼantaloʼob tiʼ le españoloʼoboʼ letiʼe u adorartikoʼob juntúul virgen ku yaʼalaʼal «Madre de los Dioses», baʼaleʼ le aztecaʼoboʼ ku yaʼalikoʼob kaʼach Tonantzin, wa «Nuestra Madrecita».

Ku yaʼalaʼaleʼ teʼ puʼuk tuʼux ku bin adorartbil Tonantzin tumen le aztecaʼoboʼ, tiʼ bin chíikpaj le «Virgen de Guadalupe» tiʼ juntúul máasewáal tu jaʼabil 1531. Le «Virgen» binaʼ juntúul koʼolel morena ku tʼaan ich náhuatl. Leloʼ tu beetaj u séeb sutkuba catolicoil le aztecaʼoboʼ. Ka máan kʼiineʼ beetaʼab junpʼéel capilla teʼ tuʼux yaan kaʼach u templo Tonantzinoʼ. Tak bejlaʼeʼ cada 12 tiʼ diciembreeʼ u milesil mexicanoʼob ku binoʼob teʼ basílicaoʼ; yaʼab tiʼ letiʼobeʼ ku tʼankoʼob náhuatl.

Teʼ náanach kajtaliloʼob yaan teʼ puʼukoʼoboʼ, le nahuaʼoboʼ (le máaxoʼob tʼanik nahuatloʼ) ku máan kʼiinoʼob wa tak semanaʼob táan u kʼiinbeskoʼob u «santoʼob». Le libro El universo de los aztecas, ku yaʼalikeʼ le máasewáaloʼoboʼ «ku tuklikoʼobeʼ u adorartaʼal le santoʼob yanoʼob teʼ Iglesia católicaoʼ bey jeʼex le adoración ku beetkoʼob kaʼach táanil tiʼ u taal [Hernán] Cortesoʼ». Yaʼab xan tiʼ le baʼaloʼob suuk u beetkoʼoboʼ jach yaan yil yéetel meenil. Ken kʼojaʼanchajkoʼobeʼ ku binoʼob yiknal j-meen utiaʼal ka santiguartaʼakoʼob. Le j-meen túunoʼ ku kíimsik baʼalcheʼob yoʼolal le kʼojaʼanoʼ. Uláakʼ baʼal xaneʼ, yaʼab tiʼ le nahuaʼoboʼ maʼ u yojloʼob xookiʼ, mix ich español mix ich náhuatl. Tumen jach óotsiloʼob, jach suuk yéetel u idiomaʼob bey xan yéetel le uláakʼ baʼaloʼob kaʼansaʼantiʼoboʼ, ku mixbaʼalkúuntaʼaloʼob.

Le nahuaʼoboʼ ku kankoʼob u jaajil

Desde úucheʼ, u j-jaajkunajoʼob Jéeobaeʼ (testigos de Jehová) u tsʼaamaj u yóol u kʼaʼaytoʼob «u maʼalob péektsil le [reino]» tiʼ tuláakal máakoʼ (Mateo 24:14). Baʼaleʼ tu jaʼabil 2000, u sucursal u j-jaajkunajoʼob Jéeoba way Méxicoeʼ káaj u yilik u kʼaʼaytaʼal ich náhuatl le maʼalob péektsiloʼ, bey xan ka yanak múuchʼuliloʼob ichil u idioma le nahuaʼob ku binoʼob muchʼtáambal ich español kaʼachoʼ. Tsʼoʼoleʼ anchaj junmúuchʼ máakoʼob sutik folletoʼob yéetel uláakʼ jóoʼsaʼaniloʼob utiaʼal u kaʼansaʼal le Biblia ich nahuatloʼ. Ilaʼab tak u kaʼansaʼal xook yéetel tsʼíib le nahuaʼob ichil u idiomaʼoboʼ. Koʼox ilik baʼax utsiloʼob tsʼoʼok u taasik lelaʼ.

Le ka tu yuʼubaj juntúul koʼolel máasewáal junpʼéel tsoltʼaan tiʼ le Biblia ich nahuatleʼ, tu yaʼalaj: «Tsʼoʼok diez jaʼaboʼob káajak k-taal muchʼtáambal, baʼaleʼ tumen maʼ t-jach naʼatik le españoloʼ jach ku chiʼibal k-pool kaʼachi. ¡Baʼaleʼ bejlaʼeʼ bey kaʼa kuxtal t-beetajeʼ!». Don Juaneʼ yaan sesenta jaʼaboʼob tiʼ. Letiʼeʼ tsʼoʼok ocho jaʼaboʼob joʼopʼok u xokik le Biblia yéetel u bin muchʼtáambal junmúuchʼ yéetel u yatan bey xan yéetel u paalal, baʼaleʼ maʼ u beet kaʼach mix baʼal utiaʼal u meyajtik Diosiʼ. Ka máan kʼiineʼ káaj u tsʼaʼabal xook tiʼ ich náhuatl; mix junpʼéel jaʼab máanak ka okjaʼanaj yéetel ka tu beetuba j-Jaajkunajil.

Jeʼex k-ilkoʼ, yaʼab máakoʼob maʼ tu jach naʼatkoʼob kaʼach le maʼalob péektsil ich españoloʼ. Baʼaleʼ bejlaʼeʼ tumen ich náhuatl ku máansaʼal le muchʼtáambaloʼob, le asambleaʼob, yéetel tumen tsʼoʼok u suʼutul jóoʼsaʼaniloʼob ichil le idiomaaʼ, tsʼoʼok u káajal u meyajtikoʼob Dios yéetel tsʼoʼok u naʼatkoʼob bix unaj u beetkoʼob.

Tu aktáantoʼob talamiloʼob

Yaʼab talamil tsʼoʼok u aktáantik le nahuaʼoboʼ. Jeʼex tiʼ yaʼab kaajoʼobeʼ, jach ku yaʼalaʼaltiʼob ka táakpajkoʼob teʼ kʼiinbesajoʼob ku beetik u religionoʼoboʼ. Tu kaajil San Agustín Oapaneʼ, maʼ tu chaʼabal kaʼach u kʼaʼaytaj joonaj joonajil le j-Jaajkunajoʼoboʼ, tumen sajak le máakoʼob ka xuʼuluk u tsʼaʼabal taakʼin utiaʼal le kʼiinbesajoʼoboʼ. Junpʼéel kʼiin táan u kʼaʼaytaj Florencio yéetel uláakʼ j-Jaajkunajoʼob nahuaʼobeʼ, bisaʼab kʼalbil óoxtúul tiʼ letiʼobiʼ. Jach chéen ich veinte minutos ka muchʼlaj yaʼab máakoʼob utiaʼal u yilkoʼob baʼax ken u beetoʼobtiʼob.

«U kʼáat kaʼach u kíimsoʼonoʼob —ku yaʼalik Florencio—. Yanoʼobeʼ táan kaʼach u yaʼalikoʼob ka kʼaʼaxkoʼon yéetel ka puʼulkoʼon teʼ ríooʼ. Bul áakʼab pʼáatoʼon teʼ carceloʼ. Ka sáaschajeʼ, juntúul j-Jaajkunaj abogadoeʼ kʼuch yéetel kaʼatúul sukuʼunoʼob utiaʼal u yáantkoʼonoʼob; baʼaleʼ kʼaʼaloʼob xan. Tu tsʼookeʼ, le autoridadoʼoboʼ tu chaʼajoʼob k-jóokʼol, baʼaleʼ tu yaʼaloʼobtoʼon ka lukʼkoʼon teʼ kaajoʼ». Kex beyoʼ, ka máan junpʼéel jaʼabeʼ anchaj junpʼéel múuchʼulil tuʼux yaan 17 j-Jaajkunajoʼob okjaʼanajaʼanoʼobiʼ, yéetel ku muchʼkuba kex 50 máakoʼobiʼ.

Tiʼ junpʼéel kaaj náhuatl ku kʼaabaʼtik Coapalaeʼ, kajaʼan juntúul j-Jaajkunaj ku kʼaabaʼtik Alberto. Le ka invitartaʼab tiʼ junpʼéel u kʼiinbesajil le kaajoʼ maʼ tu yóotiʼ, ka kʼaʼal cárcel. Ka túun tu muchʼuba le kaajoʼ; yanoʼobeʼ joʼopʼ u yawtikoʼob ka jiʼichʼik u kaal utiaʼal u sajakkúuntaʼal le máaxoʼob taak u kʼexik u religionoʼob yéetel u pʼatkoʼob le baʼaxoʼob suuk u beetik le kaajoʼ. Taal áantbil tumen uláakʼ j-Jaajkunajoʼob, baʼaleʼ kʼaʼaloʼob xan. Ka tsʼoʼok le kʼiinbesaj xáanchaj junpʼéel semanaoʼ, chaʼab u jóokʼloʼob. Baʼaleʼ tumen maʼ xuʼul u chʼaʼpachtaʼaloʼobeʼ, anchaj u yoksikuba uláakʼ autoridadoʼob maas nuuktak, ka beetaʼab junpʼéel juʼun utiaʼal u xuʼulul u chʼaʼpachtaʼaloʼob. Kex maʼ tu jáan creertik máakeʼ, u poolil le chʼaʼpachtajiloʼ káaj u xokik le Bibliaoʼ ka okjaʼanaji. Bejlaʼeʼ yaan tak junpʼéel múuchʼulil teʼ kaajoʼ.

Tsʼoʼok u kʼantal le paakʼaloʼoboʼ

Tumen jach yaʼab nahuaʼob yaan utiaʼal kaʼansbileʼ, yaʼab j-Jaajkunajoʼob táan u kankoʼob náhuatl, kex maʼ chéen chʼaʼabiliʼ. U suukileʼ, le nahuaʼoboʼ suʼlakoʼob yéetel maʼ tu tʼankoʼob náhuatl tumen sajak u mixbaʼalkúuntaʼaloʼob. Tsʼoʼoleʼ jejeláas bix u tʼankoʼob náhuatl, según tuʼux kajaʼanoʼob.

Sonia, juntúul x-Jaajkunaj jach u tsʼaamaj u yóol kʼaʼaytajeʼ, ku yaʼalik baʼax péeks u kan náhuatl. «Kaʼapʼéel horaʼob tin wotocheʼ —ku tʼaan—, tiʼ kajaʼan kex seis mil nahuaʼob bisaʼanoʼob meyaj, yéetel tsʼaʼan máaxoʼob vigilartikoʼob. Jach yaaj tin wóol in wilik bix u mixbaʼalkúuntaʼal le nahuaʼoboʼ, tumen letiʼobeʼ junpʼéel kaaj jach yaan u páajtalil kaʼachi yéetel tiʼ letiʼob taal yaʼab tiʼ le baʼaxoʼob suuktoʼonoʼ. Kex tsʼoʼok veinte jaʼaboʼob táan k-tsikbaltik ich español le maʼalob péektsil tiʼoboʼ, maʼ tu naʼatkoʼob kaʼachi yéetel maʼ tu jach taaktal u kaanbaloʼob. Baʼaleʼ le ka tin kanaj jujunpʼéel tʼaanoʼob ich nahuatleʼ, béeychaj in tsikbal yéetel le máakoʼoboʼ. Hasta ku muchʼtaloʼob tin baʼpach utiaʼal u yuʼubkenoʼob. Junpʼéel kʼiineʼ, tin waʼalaj tiʼ juntúul koʼolel jeʼel in kaʼansik xook yéetel tsʼíib wa ku kaʼansikten nahuatleʼ. Bejlaʼeʼ teʼ tuʼux kajaʼanoʼoboʼ suuk u yaʼalaʼalten ‹le koʼolel ku tʼanik nahuatloʼ›. Kin wuʼuyikinba bey misionera tu luʼumileʼ». Bejlaʼeʼ yaan junpʼéel múuchʼulil ich náhuatl teʼ tuʼux kajaʼan le máakoʼobaʼ.

Maricela, uláakʼ juntúul koʼolel jach u tsʼaamaj u yóol kʼaʼaytaj yéetel táan u kanik xan le idiomaaʼ, kaʼacheʼ ku tsʼáaik xook yéetel le Biblia ich español tiʼ don Félix, juntúul máak ku tʼanik náhuatl yaan 70 jaʼaboʼob tiʼoʼ. Jeʼex úuchik bin u maas u kanik le idiomaoʼ, Maricelaeʼ joʼopʼ u tsʼáaik le xook ich nahuatloʼ, yéetel yaʼab utsiloʼob tu taasaj leloʼ. Kiʼimakchaj u yóol le ka tu yaʼalaj le nojoch máakoʼ: «¿Ku yuʼubiken wa Jéeoba ken in tʼan ich náhuatl?». ¡Jach kiʼimakchaj u yóol don Félix le ka tu yojéelteʼ Jéeobaeʼ ku naʼatik tuláakal le idiomaʼoboʼ! Kex ku xíimbaltik hora y media utiaʼal u kʼuchul tu Najil Reinoeʼ (Salón del Reino), maʼatech u pʼaxik mix junpʼéel muchʼtáambal, yéetel bejlaʼeʼ tsʼoʼok u yokjaʼ bey juntúul j-Jaajkunajeʼ. Maricelaeʼ ku yaʼalik: «¡Jach kiʼimak in wóol in múul meyaj yéetel le ángel ku bisik le maʼalob péektsil tiʼ tuláakal kaajoʼ!» (Apocalipsis 14:6, 7).

K-ojéeltik yaʼab máaxoʼob kʼaʼabéet u kaʼansaʼaltiʼob ich náhuatl le baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ, ku yeʼesik ‹tsʼoʼok u kʼantal le paakʼaloʼob utiaʼal jochbiloʼ› (Juan 4:35). K-kʼáatik tiʼ Jéeoba ka seguernak u tʼanik yaʼab máakoʼob, jeʼex u chʼiʼibal le aztecaʼob yanoʼob bejlaʼaʼ, utiaʼal ka naʼakkoʼob tu wits yéetel ka kaʼansaʼakoʼob (Isaías 2:2, 3).

[Tsolajil]

^ xóot’ol 3 Le nahuatloʼ jóokʼ tiʼ le idiomaʼob yutoaztecaʼob jeʼex le ku tʼaʼanal tumen le hopiʼoboʼ, le shoshoneʼoboʼ yéetel le comancheʼob tiʼ Norteaméricaoʼ. Yaʼab tʼaanoʼob ku meyaj ich español, jeʼex aguacate, chocolate, coyote yéetel tomateeʼ, tiʼ náhuatl u taaloʼob.

[Mapa yaan teʼ táan juʼun 13]

(Utiaʼal a wilik bix jokʼaʼanileʼ ilawil le jóoʼsaʼaniloʼ)

U NOJ KAAJIL MÉXICO

NAHUAʼOB YAAN TIʼ CADA ESTADO

150,000

MENOS TIʼ 1,000